Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 47

Lēsoni ‘e Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó

Lēsoni ‘e Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó

“Ko e potu Folofola kotoa pē kuo fakamānava‘i ia ‘e he ‘Otuá pea ‘oku ‘aonga.”​—2 TĪM. 3:16.

HIVA 37 Ko e Folofolá​—Fakamānava‘i ‘e he ‘Otua

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā ‘oku totonu ai ke mahu‘inga‘ia ‘a e kau Kalisitiané ‘i he tohi ‘a Livitikó?

NA‘E fakamanatu ‘e he ‘apositolo ko Paulá ki hono kaume‘a kei si‘i ko Tīmoté “ko e potu Folofola kotoa pē kuo fakamānava‘i ia ‘e he ‘Otuá pea ‘oku ‘aonga.” (2 Tīm. 3:16) ‘Oku kau ai ‘a e tohi ‘a Livitikó. ‘Oku anga-fēfē ho‘o vakai ki he tohi Tohi Tapu ko iá? ‘Oku vakai nai ‘a e ni‘ihi ki ai ko ha tohi ‘oku ma‘u ai ha lisi ‘o e ngaahi lao ‘oku ‘ikai ngāue‘aki kiate kitautolu he ‘ahó ni, ka ‘oku kehe ‘a e vakai ia ‘a e kau Kalisitiane mo‘oní.

2 Na‘e hiki ‘a e tohi ‘a Livitikó ‘i he ta‘u nai ‘e 3,500 kuo maliu atú, ka neongo iá na‘e fakatolonga mai ia ‘e Sihova ke hoko “ko hotau fakahinohino.” (Loma 15:4) Koe‘uhi ‘oku fakamaama mai ‘e he tohi ‘a Livitikó ‘a e fakakaukau ‘a Sihová, ‘oku totonu ke tau vēkeveke ke sivisivi‘i ia. Ko hono mo‘oní, ‘oku lahi ‘a e ngaahi lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he tohi fakamānava‘i ko iá. Tau sivisivi‘i ‘a e fā ‘o kinautolu.

FOUNGA KE TAU MA‘U AI ‘A E HŌIFUA ‘A SIHOVÁ

3. Ko e hā na‘e fai ai ‘a e ngaahi feilaulau ‘i he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahala fakata‘ú?

3 ‘Uluaki lēsoní: ‘Oku fiema‘u ke tau ma‘u ‘a e hōifua ‘a Sihová kae tali ‘etau ngaahi feilaulaú. ‘I he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahala fakata‘ú, na‘e fakatahataha fakataha ‘a e pule‘anga ‘Isilelí pea fai ‘a e ngaahi feilaulau monumanu. Na‘e tokoni ‘a e ngaahi feilaulau ko iá ke fakamanatu ki he kau ‘Isilelí na‘e fiema‘u ke fakama‘a ‘enau angahalá! Ka ki mu‘a ke ‘oatu ‘e he taula‘eiki lahí ha feilaulau toto ki he Potu Fungani Toputapú ‘i he ‘aho ko iá, na‘e pau ke ne ‘uluaki fai ha ngāue ‘e taha, ‘a ia na‘e mahu‘inga ange ia ‘i hono fakamolemole‘i ‘a e ngaahi angahala ‘a e pule‘angá.

(Sio ki he palakalafi 4) *

4. Hangē ko ia ‘oku lave ki ai ‘i he Livitiko 16:12, 13, ko e hā na‘e fai ‘e he taula‘eiki lahí ‘i he‘ene ‘uluaki hū ki he Potu Fungani Toputapú ‘i he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahalá? (Sio ki he fakatātā ‘i he takafí.)

