1. Ukẹro ọgo yẹ ihworho buebun a ha ni owian?

UKẸRO ọgo yẹ ihworho buebun uvuẹn ekete we rhirhiẹ a ha ni owian? Uvuẹn ẹkwotọre buebun, ihworho a wian gbanhanrhọ vrẹn ọke bi. Egba owian buebun i vwa sabu mẹrẹn ọke ronmoma-a, aye i vwa ji sabu lele ekrun aye ghwọghọ ọke kugbe-e, yanghene ha userhumu rẹn ekrun aye ga i Jehova-a. (Eccl. 2:23) Obọreva ye, ihworho ezẹko i vwa guọlọ wia-an, aye a ji djikilo kpahen oborẹ ọsoriẹ aye i vwa guọlọ wian.—Prov. 26:13, 14.

2-3. Udje ọgo yi Jehova ọrhẹ Jesu i dje rhotọre sekpahen owian?

² Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ aruẹ ukẹro rẹ ituakpọ a ha ni owian, roro kpahen ukẹro ri Jehova ọrhẹ Jesu a ha ni owian. O vwo ẹfro-o, Jehova ghini ọgba owian. Jesu o dje ọrana fiotọre ọke rọ ta: “Ọsẹ mẹ ọ ji wian me te ọke ọnana, mẹmẹ a ji wian.” (John 5:17) Roro kpahen ọsoso owian ri Jehova ọ wianren ọke rọ ma emakashe buebun ọrhẹ ọsoso akpọ na. Ọwan a ji mẹrẹn ekwakwa irhorhomu buebun rẹ Osolobrugwẹ ọ ma rhẹ otọrakpọ na. Ẹmro ọbo ijoro na ọ ghini gba, rọ tare: “Ewian enọ i bunrun omamọ, O Jehova! Wu maren aye ephian ọrẹ ẹghwanren. Otọrakpọ na ọ vuọnren rhẹ ekwakwa wu maren.”—Ps. 104:24.

³ Jesu ọ hẹrokele Ọsẹ ye. Ọmọ na ọ ha userhumu rẹn Osolobrugwẹ ọke rọ “ma idjuwu na.” O mevi kẹrẹ i Jehova “jerẹ ọwena owian.” (Prov. 8:27-31) Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, nọ wian owian oghẹnrensan. Owian ọrana ọ họhọ emaren hariẹn, ewian yen i djephia taghene Osolobrugwẹ  yo djerie rhe.—John 4:34; 5:36; 14:10.

4. Me ya na sabu yono mie i Jehova ọrhẹ Jesu kpahen omeronmo?

⁴ Fọkime Jehova ọrhẹ i Jesu egba owian, ọnana no mevirhọ taghene ọ sọre ne ronmoma? Ẹjo. Oma ọ vwọ ghwọghọ i Jehova-a, omarana ọye o vwo ronmoma fọkime oma ọghwọgheriẹ-ẹ. Ọrẹn, Baibol na ọ tare taghene ọke i Jehova ọ ma idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na hin, “no ronmoma jeghwai rhuọnrhuọn omayen.” (Ex. 31:17) Ọnana o mevirhọ taghene Osolobrugwẹ nọ dobọji jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ fọkiẹ oborẹ ọ maren. Dedevwo Jesu ọ wian gbanhon ọke rọ ha otọrakpọ na, ọ ji kwaphiẹ ọke rhotọre ronmoma ji lele igbehian yen riẹ emaren kugbe.—Matt. 14:13; Luke 7:34.

5. Obẹnbẹn ọgo yẹ ihworho Osolobrugwẹ buebun a dẹrughwaroghwẹ?

⁵ Baibol na ọ ha urhebro rẹn ihworho Osolobrugwẹ nẹ aye i riamerhen owian. O fori nẹ idibo yi i rhiẹ egba owian, ukperẹ aye ine rhiẹ evwiẹlẹ. (Prov. 15:19) Ọkezẹko wa wian rẹn ohworho ne wu sabu hẹrote ekrun ọnọ. Idibo i Jesu i vwo owian aye ine vwobọrhọ iyẹnrẹn esiri na eghwoghwo. Ọrẹn, o ji fo ne wu dabu ronmoma. Wa mẹriẹn rhẹ emru obẹnbẹn ọkezẹko ne wu kwaphiẹ ọke rhotọre rẹn owian omobọ ọnọ, owian aghwoghwo na ọrhẹ omeronmo? Marhẹ ene ru rhe uchunu ọke ra na ha wian ọrhẹ ọrẹ ene ronmoma?

