Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 49

“E Isi se Taimi Tonu” ke Ga‵lue Kae Malō‵lo

“E Isi se Taimi Tonu” ke Ga‵lue Kae Malō‵lo

“O‵mai ‵tou olo o malō‵lo malie aka i se koga.” —MALE. 6:31.

PESE 143 Ke Tumau i te Ga‵lue, Matapula‵pula, Kae Fakatali‵tali

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. Ne a kilokiloga a tino e tokouke e uiga ki galuega?

E PEFEA a kilokiloga a te tokoukega o tino i te koga e nofo koe i ei ki galuega? I fenua e uke, e ga‵lue malosi eiloa a tino mō se taimi leva i lō taimi mua. A tino kolā e ga‵lue ovataimi e se mafai o malō‵lo ke fakamāumāu olotou taimi mo olotou kāiga, io me tauloto e uiga ki te Atua. (Fai. 2:23) I te suā feitu, nisi tino e se fia ga‵lue io me fai olotou fakamasakoga ke sē ga‵lue.—Faata. 26:13, 14.

2-3. Ne a fakaakoakoga ne tuku mai ne Ieova mo Iesu e uiga ki te galue?

2 E ‵kese eiloa a kilokiloga a te lalolagi mo te kilokiloga a Ieova mo Iesu e uiga ki galuega. E seai se fakalotolotolua me i a Ieova se tino telā e galue malosi. Ne fakaasi manino mai ne Iesu, i ana muna: “A toku Tamana e galue faeloa ke oko mai eiloa ki te taimi nei, kae ko au foki e galue faeloa.” (Ioa. 5:17) Mafaufau la ki galuega katoa ne fai ne te Atua i te taimi ne faite ne ia a tino faka-te-agaga e se mafai o lau mo te iunivesi. E lavea foki ne tatou a fakamaoniga matea o galuega fakaofoofogia a te Atua i te lalolagi gali tenei e ‵nofo i ei tatou. Ne fai ‵tonu mai te faisalamo, penei: “Ko oko eiloa i te uke o au galuega, e Ieova! Ne faite ne koe a mea katoa konā i te poto. A te lalolagi ko ‵fonu i au mea ne faite.”—Sala. 104:24.

3 A Iesu ne fakaakoako ki tena Tamana. A te Tama, telā ne fakaata mai ne ia te poto o te Atua ne fesoasoani atu i te taimi ne “fakatoka ei ne [Ieova] te lagi.” Ne ‵nofo fakatasi a ia mo Ieova kae ne fai pelā me “se tufuga apo i te faite mea.” (Faata. 8:27-31) Fakamuli ifo loa, i te taimi ko nofo ei a Iesu i te lalolagi nei, ne fai ne ia se galuega tu ‵kese. A te galuega tenā e pelā loa me se meakai ki a ia, kae ne fakamaoni atu i ana galuega me ne uga mai a ia ne te Atua.—Ioa. 4:34; 5:36; 14:10.

4. Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai i a Ieova mo Iesu e uiga ki te malō‵lo?

4 E mata, a fakaakoakoga kolā ne tuku mai ne Ieova mo Iesu e uiga ki te ga‵lue malosi e fakauiga i ei me e se manakogina ke malō‵lo tatou? E se penā loa. A Ieova e se mafai o fi‵ta, tela la, e se manakogina ke malōlō a ia. E fai mai te Tusi Tapu me i te otiga ne faite ne Ieova a te lagi mo te lalolagi, “ne mānava ei a ia kae malōlō.” (Eso. 31:17) Kae e manino ‵lei me e fakauiga loa me ne mānava a Ieova kae ne lotomalie a ia ki ana mea ne faite. Kae e tiga loa ne galue malosi a Iesu i tena nofoga i te lalolagi nei, ne fakaavanoa ne ia se taimi ke malōlō kae ke ‵kai fakatasi foki mo ana taugasoa.—Mata. 14:13; Luka 7:34.

