1. Oñgeni ovanthu ovanyingi vatala ovilinga?

OVANTHU ovanyingi ukala navo, oñgeni vatala ovilinga? Movilongo ovinyingi, ovanthu vekahi nokuundapa vali unene tyipona kohale. Ovanthu vokuundapa unene, pamwe vetupu omuvo wokupululukwa-po, nokukala nonombunga mbavo, nokulilongesa konthele ya Huku. (Ecl. 2:23) Mahi tupu pena otyitateka otyikuavo. Ovanthu vamwe vananga iya apeho vatatesa opo vahaundape. — Pro. 26:13, 14.

2-3. Ongeleka patyi Siovaa na Sesusi vetuavela konthele yokuundapa?

² Ovanthu ovanyingi mouye vaundapa unene iya o vakuavo kavaundapa. Mahi tala oñgeni Siovaa na Sesusi velikalela novanthu ovo. Tutyii nawa okuti Siovaa utyihole tyokuundapa. Otyo Sesusi wetyiyandyulula nawa etyi ati: “Tate yange ukahi nokuundapa alo pehepano, na ame ndyikahi nokuundapa.” (Suau 5:17) Soka kovilinga Huku akalele navio etyi atunga onoandyu ononyingi, no nonthungululu, novipuka ovikuavo vili peulu. Iya ovipuka ovinyingi oviwa tumona pano pohi vilekesa nawa okuti Huku omuundapi omuwa. Otyo omuhoneki wono salmu apopilile okuti: “Siovaa, ovilinga viove ovinene! Aviho wevitunga nounongo. Kombanda yeheke kueyula ovilinga viove.” — Sal. 104:24.

³ Sesusi wahetekelele Tate yae. Ankho “omuundapi omunongo” iya wakuatesileko Huku “okutunga eulu.” (Pro. 8:27-31) Konyima, etyi eya pano pohi, tupu walingile ovilinga vikahi nawa. Ku Sesusi, ovilinga ovio ankho vikahi ngokulia iya ovipuka aviho alingile pano pohi vialekesile nawa okuti ankho watumwa na Huku. — Suau 4:34; 5:36; 14:10.

4. Oityi tulilongesila ku Siovaa na Sesusi konthele yokupululukwa-po?

 ⁴ Siovaa na Sesusi vetuavela ongeleka ongwa yokuundapa nombili. Mahi okuti otyo tyilekesa okuti katuesukisile vali okupululukwa-po? Au. Siovaa kaponwa, ngotyo kesukisile okupululukwa-po. Ombimbiliya ipopia okuti etyi Huku atunga eulu nohi, “wapululukwa-po opo akale vali nononkhono.” (Êx. 31:17) Mahi otyo tyilekesa vala okuti Siovaa watalama-po iya ahambukwa novipuka aviho alinga. Tupu Sesusi waundapele unene etyi ali pano pohi. Mahi no ngotyo ankho utaindya omuvo wokupululukwa-po, nokulia nomapanga ae. — Mat. 14:13; Luka 7:34.

5. Oityi tyihole okupuiya kovaumbili ovanyingi va Siovaa?

⁵ Ombimbiliya ilunda ovaumbili va Huku okuundapa nombili. Ovaumbili vae vena okukala ovaundapi ovawa, avahakala ovanthu vokuananga. (Pro. 15:19) Hamwe uundapa opo utekule ombunga yove. Iya ovalongwa aveho va Kilisitu vena otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa. Mahi tupu wesukisa okupululukwa-po. Okuti pamwe tyikupuiya okuvasa omuvo wokulinga ovilinga viove, nokuivisa, nokupululukwa-po? Oñgeni motyivili okutepula nawa omuvo wokuundapa, nomuvo wokupululukwa-po?