4 Lau ‘a e Livitiko 16:12, 13. Sioloto atu ki he me‘a na‘e hoko ‘i he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahalá: ‘Oku hū ‘a e taula‘eiki lahí ki he tāpanekalé. Ko e ‘uluaki taimi eni kuo pau ke ne hū ai ki he Potu Fungani Toputapú ‘a ia te ne hū tu‘o tolu ki ai ‘i he ‘aho ko iá. ‘I hono nima ‘e taha, ‘okú ne to‘o ha ‘ai‘anga me‘a ‘oku fonu ‘i he ‘inisēnisi momo iiki namu-kakala, pea ‘i hono nima ‘e tahá, ‘okú ne to‘o ha ‘ai‘anga afi koula ‘oku fonu ‘i he malala‘i afi uloulo. ‘Okú ne ki‘i tu‘u ‘i mu‘a ‘i he puipui ki he hū‘anga ‘o e Potu Fungani Toputapú. ‘I he faka‘apa‘apa loloto, ‘okú ne hū atu ki he Potu Fungani Toputapú pea tu‘u ‘i mu‘a ‘i he ‘a‘ake ‘o e fuakavá. ‘I ha ‘uhinga fakaefakatātā, ‘okú ne ‘i he ‘ao tonu ‘o Sihova ko e ‘Otuá! ‘I he taimi ní ‘oku hua‘i fakalelei ‘e he taula‘eikí ‘a e ‘inisēnisí ki he ngaahi malala‘i afi ulouló, pea ‘oku kāpui ‘a e lokí ‘i he ‘alaha namu-lelei. * Ki mui ai te ne toe hū ki he Potu Fungani Toputapú fakataha mo e toto ‘o e feilaulau angahalá. Fakatokanga‘i ‘okú ne tutu ‘a e ‘inisēnisí ki mu‘a ke ne ‘oatu ‘a e toto ‘o e feilaulau angahalá.

5. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei hono ngāue‘aki ‘o e ‘inisēnisi ‘i he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahalá?

5 Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei hono ngāue‘aki ‘o e ‘inisēnisí ‘i he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahalá? ‘Oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú ko e ngaahi lotu fakahōifua ‘a e kau lotu faitōnunga ‘a Sihová ‘oku hangē ha ‘inisēnisí. (Saame 141:2; Fkh. 5:8) Manatu‘i na‘e ‘oatu ‘e he taula‘eiki lahí ‘a e ‘inisēnisí ki he ‘ao ‘o Sihová fakataha mo e faka‘apa‘apa lahi. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘i he taimi ‘oku tau fakaofiofi ai kia Sihova ‘i he lotú, ‘oku tau fai pehē fakataha mo e faka‘apa‘apa loloto. ‘Oku tau ‘apasia kiate ia. ‘Oku tau hounga‘ia loloto ‘i hono faka‘atā kitautolu ‘e he Tokotaha-Fakatupu ‘o e ‘univēsí ke tau fakaofiofi kiate ia pea ‘unu‘unu ofi kiate ia, ‘o hangē ko ha ki‘i tama ki ha‘ane tamai. (Sēm. 4:8) ‘Okú ne tali kitautolu ko hono ngaahi kaume‘a! (Saame 25:14) ‘Oku tau hounga‘ia lahi ‘i he monū ko ení pea he‘ikai ‘aupito te tau loto ke fakalotomamahi‘i ia.

6. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei hono tutu ‘e he taula‘eiki lahí ‘a e ‘inisēnisí ki mu‘a ke ne ‘ohake ‘a e ngaahi feilaulaú?

6 Manatu‘i na‘e pau ke tutu ‘e he taula‘eiki lahí ‘a e ‘inisēnisí ki mu‘a ke lava ‘o ne ‘ohake ‘a e feilaulaú. ‘I he founga ko iá, na‘á ne fakapapau‘i te ne ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá ‘i he taimi te ne ‘ohake ai ‘a e ngaahi feilaulaú. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei hení? Lolotonga ‘a e ‘i māmani ‘a Sīsuú, na‘e pau ke ne fai ha me‘a na‘e mahu‘inga ange ia ‘i hono tokonaki ‘a e fakamo‘uí ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá, ki mu‘a ke ne foaki atu ‘ene mo‘uí ko ha feilaulaú. Ko e hā ia? Na‘e pau ke ne mo‘ui‘aki ‘a e anga-tonu mo e mateaki ‘o ne teuteu ai ha founga kia Sihova ke tali ‘ene feilaulaú. ‘I he founga ko iá, ‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e Sīsū ko hono fai ‘a e ngaahi me‘á ‘i he founga ‘a Sihová ‘a e founga totonu ke mo‘ui aí. ‘E fakatonuhia‘i ‘e Sīsū​—pe fakamo‘oni‘i ‘oku totonu—​‘a e tu‘unga-hau ‘ene Tamaí, pe founga-pulé.