5. Ne a mea e faigata o fai ne tino o te Atua?

5 E fakamalosi mai te Tusi Tapu ki tino o te Atua ke fia‵fia o ga‵lue. E ‵tau mo ana tavini o ga‵lue malosi kae sē paie. (Faata. 15:19) Kāti e galue koe i se galuega ‵togi ke tausi atu ki tou kāiga. Kae e maua ne soko katoa o Keliso a te tiute ke ga‵lue i te talaiatuga o te tala ‵lei. Kae e manakogina foki ne koe se malōlōga ‵lei. E mata, e taumafai koe i nisi taimi ke fakapaleni aka ou taimi ki tau galuega ‵togi, te galuega talai, kae ke malōlō foki? E iloa pefea ne tatou a te aofaki o taimi e fakamāumāu ki te galuega ‵togi mo te malōlō?

KE MAUA SE KILOKILOGA PALENI

6. I te auala fea e fakaasi mai i te Maleko 6:30-34 me ne maua ne Iesu se kilokiloga paleni e uiga ki te galue mo te malōlō?

6 E uiga ki galuega, e tāua eiloa ke paleni ‵lei. Ne fakaosofia te tupu ko Solomona ke tusi mai penei: “E isi se taimi tonu . . . mō mea katoa.” Ne fakasae aka ne ia a te manatu e uiga ki te ‵tokiga o lakau, faitega o mea, ‵tagi, ‵kata, ‵saka, mo nisi mea aka. (Fai. 3:1-8) E tonu, e lua vaega tāua o te olaga, ko te galue mo te malōlō. Ne maua ne Iesu se kilokiloga paleni ki te galue mo te malōlō. I se taimi e tasi, ne ‵foki atu a apositolo mai te lotou malaga talai. Ne fakalave‵lave malosi latou i ei, kae ne seki ai “se lotou taimi ke malō‵lo o ‵kai.” Ne fai atu a Iesu: “O‵mai tou olo o malō‵lo malie aka i se koga, i a tatou aka eiloa.” (Faitau te Maleko 6:30-34.) E tiga eiloa ne seki maua faeloa ne ia mo ana soko se malōlōga ‵lei, ne iloa ne Iesu me ne ma‵nako katoa latou ke malō‵lo aka malie.

7. Ka fesoasoani mai pefea ki a tatou a te mafaufau ‵loto ki te tulafono e uiga ki te Sapati?

7 I nisi taimi, e ma‵nako a nisi tino o malō‵lo io me ‵fuli olotou mea e fai i aso takitasi. E mafai o lavea ne tatou mai se fakatokaga ne fai ne te Atua ki ana tino i aso mua—te Sapati i vaiaso katoa. Ko se ‵nofo tatou mai lalo o te Tulafono faka-Mose, kae e mafai eiloa o maua ne tatou a mea aoga mai te mafaufau ‵loto ki mea ne fai i te Sapati. A mea kolā e tauloto ne tatou mai i ei, e mafai o fesoasoani mai ke iloilo faka‵lei ne tatou a ‵tou kilokiloga ki te galue mo te malōlō.

TE SAPATI—SE TAIMI KE MALŌLŌ KAE FAI A TAPUAKIGA

8. E ‵tusa mo te Esoto 31:12-15, a te aso o te Sapati ne fakapitoa mō te a?

8 E fai mai te Muna a te Atua me mai tua o “aso” e ono ne faite ei a mea, ne malōlō te Atua mai i te faitega o ana mea i te lalolagi. (Kene. 2:2) Kae ko Ieova e fiafia o galue, kae i nisi feitu, a ia “e galue faeloa.” (Ioa. 5:17) E tautali eiloa a te fakatokaga e uiga ki te Sapati i te vaiaso ki te aso malōlō o Ieova telā ne fakamatala mai i te Kenese. Ne fai mai te Atua i te Sapati se fakailoga i te va o ia mo Isalaelu. Se “aso malōlō . . . , e tapu ki a Ieova.” (Faitau te Esoto 31:12-15.) A te fakataputapuga e uiga ki te faiga o se galuega ne aofia i ei a tino katoa, ko tama‵liki, pologa, ke oko foki loa ki manu fagai. (Eso. 20:10) Ne manakogina eiloa ko tino ke ‵saga tonu ki mea faka-te-agaga.