6. Oñgeni omukanda wa Maluku 6:30-34 ulekesa okuti Sesusi ankho wapola pokati konthele yokuundapa nokupululukwa-po?

⁶ Okutala ovilinga monkhalelo yapola pokati tyakolela unene. Ohamba Salomau wahonekele okuti: “Kuna omuvo wokulinga ovipuka aviho.” Wapopia okuti kuna omuvo wokukuna, no wokutunga, no wokulila, no wokuyola, no wokunyana, no wokulinga ovipuka ovikuavo. (Ecl. 3:1-8) Okuundapa nokupululukwa-po ovipuka viakolela unene momuenyo. Sesusi ankho wapola pokati. Nthiki imwe, ono apositolu vaundapele unene movilinga viokuivisa. Alo umwe “ankho vetupu nii omuvo wokulia.” Mokonda yotyo, Sesusi evepopila okuti: “Tuendei pomphangu pehena ovanthu opo mukapululukwe-po katutu.” (Tanga Maluku 6:30-34.) Pamwe Sesusi novalongwa vae ankho kavapululukwa-po ngetyi vahanda. Mahi Sesusi ankho utyii okuti aveho vesukisa okutaindya omuvo wokupululukwa-po.

7. Oñgeni okulilongesa konthele yetyi ankho tyilingwa Motyasapalo matyitukuatesako?

⁷ Ononthiki mbumwe, tuesukisa umwe okupululukwa-po, nokupilulula ovipuka tulinga. Otyo tutyimona tyina tulilongesa otyitumino tyimwe Huku avelele ova Isilayeli. Otyitumino tyokuhaundapa Motyasapalo. Onthue katuesukisile vali okuendela Movitumino Viapelwe Moisesi. Mahi etyi Ombimbiliya ipopia konthele yetyi ankho tyilingwa Motyasapalo tyipondola okutukuatesako unene. Etyi matulilongesa monthele ei, matyitukuatesako okutala nawa inkha tuna olusoke luaviuka konthele yokuundapa, nokupululukwa-po.

8. Ngetyi tyipopia Êxodo 31:12-15, oityi ovanthu ankho vena okulinga Motyasapalo?

⁸ Ombimbiliya ipopia okuti Huku watunga ovipuka aviho “mononthiki” epandu iya konyima atalama. (Gên. 2:2) Mahi Siovaa uhole ovilinga iya “ukahi” nokulinga ovilinga ovikuavo. (Suau 5:17) Siovaa wapululukilwe-po monthiki ya pandu-vali. Tupu wapopilile ova Isilayeli opo navo vapululukwe-po monthiki ya pandu-vali, Tyasapalo. Huku wapopile okuti Otyasapalo ongatyina otyilimbo apaka mova Isilayeli. Ankho “onthiki yokupululukwa-po. . . , otyipuka tyikola ku Siovaa.” (Tanga Êxodo 31:12-15.) Nawike ankho  upondola okuundapa, tyilinge ovana, novapika, alo umwe novinyama. (Êx. 20:10) Onthiki oyo, ankho opala ovanthu vapameke oupanga wavo na Huku.

9. Oñgeni ovanthu vamwe pononthiki mba Sesusi ankho vatala Otyasapalo?

⁹ Otyasapalo ankho onthiki ikahi nawa kovanthu va Huku. Mahi pononthiki mba Sesusi, ononkhalamutwe mbonongeleya ankho vahinda ovitumino konthele yetyi ovanthu vapondola okulinga, netyi vahapondola okulinga Motyasapalo. Ankho vapopia okuti tyapenga okukapola ovilia mepia, nokuhakula omunthu wavela Motyasapalo. (Malu. 2:23-27; 3:2-5) Mahi Sesusi wayandyululile nawa okuti hangotyo-ko Huku ankho asoka.