7. Ko e hā na‘e fakahōifua ai ‘a e ‘alunga mo‘ui kotoa ‘a Sīsū he māmaní ki he‘ene Tamaí?

7 ‘I he kotoa ‘o e mo‘ui ‘a Sīsū he māmaní, na‘á ne hanganaki talangofua haohaoa ki he ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a Sihová. Na‘e ‘ikai ha fakatauele pe ‘ahi‘ahi​—na‘a mo e teu ‘ene pekia langa faka‘uliá—​‘e lava ke ne fakavaivai‘i ‘ene holi ke taukapo‘i ‘a e founga-pule ‘a ‘ene Tamaí. (Fil. 2:8) ‘I he fehangahangai mo e ngaahi ‘ahi‘ahí, na‘e lotu ‘a Sīsū “fakataha mo e ngaahi kalanga le‘o-lahi mo e lo‘imata‘ia.” (Hep. 5:7) Ko ‘ene ngaahi lotu tōtōiví na‘e ‘ohake ia mei ha loto mateaki pea na‘e fakaivimālohi‘i ai ‘ene holi ke nofo‘aki talangofuá. Kia Sihova, ko e ngaahi lotu ‘a Sīsuú na‘e hangē ia ha ‘alaha namu-lelei ‘o ha ‘inisēnisí. Ko e ‘alunga mo‘ui kotoa ‘a Sīsuú na‘e fakahōifua lahi ki he‘ene Tamaí pea na‘e fakatonuhia‘i ai Hono tu‘unga-haú.

8. ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he ‘alunga mo‘ui ‘a Sīsuú?

8 ‘E lava ke tau fa‘ifa‘itaki kia Sīsū ‘aki hono fai hotau lelei tahá ke mo‘ui‘aki ha mo‘ui anga-tonu mo mateaki ki he ngaahi founga mo e lao ‘a Sihová. ‘I he fehangahangai mo e ngaahi ‘ahi‘ahí, ‘oku tau lotu tōtōivi ki he tokoni ‘a Sihová koe‘uhi ‘oku tau loto ke fakahōifua‘i ia. ‘I he ngaahi founga peheé, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘etau poupou ki he founga-pule ‘a Sihová. ‘Oku tau ‘ilo‘i he‘ikai tali ‘e Sihova ‘etau lotú kapau ‘oku tau fai ha ‘ulungaanga ‘okú ne fakahalaia‘i. Kae kehe, kapau ‘oku tau mo‘ui ‘o fehoanaki mo e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová, ‘e lava ke tau tuipau ko ‘etau ngaahi lotu loto-mo‘oní ‘e hangē ia ha ‘inisēnisi namu-lelei kia Sihova. Pea ‘e lava ke tau fakapapau‘i ko ‘etau anga-tonú mo e talangofua mateakí ‘oku fakahōifua ki he‘etau Tamai fakahēvaní.​—Pal. 27:11.

KO ‘ETAU NGĀUÉ ‘OKU UE‘I ‘E HE HOUNGA‘IA MO E ‘OFA

(Sio ki he palakalafi 9) *

9. Ko e hā na‘e fai ai ‘a e feilaulau fe‘inasi‘akí?

9 Lēsoni hono uá: ‘Oku tau tauhi kia Sihova koe‘uhi ‘oku tau hounga‘ia ‘iate ia. Ke fakamamafa‘i ení, tau lāulea angé ki he ngaahi feilaulau fe‘inasi‘akí, ko ha tafa‘aki mahu‘inga ‘e taha ‘o e lotu mo‘oní ‘i ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á. * ‘I he tohi ‘a Livitikó, ‘oku tau ako ai ko ha ‘Isileli ‘e lava ke ne fai ha feilaulau fe‘inasi‘aki “ko ha fakahāhaa‘i ‘o e fakafeta‘i.” (Liv. 7:11-13, 16-18) Na‘á ne fai ‘a e feilaulau ko ení, ‘o ‘ikai koe‘uhí na‘e pau ke ne fai pehē, ka koe‘uhí na‘á ne loto ki ai. Ko ia ko ha feilaulau loto-tau‘atāina ia ‘a ia na‘e fai ‘e he tokotahá koe‘uhi ko ‘ene ‘ofa ki hono ‘Otuá, ‘a Sihova. Ko e tokotaha na‘á ne fai ‘a e feilaulaú, ko hono fāmilí, mo e kau taula‘eikí te nau kai ‘a e kakano‘i-manu ‘o e manu na‘e feilaulaú. Ka na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi konga pau ‘o e feilaulau monumanú na‘e ‘ohake ia kia Sihova toko taha pē. Ko e hā ia?