6. Marhẹ Mark 6:30-34 o ru djephia taghene Jesu ọ ha ukẹro ro serhọ ni owian ọrhẹ omeronmo?

⁶ Ọ ghanranren na ha ukẹro ro serhọ ni owian. Orodje Solomon nọ yare: “O vwo ọke harẹn i kemru kemru.” Ọ hunute ewawọ, ebanbọn, echẹẹ, igbegbe, ọrhẹ irueruo erọrọ. (Eccl. 3:1-8) Itiọrurhomẹmro, ekwakwa eva kirighwo uvuẹn akpenyerẹn, yẹ owian ọrhẹ omeronmo. Jesu ọ ha ukẹro ro serhọ ni owian ọrhẹ omeronmo. Uvuẹn erhirhiẹ owu, inyikọ na ni ghwẹrioma nẹ owian aghwoghwo rhe. Owian na ọ ha ọke aye te erhirhiẹ taghene “aye erhe vwo ọke owuorowu rẹ aye ina tobọ riẹ emare-en.” Jesu nọ tare: “Are i mọ ne riẹ ekete kologho ne ye ronmoma ibiesuọn.” (Se Mark 6:30-34.) Dedevwo Jesu ọrhẹ idibo yi i vwa sabu mẹrẹn ọke ronmoma ọke ephia-an, ọrẹn o rheri taghene o fori nẹ aye i ronmoma.

7. Me yẹ oborẹ ene yono kpahen urhi Ẹdẹ Omeronmo na ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru?

⁷ Ọkezẹko, o fori ne ronmoma yanghene ruẹ ewene ezẹko. Ana sabu mẹrẹn ọnana nẹ ẹkwaphiẹrhotọre Ẹdẹ Omeronmo re ruẹ kọkprughwre kọkprughwre, rẹ Osolobrugwẹ ọ ha mwu rẹn idibo yi ọke ahwanren. Ọwan a ha otọre urhi Moses inyenana-a, ọrẹn ana sabu mẹrẹn erere erhe yono kpahen oborẹ urhi na ọ ta kpahen Ẹdẹ Omeronmo na. Oborẹ e yonorin ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ ni owian ọrhẹ omeronmo.

8. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Exodus 31:12-15, me ye ruẹ uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na?

⁸ Baibol na ọ tare taghene ọke Osolobrugwẹ ọ ma ekwakwa ẹdọke “erhan” hin, no ronmoma. (Gen. 2:2) Ọrẹn, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen owian, “ọ ji wian” me te inyenana. (John 5:17) Ẹkwaphiẹrhotọre Ẹdẹ Omeronmo na, ọ họhọ ẹdẹ ri Jehova ọ ha ronmoma ri Genesis ọ ta kpahen. Osolobrugwẹ ọ tare taghene  Ẹdẹ Omeronmo na, oka ro djephia taghene ọye ọrhẹ Israel i gba havwiẹ. Ọnana ẹdẹ “re ne ronmoma . . . , emru ọfuanfon rẹn Jehova.” (Se Exodus 31:12-15.) A ha uphẹn rẹn ohworho owuorowu nọ wia-an, tobọ tẹ emọ, evrẹn ọrhẹ eranmo dede. (Ex. 20:10) Ọ lẹrhẹ ihworho na sabu vwo ọke rẹn ekwakwa ri sekpahen ogame i Jehova.

9. Ukẹro ọsọsọ ọgo yẹ ihworho i vwo kpahen Ẹdẹ Omeronmo na?

⁹ Ẹdẹ Omeronmo na oserhọ rẹn ihworho Osolobrugwẹ; ọrẹn ilori ẹga buebun uvuẹn ọke i Jesu, ne jurhi ri vwe fiemru kpahen oborẹ ene ruẹ Ẹdẹ Omeronmo na lele. Aye i tare taghene ọ sọre ne koko emaren ra na riọ, yanghene tobọ simi ohworho ro kpomẹ uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na. (Mark 2:23-27; 3:2-5) Ọrẹn, ọnana rhẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre-e, Jesu o djerie fiotọre harẹn otu ra kerhọ ye.

