Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 47

Buku mi Lembe mi Julawi ubeponjowa ku lembang’o?

Buku mi Lembe mi Julawi ubeponjowa ku lembang’o?

“Lembagora ceke ma Mungu yuyo i wie ai ba Mungu man ke kulokane nuti.”​—2 TIM. 3:16.

WER 98 Lembagora ceke Mungu yuyo i wie en

I ADUNDO *

1-2. Pirang’o tin Jukristu gicikiri nimaru buku mi Lembe mi Julawi?

JAKWENDA Paulo upoyo wi Timoteo ma jarimbe kumae: “Lembagora ceke ma Mungu yuyo i wie ai ba Mungu man ke kulokane nuti.” (2 Tim. 3:16) Lembagorane uketho i ie bende buku mi Lembe mi Julawi. Paru peri bebedo ang’o iwi buku maeno mi Biblia? Jumoko giparu nia eno tie buku m’upong’ ku cik ma con, man konyne mbe iwa tin. Ento Jukristu giparu ngo kumeno.

2 Niai ma jugoro buku mi Lembe mi Julawi, oro kadhu doko 3 500; re asu Yehova ugwoke “pi ponji mwa.” (Rum. 15:4) Buku mi Lembe mi Julawi konyowa ninyang’ i paru pa Yehova iwi lembe ma tung’ tung’. Pieno ukwayu wamar niponjo lembe m’i ie. Wacopo nwang’u ponji dupa niai kud i buku maeno ma Mungu yuyo i wie. Dong’ wakenen ponjine moko.

KITE MA WAROMO NWANG’U KO BERO I WANG’ YEHOVA

3. Pirang’o jubed juthiero lam kubang’ oro i Ceng’ mir adunya?

3 Ponji mi kwong’o: Kara Yehova ujol thier mwa, kwayu wanwang’ bero i wang’e. Kubang’ oro i Ceng’ mir adunya, thek mir Israel gibed gicokiri karacelo, man jalam ma dit ubed uthiero lei ni lam ni Yehova. Lam maeno ubed upoyo wi nyithindho mir Israel nia gitie judubo, man nia kwayu dubo migine ukabere! Re i wang’ nicithiero rimo i Kamaleng’ m’usagu zoo, jalam ma dit ubed utimo lembe moko ma pire tek lee nisagu timo adunya pi dubo mi thek mir Israel.

(Nen udukuwec mir 4) *

4. Nimakere ku Lembe mi Julawi 16:12, 13, jalam ma dit ubed utimo ang’o saa m’emondo wang’ ma kwong’a i Kamaleng’ m’usagu zoo i Ceng’ mir adunya? (Nen cal m’i ng’eye.)

4 Som Lembe mi Julawi 16:12, 13. Kenen lembe m’ubed utimere i Ceng’ mir adunya: Jalam ma dit mondo i hema. Nindo nino, emondo wang’ adek i Kamaleng’ m’usagu. Wang’ ma kwong’a, emondo nwang’u emaku udok ma ng’wice ng’ar i cinge acel, i cinge ma kucelo ke emaku tabu mi mola ma kwar ma cugmac pong’ ie. Ebino nitundo i kum ridho m’ugeng’o ba Kamaleng’ m’usagu, man ewok ecungo nyanok i wang’ nimondo i ie. Emondo ku woro ma dit i Kamaleng’ m’usagu, man ecungo i wang’ sanduku mi lembariba. I ayi mi lapor ecungo i wang’ Yehova Mungu! Jalam gam konjo udok ma ng’wice ng’ar iwi cugmac m’ubogere, man ng’wic kusika maeno doko ma ng’ar. * I ng’eye, ebidomondo kendo i Kamaleng’ m’usagu ku rimo m’ebithiero ni lam mi dubo. Nen nia jalam lar wang’u udok ma ng’wice ng’ar i wang’ thiero rimo ni lam mi dubo.

5. Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i kum udok ma ng’wice ng’ar ma jubed juwang’u i Ceng’ mir adunya?