10. Ngetyi tyipopia Mateusi 12:9-12, oñgeni Sesusi ankho atala Otyasapalo?

¹⁰ Sesusi novalongwa vae ova Sundeu ankho vapululukwa Motyasapalo mokonda ankho vetavela Ovitumino Viapelwe Moisesi. * Mahi ovipuka Sesusi alingile nevi apopile vialekesile nawa okuti ankho katyapengele okukuatesako vakuavo Motyasapalo. Alo umwe wapopile okuti: “Katyapengele okulinga otyipuka tyikahi nawa Motyasapalo.” (Tanga Mateusi 12:9-12.) Sesusi ankho kasoko okuti onkhali okulingilako vakuavo ovipuka oviwa Motyasapalo. Ovipuka Sesusi alingile vialekesile nawa okuti ankho wanoñgonoka omokonda yatyi Huku apopila ovanthu vae vapululukwe-po Motyasapalo. Mokonda ovanthu ankho kavapondola okuundapa, pahe ankho vena omuvo wokupameka oupanga wavo na Huku. Sesusi wekulilile mombunga ankho ipaka nawa Otyasapalo  opo ipameke oupanga wavo na Huku. Oñgeni tutyii? Omokonda yetyi tyapopiwa mehipululo lya Luka 4:15-19. Nthiki imwe Sesusi akondoka ko Nasalee, kuna ankho ekulila, iya “ngetyi alinga-linga monthiki Yotyasapalo, anyingila mondyuo yokufendela, atalama opo atange.”

11. Olie walongesile Sesusi okukala omuundapi omuwa?

¹¹ Suse walongesile omona wae Sesusi, okuhonga omavai. Mahi hatyoko vala. Tupu wemulongesile okutala ovilinga ngetyi Huku evitala. (Mat. 13:55, 56) Iya hamwe Sesusi wamuene tyina Suse ankho aundapa unene opo atekule ombunga yae onyingi. Tala okuti Sesusi konyima wapopilile ovalongwa vae okuti: “Omuundapi watokala ondyambi yae.” (Luka 10:7) Tyayandyuluka nawa okuti Sesusi ankho omuundapi omuwa.

12. Ono testu patyi mbulekesa etyi Ombimbiliya ipopia konthele yokukala omuundapi omuwa?

¹² Apositolu Paulu nae ankho omuundapi omuwa. Otyilinga tyakolela vali momuenyo wae, ankho okuivisa konthele ya Sesusi, novipuka Sesusi alongesile. Mahi Paulu tupu ankho una okuundapa opo elitekule. Ovakuatate mewaneno lyo Tesalonika ankho vetyii nawa okuti Paulu ‘ulinga ononkhono, nokuundapa unene’ “tyinthiki na tyitenya” opo ‘pahakale nawike umufetela-ko’ ovipuka ankho esukisa. (2 Tes. 3:8; Ovil. 20:34, 35) Hamwe Paulu ankho ukahi nokupopia otyilinga tyae tyokutunga omakaka. Etyi ankho eli mepunda-umbo lyo Kolindu, akala meumbo lya Akila na Pilisila iya “aundapa navo, tyetyi ankho vatunga omakaka.” Etyi Paulu apopia okuti uundapa “tyinthiki na tyitenya” ankho kekahi nokupopia okuti uliipa novilinga. Mongeleka, ankho upululukwa-po Movityasapalo. Omokonda yatyi? Omokonda ova Sundeu navo ankho kavaundapa Tyasapalo. Ngotyo, Paulu ankho upondola okuvepopila onondaka onongwa. — Ovil. 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4.

13. Oityi tupondola okulilongesila kongeleka ya Paulu?

¹³ Apositolu Paulu wetuhila ongeleka ongwa. Namphila ankho ena okuundapa opo elitekule, no ngotyo apeho ankho utaindya omuvo wokuundapa movilinga viokuivisa “onondaka onongwa.” (Loma 15:16; 2 Kol. 11:23) Iya tupu walundile vakuavo opo navo vaundape nombili movilinga viokuivisa. Oityi tyatundililako? Tala etyi Paulu apopia konthele Akila na Pilisila. Wati: “Ovaundapi vakuetu, mu Kilisitu Sesusi.” Kuvo, otyipuka tyakolela vali, ankho okuivisa onondaka onongwa. (Loma 12:11; 16:3) Paulu wapopilile ova Kolindu opo ‘vaundape unene apeho movilinga vya Tatekulu.’ (1 Kol. 15:58; 2 Kol. 9:8) Alo umwe Siovaa wakuatesileko apositolu Paulu okuhoneka okuti: “Inkha omunthu umwe kahande okuundapa, tupu kapondola okulia.” — 2 Tes. 3:10.

14. Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia etyi apopia onondaka mbuvasiwa mu Suau 14:12?

¹⁴ Otyilinga tyakolela vali mononthiki mbuno mbonthyulilo, okuivisa onondaka onongwa nokulinga ovalongwa. Alo umwe Sesusi wapopile okuti ovalongwa vae mavalingi ovilinga ovinene vali tyipona evi alingile! (Tanga Suau 14:12.) Ankho kekahi nokupopia okuti no onthue matulingi omahuviso ngae. Mahi ankho ukahi vala nokupopia okuti ovalongwa vae mavaivisa vali ehimbwe, movilongo ovinyingi vali, no kovanthu ovanyingi vali.

15. Omapulo patyi tuesukisa okulipula iya omokonda yatyi?

¹⁵ Inkha uundapa, lipula okuti: ‘Okuti ndyiiwe okuti ndyingundya? Okuti ndyihole okumana ovilinga viange momuvo watyo? Okuti ndyilinga umwe atyiho ndyivila?’ Inkha wakumbulula okuti yoo, opo omuhona wove mekuyumbu onthumbi. Iya ovituwa viove vipondola okulunda ovanthu uundapa navo okuhanda okunoñgonoka otyili. Pahe  konthele yokuundapa movilinga viokuivisa nokulongesa, tupu lipula okuti: ‘Okuti ndyiiwe okuti ndyina ombili movilinga viokuivisa? Okuti ndyilifuika nawa tyina ndyikaivisa? Okuti ndyikatalela-po ovanthu vesuka notyili? Okuti ndyiivisa mononkhalelo ambuho?’ Inkha otyo ukahi nokulinga, opo mohambukilwa ovilinga viokuivisa.

16. Olusoke patyi Sesusi nono apositolu ankho vena konthele yokupululukwa-po? Iya oñgeni velikalela novanthu ovanyingi hono?

¹⁶ Sesusi ankho utyii okuti pamwe oe novalongwa vae vesukisa okupululukwa-po. Mahi ovanthu ovanyingi pomuvo wa Sesusi no mononthiki mbetu, velifwa nomulume umwe omuhona Sesusi apopile monthengele-popia yae. Omulume oo, welipopilile okuti: “Pululukwa, liaa, nwaa, hambukwa.” (Luka 12:19; 2 Tim. 3:4) Ankho usoka okuti omuenyo okulia vala nokupululukwa-po. Mahi Sesusi nono apositolu mbae ankho velikalela unene. Otyilinga tyavo ankho hakulia vala nokupululukwa-po.

17. Ovipuka patyi tuesukisa okulinga tyina tuhaile kovilinga?

¹⁷ Oñgeni tupondola okuhetekela Sesusi? Tyina tuheli kovilinga, tupondola okupululukwa-po. Mahi pena vali ovipuka ovikuavo tupondola okulinga. Mongeleka, tuivisa nokuenda komaliongiyo. Okuivisa nokuenda komaliongiyo otyipuka tyakolela unene. Iya tulinga ononkhono opo tuhayeke-ko okulinga ovipuka ovio. (Heb. 10:24, 25) Alo umwe tyina tulinga oungendi katupondola okupumbwa omaliongiyo, iya tuesukisa okutaindya onomphitilo mbokupopila onondaka onongwa vana tuvasa. — 2 Tim. 4:2.

18. Oityi Ohamba yetu Sesusi Kilisitu ahanda tulinge?

¹⁸ Tupandula unene Ohamba yetu Sesusi Kilisitu uhakevelela tulinge etyi tuhevili iya utukuatesako okutala ovilinga, nokupululukwa-po monkhalelo yapola pokati! (Heb. 4:15) Uhanda tupululukwe-po. Uhanda tuundape opo tulitekule, nokutekula ombunga yetu. Iya tupu uhanda tuundape nombili movilinga viokuivisa nokulinga ovalongwa. Onthele mailandulako, maipopi etyi Sesusi ekahi nokulinga opo etuyovole koupika.