10. Me ya na sabu yono nẹ Matthew 12:9-12, sekpahen aruẹ ukẹro ri Jesu ọ ha ni Ẹdẹ Omeronmo na?

¹⁰ Jesu ọrhẹ emọ i Jew na e ronmoma uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na fọkime aye i ha otọre Urhi Moses. * Ọrẹn, Jesu ọ tẹmro jeghwai ruẹ irueruo ezẹko ri djephia taghene ọ sọ ne ruẹ oborẹ orhomurun ro ji serhọ rẹn awọrọ uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na-a. Nọ tare: “O fori ne ru oborẹ oserhọ uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na.” (Se Matthew 12:9-12.) Jesu o nie taghene ọsọre na ha userhumu rẹn awọrọ uvuẹn  Ẹdẹ Omeronmo na-a. Oborẹ i Jesu o ruru o djephia taghene ọ dabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ ta rẹn ihworho yi nẹ aye i ronmoma uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na. Fọkime ihworho Osolobrugwẹ i ronmoma, aye ni sabu tẹnrovi ogame yen. Jesu ọ ghwanranren uvuẹn ekrun ra ha Ẹdẹ Omeronmo na ga i Jehova vuọnvuọn. Erhe ọnana fọkiẹ oborẹ a ta kpahen Jesu ọke rọ ha Nazareth: “Lele uruemru [i Jesu] uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na, nọ ruẹ synagogue na no mevi ro no se.”—Luke 4:15-19.

11. Ọrọmo yo dje omamọ udje phia sekpahen owian rẹn i Jesu?

¹¹ Joseph o yono i Jesu owian ikapita ọrhẹ ukẹro rẹ Osolobrugwẹ ọ ha ni owian. (Matt. 13:55, 56) Jesu ọ ji mẹrẹn oborẹ i Joseph ọ wian lele nọ sabu hẹrote ekrun ọnẹyen. Ọrẹ omamerhomẹ, Jesu nọ ta rẹn idibo yi ọke oru: “Ọrọ wian na o mwuovwan osa ra yẹ ye.” (Luke 10:7) Itiọrurhomẹmro, Jesu o rhe oborẹ a wian owian ọgbogbanhon.

12. Ekete ego uvuẹn i Baibol na yi dje oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen owian ọgbogbanhon?

¹² Ọnyikọ Paul o ji rhe oborẹ a wian owian ọgbogbanhon. Owian yen kirighwo ọrẹ ono ghwoghwo kpahen odẹ i Jesu ọrhẹ oborẹ i Jesu o yonorin. Ọrẹn, Paul ọ wian owian omobọ ye nọ sabu hẹrote omayen. Itu i Thessalonica i rhe kpahen “owian ọgbogbanhon” ọnẹyen ọrhẹ ọrẹ ọ “wian tẹ ason tẹ uvo,” neneyo o jo rho rhiẹ “ohwan ọghwaghwa” rẹn owuorọwan. (2 Thess. 3:8; Acts 20:34, 35) Ọkezẹko, Paul ọ tẹmro kpahen owian yen jerẹ ọrọ bọn oghwọgbọ. Ọke i Paul ọ ha uvuẹn Corinth, ọye o lele Aquila ọrhẹ Priscilla rhirhiẹ, no ji “lele aye wian, fọkime aye ihworho ra bọn eghwọgbọ.” Ọke i Paul ọ ta taghene ọ wianren “tẹ ason tẹ uvo,” ọnana o mevirhọ taghene ọ wianren ọke ephia-an. Ọye o ronmoma, jerẹ uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo. Ẹdẹ ọrana ọ yẹriẹ uphẹn ro no ghwoghwo rẹn itu i Jew re ji ronmoma.—Acts 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4.

13. Me ya na sabu yono nẹ udje i Paul?

¹³ Ọnyikọ Paul o dje udje ro fiotọre rẹn ọwan. Ọ wian owian omobọ ye; ọrẹn ọ dabu vwobọrhọ “owian ọfuanfon ọrẹ iyẹnrẹn esiri Osolobrugwẹ.” (Rom. 15:16; 2 Cor. 11:23) Ọ ji ha urhebro rẹn awọrọ nẹ aye i ji ruẹ omaran. Aquila ọrhẹ Priscilla i leli Paul “wian owian i Kristi Jesu.” (Rom. 12:11; 16:3) Paul ọ ha urhebro rẹn itu i Corinth nẹ aye i “wian ewian buebun uvuẹn owian Ọrovwori na.” (1 Cor. 15:58; 2 Cor. 9:8) Jehova ọ tobọ mwu ọnyikọ Paul ya: “Are i vwa ha emaren rẹn kohworho kohworho rọ vwọ guọlọ wia-an.”—2 Thess. 3:10.