(Sio ki he palakalafi 10) *

10. Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he feilaulau fe‘inasi‘aki ‘oku fakamatala‘i ‘i he Livitiko 3:6, 12, 14-16 ‘o fekau‘aki mo e fakaue‘iloto ‘a Sīsū ki hono fai ‘a e finangalo ‘ene Tamaí?

10 Lēsoni hono tolú: Koe‘uhi ko e ‘ofá, ‘oku tau foaki ai hotau lelei tahá kia Sihova. Na‘e vakai ‘a Sihova ki he ngakó ko e konga lelei taha ia ‘o ha monumanu. Na‘á ne toe fakahaa‘i papau ko e ngaahi ‘ōkani mahu‘ingá, kau ai ‘a e ongo kofuuá, na‘e mahu‘inga makehe. (Lau ‘a e Livitiko 3:6, 12, 14-16.) Ko ia na‘e tautefito ‘a e hōifua ‘a Sihová ‘i he foaki loto-tau‘atāina hake ‘e ha ‘Isileli ‘a e ngaahi ‘ōkani mahu‘ingá mo e ngakó kiate ia. Ko e ‘Isileli na‘á ne fai ha feilaulau pehē na‘á ne fakahaa‘i ai ‘ene holi loloto ke foaki hono lelei tahá ki he ‘Otuá. ‘I ha founga meimei tatau, na‘e foaki loto-lelei ‘e Sīsū hono lelei tahá kia Sihova ‘aki ‘ene tauhi ‘aufuatō kiate Ia koe‘uhi ko ‘ene ‘ofa ‘iate Iá. (Sione 14:31) Kia Sīsū, ko hono fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ko hono mamaná ia; na‘á ne ‘ofa loloto ‘i he lao ‘a e ‘Otuá. (Saame 40:8) Kuo pau pē na‘e lelei‘ia ‘a Sihova ‘i he‘ene vakai hifo ki he tauhi mātu‘aki loto-lelei ange ‘a Sīsū kiate iá!

Ko e ‘ofa kia Sihová ‘okú ne ue‘i kitautolu ke foaki kiate ia hotau lelei tahá (Sio ki he palakalafi 11-12) *

11. ‘Oku anga-fēfē ‘a e hangē ‘etau ngāué ko e ngaahi feilaulau fe‘inasi‘akí, pea lava fēfē ke hoko ia ‘o fakafiemālie kiate kitautolu?

11 Hangē ko e ngaahi feilaulau fe‘inasi‘aki ko iá, ko ‘etau ngāue kia Sihová ko ha fakahāhā loto-tau‘atāina ia ‘a e anga ‘o ‘etau ongo‘i fekau‘aki mo iá. ‘Oku tau foaki kia Sihova hotau lelei tahá, pea ‘oku tau fai pehē koe‘uhi ‘oku tau ‘ofa kiate ia ‘aki hotau lotó kotoa. Kuo pau pē ‘oku lelei‘ia ‘a Sihova ‘i he‘ene vakai hifo ki he laui miliona ‘o e kau lotu loto-lelei ‘oku nau tauhi kiate ia koe‘uhi ko ‘enau ‘ofa loloto kiate ia mo ‘ene ngaahi foungá! ‘E lava ke tau ma‘u ‘a e fiemālie ‘i hono manatu‘i ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he vakai hifo mo fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘etau ngaahi tō‘ongá kae pehē foki ki he‘etau ngaahi fakaue‘ilotó. Ko e fakatātaá, kapau ‘okú ke ta‘umotu‘a pea ‘ikai lava ke fai ‘a e me‘a lahi ‘okú ke loto ki aí, fakapapau‘i ‘oku vakai hifo ‘a Sihova ia ‘o fakalaka atu ‘i ho ngaahi ngata‘angá. ‘Okú ke ongo‘i nai ‘oku si‘isi‘i ‘a e me‘a ‘oku lava ke ke faí, ka ‘oku vakai hifo ‘a Sihova ia ki he ‘ofa ‘i ho loto fatú ‘a ia ‘okú ne ue‘i koe ke fai ‘a e me‘a ‘okú ke malava ke faí. ‘Okú ne hōifua ke tali ‘a e lelei taha ‘oku lava ke ke foaki kiate iá.