5 Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i kum udok ma ng’wice ng’ar ma jubed juwang’u i Ceng’ mir adunya? Biblia uporo rwo mi jurutic pa Yehova ma gigwoko bedoleng’ migi kud udok ma ng’wice ng’ar. (Zab. 141:2; Nyu. 5:8) Poi nia jalam ma dit ubed utero udok ma ng’wice ng’ar i wang’ Yehova ku woro ma dit. Rom rom kumeno, kinde ma waberwo i bang’ Yehova, warwo ku woro ma dit. Anyong’a negowa lee ning’eyo nia Jacwic mi piny ceke uyio nia kindwa ubed ceng’ini kude calu ma kind nyathin bedo ko ceng’ini ku won. (Yak. 4:8) Eyio nia wabed jurimbe! (Zab. 25:14) Rwom maeno pire tie tek lee i iwa, uketho wayio ngo nyanok de nitimo lembe moko ma romo nyayu can i Yehova.

6. Jalam ma dit ular ubed uwang’u udok ma ng’wice ng’ar i wang’ nithiero lam. Eno uketho wabenyang’ i lembang’o?

6 Poi nia, ular ubed ukwayu jalam ma dit uwang’ udok ma ng’wice ng’ar i wang’ nithiero lam. Ebed etimo kumeno pi ning’eyo ka nyo enwang’u bero i wang’ Yehova. Eno uketho wabenyang’ i lembang’o? Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, i wang’ nithiero lam mi jamgony, ugam ukwayu nia elar etim lembe moko ma pire tek lee nisagu both mi dhanu. Ebino lembang’o? Eworo Yehova i lembe ceke man egwoko bedocu pare kara Yehova ujol lam m’ebecithiero. Kumeno re ma Yesu unyutho nia gin ma pire tek mandha utie nikwo nimakere ku yeny pa Yehova. Kit kwo pa Yesu unyutho kamaleng’ nia bimobim pa Won re m’utie m’atira man mandha.

7. Pirang’o lembe ceke ma Yesu utimo saa m’ebino iwi ng’om unyayu mutoro i Won?

7 Kinde ma Yesu bino iwi ng’om, eworo cik pa Yehova kubang’e kubang’e. Kadok nwang’u eng’eyo nia ebikadhu kud i amulaic dupa man ebitho ku kit tho mi litho ma lee de, re Yesu uweko ngo lembe maeno ucere ninyutho nia bimobim pa Won re m’utie ber nisagu. (Flp. 2:8) Kinde ma Yesu ubino kadhu kud i amulaic, erwo “ku ywak ma tek ku piwang’.” (Ebr. 5:7) Kite m’erwo ko i bang’ Yehova kud adundene ceke unyutho nia egwoko bedoleng’ pare ire, man rwone uketho emedere niwore. I wang’ Yehova rwo pa Yesu ubino ve ng’wic udok ma ng’wice ng’ar. Lembe ceke ma Yesu utimo i kwo pare unyayu mutoro i Won man ucero bang’ bimobim pare.

8. Wanyutho nenedi nia wabelubo kit kwo pa Yesu?

8 Wanyutho nia wabelubo lapor pa Yesu nwang’u wabetimo kero mwa ceke niworo Yehova man nigwoko bedoleng’ mwa ire. Saa ma wabenwang’ara kud amulaic, warwo kud adundewa ceke nia Yehova ukonywa wanyai mutoro i ie. Kumeno re ma wabinyutho nia wabecero bang’ bimobim pa Yehova. Ka wabetimo lembe ma cik pa Yehova ukwero, wang’ei nia ebiwinjo ngo rwo mwa. Ento ka wabekwo nimakere ku cik pare, wang’ei nia rwo ma waberwo niai kud i adundewa bibedo ve udok ma ng’wice ng’ar i wang’e. Bende wang’ei nia anyong’a nego Wegwa mi polo kinde m’eneno nia wabetimo kero niwore man nigwoko bedoleng’ mwa ire.​—Rie. 27:11.