14. Me yẹ ẹmro i Jesu ọ ta rhẹ John 14:12 o mevirhọ?

¹⁴ Owian rọ mai ghanren uvuẹn ẹdẹ ri koba na, yẹ owian aghwoghwo na. Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ tare taghene idibo yi ina wian ewian ri do ghwẹ ọnẹyen! (Se John 14:12.) Ọ vwọ haye ta taghene aye ine ruẹ igbevwunu ghwẹ ye-e. Ukpomaran, idibo yi ine ghwoghwo jeghwai yono uvuẹn okegbe rọ do vrẹn ọnẹyen, aye ine ji ghwoghwo rẹn ihworho buebun uvwre ọke jijiri vrẹn oborẹ o ghwoghwori.

15. Enọ ego yo fori na nọ oma ọwan, mesoriẹ?

¹⁵ Orhianẹ wa wian rẹn ohworho, nọ oma enọ enana: ‘E rheri mẹ rhẹ ọgba owian uvuẹn ekete iruo mẹ? Mia kiki wian owian mẹ hiẹn lele ekete omẹgbanhon  mẹ o teri? Ẹkpahenrhọ ọnọ orho rhiẹ ee, nọyẹ ọrọ haruọ iruo na ọnọ sabu hẹrosuọ. Habaye, eri ha ekete wa wian, ine vwo omwemẹ aye ina kerhọ iyẹnrẹn esiri na. Orho sekpahen owian aghwoghwo ọrhẹ uyono, nọ oma enọ enana: ‘E rheri mẹ rhẹ ọgba owian uvuẹn owian aghwoghwo na? Mia dabu mwuegbe mie ki riẹ aghwoghwo? Mia damoma kiki bru ihworho ri dje omamerhomẹ phia? Mie vwobọrhọ aruẹ aghwoghwo sansan? Ẹkpahenrhọ ọnọ orho rhiẹ ee, wu na mẹrẹn aghọghọ uvuẹn owian aghwoghwo na.

16. Ukẹro ọgo yi Jesu ọrhẹ idibo yi i ha ni omeronmo, marhẹ ọnana o ru vẹnẹ ukẹro rẹ ihworho buebun a ha nie inyenana?

¹⁶ Jesu o rheri taghene ọye ọrhẹ idibo yi i guọlọ omeronmo ọkezẹko. Ọrẹn, ana sabu ha ihworho buebun dje ọdafe rọ ha udje i Jesu na. Ọhworhare ọrana ọ yẹ omayen imwẹro ọnana: “Jomarhotọre, re, da, jeghwai riakpọ.” (Luke 12:19; 2 Tim. 3:4) Ọye ọ tẹnrovi akpẹriọ ọrhẹ omeronmo. Ọrẹ ovẹnẹ, Jesu ọrhẹ inyikọ na erọrọ a tẹnrovi edamẹ omobọ aye-e.

17. Me yo fori na ha ọke omeronmo ọwan obẹ iruo ru?

¹⁷ Inyenana, ọwan a damoma hẹrokele i Jesu nyoma ra ha ọke omeronmo ọwan obẹ iruo ronmoma, jeghwai riẹ aghwoghwo ọrhẹ iyono ukoko. Aghwoghwo ọrhẹ uyono ẹnya ọghanranren omamọ, nọ lẹrhẹ ọwan damoma vwobọrhọ aye ọke ephian. (Heb. 10:24, 25) Arha tobọ ha omeronmo, o fori na rha damoma riẹ iyono ukoko jeghwai guọlọ uphẹn re ne ghwoghwo rẹn ihworho ra mẹrẹnren.—2 Tim. 4:2.

18. Me yẹ Orodje ọwan Jesu Kristi ọ guọlọre ne ru?

¹⁸ Oma ọmerhen ọwan taghene Orodje ọwan Jesu Kristi, o vwo fiẹrorhọ taghene ana wian vrẹn ekete omẹgbanhon ọwan o teri-i, habaye ọ ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ ni owian ọrhẹ omeronmo! (Heb. 4:15) Ọ guọlọre ne ronmoma. Ọ ji guọlọ taghene a wian gbanhon na hẹrote edamẹ ọwan jeghwai vwobọrhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jesu o ru simi ọwan nẹ aruẹ erhirhiẹ ọvrẹn ọvwiavwia owu?