12. Ko e hā ‘a e fakapapau‘i‘anga ‘oku lava ke tau ma‘u mei he fakafeangai ‘a Sihova ki he ngaahi feilaulau fe‘inasi‘akí?

12 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he ngaahi feilaulau fe‘inasi‘akí? ‘I hono keina ‘e he afí ‘a e ngaahi konga lelei taha ‘o e monumanú, na‘e ‘alu hake ‘a e kohú pea na‘e lelei‘ia ai ‘a Sihova. ‘E lava leva ke ke fakapapau‘i ‘oku lelei‘ia ‘a Sihova ki ho‘o ngāue loto-lelei mo ‘aufuatō kiate iá. (Kol. 3:23) Sioloto atu ki he‘ene hōifua mai kiate koé. ‘Okú ne vakai ki ho‘o ngaahi feinga anga-‘ofa ‘i he‘ene ngāué, lahi pe si‘isi‘i, ko ha koloa te ne manatua mo fakamahu‘inga‘i ‘o ta‘engata.​—Māt. 6:20; Hep. 6:10.

TĀPUAKI‘I ‘E SIHOVA ‘ENE KAUTAHÁ

13. Fakatatau ki he Livitiko 9:23, 24, na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘ene hōifua ki he tu‘unga-taula‘eikí?

13 Lēsoni hono faá: ‘Oku tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a e konga fakaemāmani ‘ene kautahá. Fakakaukau ki he me‘a na‘e hoko ‘i he 1512 K.M. ‘i hono fokotu‘u ‘a e tāpanekalé ‘i he ve‘e Mo‘unga Sainaí. (‘Eki. 40:17) Na‘e tokanga‘i ‘e Mōsese ha kātoanga ke fakanofo ‘a ‘Ēlone mo hono ngaahi fohá ko e kau taula‘eiki. Na‘e fakatahataha ‘a e pule‘anga ‘Isilelí ke fakamo‘oni ki hono fakahoko ‘e he kau taula‘eikí ‘enau fuofua feilaulau monumanú. (Liv. 9:1-5) Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘ene hōifua ki he tu‘unga-taula‘eiki na‘e toki fokotu‘u fo‘oú? ‘I hono tāpuaki‘i ‘e ‘Ēlone mo Mōsese ‘a e kakaí, na‘e ‘ai ‘e Sihova ha afi ke ne keina ‘a e toenga ‘o e feilaulaú na‘e ‘i he ‘ōlitá.​—Lau ‘a e Livitiko 9:23, 24.

14. Ko e hā ‘oku fakatupu tokanga ai kiate kitautolu he ‘ahó ni ‘a e hōifua ‘a Sihova ki he tu‘unga taula‘eiki faka-‘Ēloné?

14 Ko e hā na‘e fakahaa‘i ‘i he ‘alu hifo ko ia ‘a e afí mei he langí ‘i hono fakanofo ‘o e taula‘eiki lahí? Na‘e fakahaa‘i heni ‘e Sihova ‘ene poupou kakato ki he tu‘unga taula‘eiki faka-‘Ēloné. ‘I he vakai ‘a e kau ‘Isilelí ki he fakamo‘oni mahino ko eni ‘o e poupou ‘a Sihova ki he kau taula‘eikí, na‘a nau ma‘u ai ha ‘uhinga lelei ke nau poupou kakato kiate kinautolu. ‘Oku ‘i ai ha‘ane kaunga kiate kitautolu? ‘Io! Ko e tu‘unga-taula‘eiki ‘i ‘Isilelí ko ha ‘ata pē ia ‘o ha tu‘unga-taula‘eiki lahi mama‘o ange. Ko Kalaisi, ‘a e fungani Taula‘eiki Lahí, ‘oku ‘i ai ‘ene tu‘unga-taula‘eiki fakatu‘i ‘o e toko 144,000, ‘a ia te nau kaungāngāue fakataha ‘i hēvani.​—Hep. 4:14; 8:3-5; 10:1.