MER MAN FOYOFOC CWALUWA NITIMO NI YEHOVA

(Nen udukuwec mir 9) *

9. Pirang’o nyithindho mir Israel gibed githiero lam mi kwiocwiny?

9 Ponji mir ario: Watimo ni Yehova pi ninyutho foyofoc mwa ire. Kara wanyang’ ma ber i ponji maeno, wakewec iwi kit lam mange ma nyithindho mir Israel gibed githiero, niwacu lam mi kwiocwiny. * Buku mi Lembe mi Julawi ukoro nia Jaisrael ubed umio lam mi kwiocwiny pi ninyutho “foyofoc” pare. (Law. 7:11-13, 16-18) Emio lamne pilembe en re m’emaru, ento ungo nia pilembe ecikere nimiye. Eno ubino lam ma ng’atuman ubed umio ku berocwinye nikum mer m’emaru ko Mungu pare, Yehova. Ng’atu m’uthiero lam maeno gicamu ring’one karacelo ku juruot pare man jalam. Re wathkum leine moko jubed juthiero ni Yehova kende. Ebino wathkum ne ma kani?

(Nen udukuwec mir 10) *

10. Lam mi kwiocwiny ma juweco pire i Lembe mi Julawi 3:6, 12, 14-16 urombo nenedi ku tic ma Yesu utimo ni Yehova?

10 Ponji mir adek: Mer cwaluwa nitimo ni Yehova ku tego mwa ceke. Yehova ubed uneno miyo mi kum lei ni gin ma pire tek dit ire. Enyutho bende wathkum lei mange ma pigi tek ma jubed juthier ire, calu ve rong’ini. (Som Lembe mi Julawi 3:6, 12, 14-16.) Pieno, ka Jaisrael uting’o miyo ku wathkum lei maeno ma pigi tek man ethierogi ku berocwinye ni Yehova, anyong’a nego Yehova lee mandha. Eno nyutho kamaleng’ nia ebemito emii gin ma ber m’usagu zoo ni Mungu. Kumeno bende, mer ma Yesu umaru ko Yehova uketho emiyere zoo pi nitimo ire. (Yoh. 14:31) I andha, gin m’ubed unyayu anyong’a akeca i Yesu ubino nitimo yeny pa Mungu; egam emaru cik pa Mungu lee mandha. (Zab. 40:8) Ma jiji mbe, mutoro unego Yehova magwei kinde m’eneno nia Yesu uwodhere ku berocwinye pi nitimo ire!

Mer ma wamaru ko Yehova cwaluwa nimiyara zoo i tic pare (Nen udukuwec mir 11-12) *

11. Tic ma watimo ni Yehova tie ve lam mi kwiocwiny i ayi ma kani, man ning’eyo lembuno copo tielo cwinywa nenedi?

11 Tic ma watimo ni Yehova de tie ve lam mi kwiocwiny, pilembe nikadhu kud i ticne re ma wanyutho nia wamaru Yehova. Wamiyara zoo nitimo ire pilembe wamare kud adundewa ceke. M’umbe jiji, anyong’a nego Yehova mi tuko ngo kan ebeneno jurutic pare milioni dupa gibetimo ire nikum mer ma gimare ko, man ma gimaru ko cik pare! Yehova neno ngo kende kende tic ma wabetimo ire, ento eneno bende thelembe m’ubecwaluwa nitimo ire; eno copo tielo cwinywa lee. Ku lapor, ka nyo idaru tii man dong’ icopo timo ngo ni Yehova i kadhiri ma nwang’u imaru, poi nia eng’eyo mupaka peri. Icopo nwang’u nia ibetimo ni Yehova nyanok, re ng’ei nia eneno mer ma thuc mir adundeni m’ubecweli nitimo ire nimakere ku copo peri. Anyong’a nege kan eneno ibetimo ire ku tego peri ceke.

12. Yehova ubed uwinjere nenedi ka mac ubewang’u lam mi kwiocwiny, man eno copo tielo cwinywa nenedi?

12 Lam mi kwiocwiny ma jubed juthiero ubemio iwa ponji ma kani? Kinde ma mac ubewang’u wathkum lei ma beco ma jubethiero, yirone bed uidho malu, man lembene ubed unyayu anyong’a i Yehova. Rom rom kumeno, anyong’a nego Yehova pi tic m’ibetimo ire ku tegoni ceke. (Kol. 3:23) Kepar kite ma mutoro nege ko i kumi! Kadok ibetimo ire nyanok kunoke lee de, ng’ei nia tic m’ibetimo pire tek lee i ie, man wie biwil ungo i kum ticne rondo ku rondo.​—Mat. 6:20; Ebr. 6:10.