‘Oku tāpuaki‘i mo tataki ‘e Sihova ‘ene kautahá. ‘Oku tau poupou ‘aufuatō ki ai (Sio ki he palakalafi 15-17) *

15-16. Kuo anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘ene hōifua ki he “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó”?

15 ‘I he 1919, na‘e fakanofo ai ‘e Sīsū ha kulupu tokosi‘i ‘o e fanga tokoua paní ko e “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó.” Na‘e tamu‘omu‘a ‘a e tamaio‘eiki ko iá ‘i he ngāue fakamalangá pea ‘oange ki he kau muimui ‘o Kalaisí ‘a e “me‘akaí ‘i he taimi totonu.” (Māt. 24:45) ‘Oku tau vakai ki he fakamo‘oni mahino ‘o e hōifua ‘a e ‘Otuá ki he tamaio‘eiki anga-tonu mo potó?

16 Ko Sētane mo hono māmaní kuo nau ‘ai ‘a e ngāue ‘a e tamaio‘eiki anga-tonu ko iá ke faingata‘a, pea a‘u ‘o hā he‘ikai malava ke fakahoko mei he vakai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Neongo ‘a e tau ‘e ua ‘a māmaní, fakatanga kakahá, palopalema faka‘ekonōmika ‘i māmani lahí mo e ngaohikovia ta‘etotonú, kuo hokohoko atu ‘a e tamaio‘eiki anga-tonu mo potó ke tokonaki ‘a e me‘akai fakalaumālie ma‘á e kau muimui ‘o Kalaisi ‘i he māmaní. Fakakaukau atu ki he me‘akai fakalaumālie hulu fau ta‘etotongi ‘oku ala ma‘u he ‘aho ní, ‘i he lea ‘e 900 tupu! Ko e fakamo‘oni ta‘etoeveiveiua ia ‘o e poupou faka‘otuá. Fakakaukau angé ki ha toe mo‘oni ‘o e tāpuaki ‘a Sihová: Ko e ngāue fakamalangá. Ko e ongoongo leleí kuo malanga‘i mo‘oni ia “‘i he kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í.” (Māt. 24:14) ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, ‘oku tataki mo tāpuaki‘i lahi ‘e Sihova ‘ene kautaha he ‘aho ní.

17. ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘etau poupou ki he kautaha ‘oku ngāue‘aki ‘e Sihová?

17 ‘Oku lelei ke tau ‘eke hifo, ‘‘Oku ou hounga‘ia ke kau ‘i he konga fakaemāmani ‘o e kautaha ‘a Sihová?’ Kuo ‘omai ‘e Sihova ‘a e fakamo‘oni fakatupu tuipau ‘o hangē pē ko e afi na‘á ne ‘ohifo mei he langí ‘i he ‘aho ‘o Mōsese mo ‘Ēloné. ‘Oku lahi mo‘oni ‘a e me‘a ke tau fakamālō‘ia aí. (1 Tes. 5:18, 19) ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘a e poupou ki he kautaha ‘oku ngāue‘aki ‘e Sihová? ‘Aki ‘a e muimui ki he tataki makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú ‘oku ‘omai ‘i he‘etau ‘ū tohí mo ‘etau ngaahi fakatahá, ‘asemipilií mo e fakataha-lahí. Tānaki atu ki aí, ‘e lava ke tau fakahaa‘i ‘etau poupoú ‘aki ‘a e kau ‘i he kakato taha ‘e ala lavá ‘i he ngāue fakamalangá mo e faiakó.​—1 Kol. 15:58.