YEHOVA UBEPOKO MUGISA IWI DILO PARE

13. Nimakere ku Lembe mi Julawi 9:23, 24, Yehova unyutho nenedi nia eyio julam ma juketho ma nyen?

13 Ponji mir ang’wen: Yehova ubepoko mugisa iwi theng dilo pare ma ni wi ng’om. Wakenen lembe m’ugam utimere i oro 1512 W.R.M. kinde ma juketho hema i the got Sinai. (Ai 40:17) Juketho Harun ku wote gidoko julam, man Musa re m’utelo wi lembe m’utimere cing’ nica. Thek mir Israel gicokiri karacelo, man gineno julam maeno gibethiero lei ni lam wang’ ma kwong’a. (Law. 9:1-5) Yehova unyutho nenedi nia eyio julam maeno ma juketho ma nyen? Saa ma Harun giku Musa gibemio mugisa iwi dhanu, Yehova uoro mac kud i polo, man uwang’u lam ma jubethiero iwi pemlam pet.​—Som Lembe mi Julawi 9:23, 24.

14. Pirang’o jol ma Yehova ujolo ko julam ma con utie iwa ku kony tin de?

14 Mac m’uloro kud i polo i ayi mir udu cing’ ma juketho julam unyutho lembang’o? Yehova uoro mac pi ninyutho nia eyio Harun ku wote gibed julam, man ebibedo kugi. Kinde ma Juisrael gineno lembe maeno m’unyutho kamaleng’ nia Yehova uyio julam m’eketho, ginyang’ nia kwayu gin de gidik cing’gi kugi i lembe ceke. Nyo lembuno tie iwa ku kony tin de? Eyo! Julam ma juketho con eca unyutho lembe moko ma lee ma bibino. Kristu ma tie Jalam ma dit utie ku julam mange 144 000, ma gibitimo karacelo kugi i polo.​—Ebr. 4:14; 8:3-5; 10:1.

Yehova ubepoko mugisa iwi dilo pare man ebetelo wie. Wadik cingwa i kum dilo maeno ku cwinywa ceke (Nen udukuwec mir 15-17) *

15-16. Yehova unyutho nenedi nia eyio ‘jamiru mandha man ma riek’?

15 I oro 1919, Yesu ung’io ungu moko ma nok mir umego ma juwiro ku tipo kara gibed ‘jamiru mandha man ma riek.’ Jamiru maeno ubetelo wi tic mi rweyo lembanyong’a man ebemio ‘cemo i nindone’ ni julub pa Kristu. (Mat. 24:45) Nyo wabeneno lembe m’unyutho kamaleng’ nia Mungu uyio jamiru mandha man ma riek?

16 Sitani ku ng’om pare gibetimo tego migi ceke nidwoko tic pa jamiru udok tek, kunoke nijigo ticne ajiga. Ku lapor, lwiny ma dongo mi ng’om zoo utimere wang’ ario, can sente ugam upodho i ng’om zoo, man junyayu ragedo mananu i kum dhanu pa Mungu. Re asu kud i kind peko maeno, jamiru mandha man ma riek ugam umedere nimio cam mi tipo ni julub pa Kristu ma gini wi ng’om. Kepar pi cam mi tipo m’unyamere tin eni, ma wabenwang’u mi mananu ke i dhok ma kadhu 900! Eno ubenyutho kamaleng’ nia Mungu uyio jamiru. Lembe mange m’ubenyutho nia Yehova ubepoko mugisa iwi dilo pare utie tic mi rweyo lembanyong’a. Tin, juberweyo lembanyong’a “i ng’om ngung’.” (Mat. 24:14) Andha, Yehova ubetelo wi dilo pare tin eni, man ebemio mugisa i wie.