18. Ko e hā ‘okú ke fakapapau‘i ke faí?

18 Tau fakapapau‘i ke ngāue‘aki ‘a e ngaahi lēsoni na‘a tau ako mei he tohi ‘a Livitikó. ‘Ofa ke tau ma‘u ‘a e hōifua ‘a Sihová kae tali ‘etau ngaahi feilaulaú. ‘Ofa ke tau tauhi kia Sihova koe‘uhi ko ‘etau hounga‘ia ‘iate iá. ‘Ofa ke tau hokohoko atu ke foaki hotau lelei tahá kia Sihova koe‘uhi ‘oku tau ‘ofa kiate ia ‘aki hotau lotó kotoa. Pea fakatauange ke tau poupou ‘aufuatō ki he kautaha ‘okú ne tāpuaki‘i he ‘aho ní. ‘I he ngaahi founga kotoa ko iá, ‘oku lava ke tau fakahaa‘i ai kia Sihova ‘oku tau koloa‘aki ‘a e monū ‘oku tau ma‘u ke tauhi kiate ia ko ‘ene Kau Fakamo‘oni!

HIVA 48 ‘A‘eva Faka‘aho mo Sihova

^ pal. 5 ‘Oku ma‘u ‘i he tohi ‘a Livitikó ‘a e ngaahi lao na‘e ‘oange ‘e Sihova ki ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á. ‘I he tu‘unga ko e kau Kalisitiané, ‘oku ‘ikai ke tau ‘i he malumalu ‘o e ngaahi lao ko iá, ka ‘e lava ke tau ma‘u ‘aonga mei ai. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi lēsoni ‘aonga ‘e lava ke tau ako mei he tohi ‘a Livitikó.

^ pal. 4 Ko e ‘inisēnisi na‘e tutu ‘i he tāpanekalé na‘e toputapu, pea ‘i ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á na‘e ngāue‘aki pē ia ‘i he lotu kia Sihová. (‘Eki. 30:34-38) ‘Oku ‘ikai ha lēkooti ‘o pehē na‘e tutu ‘inisēnisi ‘a e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí ‘i he‘enau lotú.

^ pal. 9 Ki ha fakamatala lahi ange fekau‘aki mo e feilaulau fe‘inasi‘akí, sio ki he Insight on the Scriptures, Volume 2, p. 526.

^ pal. 54 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I he ‘Aho ‘o e ‘Ufi‘ufi Angahalá, na‘e hū ‘a e taula‘eiki lahi ‘Isilelí ki he Potu Fungani Toputapú mo ha ‘inisēnisi mo e malala‘i afi uloulo ke fakafonu ‘a e lokí ‘aki ‘a e ‘alaha namu-lelei. Ki mui ai, na‘á ne toe hū ki he Potu Fungani Toputapú mo e toto ‘o e feilaulau angahalá.

^ pal. 56 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oatu ‘e ha ‘Isileli ki ha taula‘eiki ha sipi ko ha feilaulau fe‘inasi‘aki ke fakahaa‘i ‘a e hounga‘ia hono fāmilí ‘ia Sihová.

^ pal. 58 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I he ngāue fakafaifekau ‘a Sīsū he māmaní, na‘á ne ‘ofa loloto kia Sihova ‘aki ‘ene tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá pea tokoni‘i hono kau muimuí ke nau fai pehē.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine ta‘umotu‘a, neongo hono ngaahi fakangatangata fakaesinó, ‘okú ne foaki hono lelei tahá kia Sihova ‘aki ‘a e faifakamo‘oni fakafou ‘i he faitohí.

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I Fepueli 2019, na‘e tuku ange ‘e Tokoua Gerrit Lösch ‘o e Kulupu Pulé ‘a e Liliu Tohi Tapu Māmani Fo‘oú na‘e fakalelei‘í ‘i he lea faka-Siamané ki ha kau ma‘u fakataha hounga‘ia mo vēkeveke. ‘I he ‘ahó ni, ko e kau malanga ‘i Siamané, hangē ko e ongo tuofāfine ko ení, ‘okú na ngāue‘aki fiefia ‘a e Tohi Tapu ne toki tuku ange maí ‘i he ngāue fakafaifekaú.