17. Wacopo diko cingwa nenedi ku dilo ma Yehova ubetio ko?

17 Wakepenjara kumae: ‘Nyo atie ku mutoro nibedo i theng’ dilo pa Yehova mi ng’om?’ I rundi pa Musa, Yehova uoro mac niai kud i polo pi ninyutho nia eyio julam m’eng’io. Tin de, Yehova ubetimo lembe dupa m’ubenyutho nia ebetio ku dilo pare. Andhandha, lembe tie dit ma copo ketho wafoye. (1 Tes. 5:18, 19) Dong’ waromo diko cingwa nenedi ku dilo ma Yehova ubetio ko? Nwang’u wabetio ku telowic m’uai i Biblia, ma wanwang’u i girasoma mwa, i coko ma kubang’ yenga, i coko ma dongo mi twodiri man mir adhura. M’umedo maeno, wadiko cingwa ku dilo pa Yehova nwang’u wabemiyara zoo i tic mi rweyo lembanyong’a man mi ponjo dhanu.​—1 Kor. 15:58.

18. Ikeco nitimo lembang’o?

18 Dong’ wan ceke watim kero nitio ku ponji ma wanwang’u niai kud i buku mi Lembe mi Julawi. Waii ninwang’u bero i wang’ Yehova kara ejol thier mwa. Watim ni Yehova pi ninyutho foyofoc mwa ire. Wawek mer ucwalwa nitimo ire ku cwinywa ceke, man dong’ wamiyara zoo nitielo dilo m’ebetio ko tin. Kumeno re ma wabinyutho ni Yehova nia wamaru rwom mi bedo Jumulembe pare!

WER 96 Biblia utie lonyo m’uai i bang’ Mungu

^ par. 5 Buku mi Lembe mi Julawi utie ku cik ma tung’ tung’ ma Yehova umio ni nyithindho mir Israel ma con. Kadok wa Jukristu dong’ wambe i the cik maeno de, re asu wacopo nwang’u ponji dupa niai kud i cikne. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi ponji moko ma pigi tek ma wacopo nwang’u niai kud i buku mi Lembe mi Julawi.

^ par. 4 Udok ma ng’wice ng’ar ma jubed juwang’u i hema ubino leng’, man i Israel ma con, jubed jutio kude i thier ma jubetimo ni Yehova kende. (Ai 30:34-38) Lembe moko mbe m’unyutho nia Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed giwang’u udok ma ng’wice ng’ar saa ma gitimo thier ni Mungu.

^ par. 9 Pi ning’eyo lembe dupa iwi lam mi kwiocwiny, som buku, Étude perspicace des Écritures, Volim mir 2, mba. 847.

^ par. 54 KORO I CAL: I Ceng’ mir adunya, jalam ma dit mir Israel umondo i Kamaleng’ m’usagu kud udok ma ng’wice ng’ar man mac i cinge pi niwang’u udok ma ng’wice ng’arne i Kamaleng’ m’usagu. I ng’eye, edok emondo kendo i Kamaleng’ m’usagu ku rimo m’ebithiero pi lam mi dubo.

^ par. 56 KORO I CAL: Jaisrael moko ubemio urombo i bang’ jalam ni lam mi kwiocwiny, pi ninyutho foyofoc migi ku juruot pare pi lembe ma Yehova utimo igi.

^ par. 58 KORO I CAL: Saa ma Yesu ubetimo tic pare iwi ng’om, ebed eworo cik pa Mungu man eponjo julubne bende giwor cikne; eno unyutho nia emaru Yehova lee.

^ par. 60 KORO I CAL: Nyamego moko ma dhadit ubeii nitimo ni Yehova kadok twoyo daru mondo i kume; ebetio ku barua pi nirweyo lembanyong’a.

^ par. 62 KORO I CAL: I dwi mir 2, 2019, umego Gerrit Lösch mi Guriri m’utelowic unyutho wok pa Biblia Traduction du monde nouveau ma nyen mi dhu allemand. Tin, jurwei ma dupa mir Allemagne, calu ve nyimego ario maeni gitie kud anyong’a nitio ku Biblia maeno i tic mi rweyo lembanyong’a.