9. Se a te kilokiloga sē paleni e uiga ki te Sapati ne sae aka i aso o Iesu?

9 A te aso o te Sapati ne aoga eiloa mō tino o te Atua; kae, e tokouke a takitaki lotu i taimi o Iesu ne fai ne latou a tulafono ma‵keke e uiga ki te Sapati. Ne ‵losi atu latou me se mea ‵se ke tau a kaufui saito io me faka‵lei se tino masaki i te Sapati. (Male. 2:23-27; 3:2-5) E se fakaasi mai i vaegā kilokiloga konā a mafaufauga o te Atua, kae ne fakaasi ‵tonu atu ne Iesu ki tino kolā ne fakalogo‵logo atu ki a ia.

Ne fakaaoga ne te kāiga o Iesu te Sapati ke ‵saga tonu atu ki mea faka-te-agaga (Ke onoono ki te palakalafa e 10) *

10. Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai i te Mataio 12:9-12 e uiga ki te kilokiloga a Iesu ki te Sapati?

10 Ne tausi ne Iesu mo ana soko Iutaia a te Sapati me ne ‵nofo latou mai lalo o te Tulafono faka-Mose. * Kae ne fakaasi mai ne Iesu i ana pati mo faiga me i te tausiga o te Sapati e manakogina i ei a te loto malamalama mo faifaiga atafai. Ne fai ‵tonu mai a ia: “E saoloto i te tulafono ke fai a mea ‵lei i te Sapati.” (Faitau te Mataio 12:9-12.) Ne seki kilo atu a ia ki galuega i te fakaasiatuga o faifaiga atafai i te Sapati e pelā me soli tulafono. Ne fakaasi mai i faifaiga a Iesu se vaega tāua o te Sapati. Ona ko te mea ne malō‵lo a tino o te Atua mai i olotou galuega masani i aso takitasi, ne mafai ei ne latou o ‵saga tonu atu ki mea faka-te-agaga. Ne ola aka a Iesu i se kāiga telā ne fakaaoga ne latou te Sapati mō polokalame faka-te-agaga. Ne fakaata mai a te mea tenā i mea e fai‵tau ne tatou e uiga ki a Iesu i te taimi ne nofo atu ei a ia i tena fakai ko Nasaleta: “E ‵tusa mo tena masani [Iesu] i te Sapati, ne ulu atu a ia ki loto i te sunako, kae tu aka o faitau.”—Luka 4:15-19.

SE A TAU KILOKILOGA KI TE GALUE?

11. Se a te fakaakoakoga ‵lei ne tuku mai ne Iesu e uiga ki te galue?

11 E mautinoa eiloa me ne fakaasi atu ne Iosefa te kilokiloga a te Atua ki te galue i te taimi ne akoako ei ne ia a Iesu, tena tama puke, ke fai pelā me se kamuta. (Mata. 13:55, 56) Kae ne lavea eiloa ne Iesu a Iosefa e galue malosi i aso takitasi ke ‵lago atu ki tena kāiga tokouke. Ona ko tena fiafia, ne fai fakamuli atu a Iesu ki ana soko: “E ‵tau o maua ne te tino galue tena ‵togi.” (Luka 10:7) Ao, ne masani eiloa o galue malosi a Iesu.

12. Ne a tusi fai‵tau kolā e fakaasi mai i ei a te kilokiloga a te Tusi Tapu ki te galue malosi?

12 Ne ‵pau eiloa mo te apositolo ko Paulo. A tena galuega tāua ko te molimau atu ki te igoa o Iesu mo tena fekau. Kae ne galue foki a Paulo ke mafai o tausi atu ki a ia eiloa. Ne iloa ‵lei ne tino Tesalonia a tena “galue ‵mafa,” mo tena “galue fi‵ta i te po mo te ao” ko te mea ke mo a e fai a ia pelā “me se amoga ‵mafa” ki so se tino. (2 Tesa. 3:8; Galu. 20:34, 35) Kāti ne fakasino atu loa a Paulo ki tena galuega e pelā me se tino faite faleie. I Kolinito, ne ‵nofo tasi a ia mo Akuila mo Pisila kae ne “ga‵lue fakatasi latou me e ‵pau olotou galuega.” I te faimaiga a Paulo me ne galue a ia “i te po mo te ao,” ne seki fakauiga eiloa me ne galue a ia e aunoa mo te malōlō. Ne mānava a ia mai te faite faleie, i taimi o te Sapati. I te aso tenā, ne fakaavanoa ne ia ana taimi ke talai atu ki tino Iutaia, kolā ne seki ga‵lue foki i te Sapati.—Galu. 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4.

13. Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Paulo?

13 Ne tuku mai ne te apositolo ko Paulo se fakaakoakoga ‵lei. Ne ‵tau o galue a ia i se galuega ‵togi; kae ne fakamautinoa aka ne ia ke isi faeloa sena taimi ke galue “i te galuega tapu o te tala ‵lei a te Atua.” (Loma 15:16; 2 Koli. 11:23) Ne fakamalosi ne Paulo a nisi tino ke fai foki penā. Ona ko te mea tenā, ne ga‵lue fakatasi a ia mo Akuila mo Pisila e pelā me ne “taina ga‵lue i a Keliso Iesu.” (Loma 12:11; 16:3) Ne fakamalosi ne Paulo a te kau Kolinito ke “fai faeloa ke uke [olotou] galuega e fai i te galuega a te Aliki.” (1 Koli. 15:58; 2 Koli. 9:8) Ne fakamalosi foki ne Ieova a te apositolo ko Paulo ke tusi mai, penei: “Kafai e isi se tino e se fia galue, e se ‵tau foki a ia o kai.”—2 Tesa. 3:10.

14. Se a te mea ne fakauiga a Iesu ki ei i te taimi ne fai mai ne ia a pati i te Ioane 14:12?

14 A te ‵toe galuega tāua i aso fakaoti konei ko te galuega talai mo te faiga o soko. E tonu, ne ‵valo mai ne Iesu me ka uke atu a galuega ka fai ne ana soko i lō a ia! (Faitau te Ioane 14:12.) Ne seki fakauiga a ia me ka fai ne tatou a vavega e pelā mo mea ne fai ne ia. Kae ne fai mai a ia me i ana soko ka talai kae akoako atu i koga e uke, ki tino e tokouke, mō se vaitaimi tai leva i lō a ia.

15. Ne a fesili e ‵tau o ‵sili ifo ne koe ki a koe eiloa, kae kaia?

15 Kafai e isi sau galuega ‵togi, fesili ifo ki a koe eiloa, penei: ‘E mata, e lavea ne tino i toku koga galue i a au se tino galue malosi? E mata, aku galuega e oti i te taimi tonu kae fai foki ne au te ‵toe mea e mafai o fai?’ Kafai tau tali se ao, e mautinoa eiloa me ka talitonu tou pule ki a koe. Ka fai foki ke ‵saga tonu atu a tino i tou koga galue ki te fekau o te Malo telā e talai atu ne koe. Kafai ko oko mai ki te galuega talai mo te faiga o soko, toe fesili ifo ki a koe eiloa, penei: ‘E mata, au se tino telā e galue malosi i te galuega talai? E mata, e fakatoka faka‵lei au i te taimi o te galuega talai? E mata, e toe asi fakavave atu au o sau‵tala mo tino fia‵fia? E mata, e aofia faeloa au i nisi vaega o te galuega talai?’ Kafai tau tali ko te ao, ka maua eiloa ne koe a te fiafia i tau galuega.

SE A TAU KILOKILOGA KI TE MALŌLŌ?

16. Se a te mea e ‵kese i ei te kilokiloga a Iesu mo ana apositolo e uiga ki te malōlō mai te tokoukega o tino i aso nei?

16 Ne iloa ne Iesu me ne ma‵nako latou i nisi taimi mo ana apositolo o malō‵lo. Kae e tokouke a tino i taimi konā kae penei foki mo ‵tou aso nei e ‵pau eiloa olotou kilokiloga mo te tagata maumea i te tala fakatusa a Iesu. Ne fai aka te tagata maumea tenei ki a ia eiloa, penei: “Faifai malie la au mea, kai, inu, kae fiafia.” (Luka 12:19; 2 Timo. 3:4) Ne fakamuamua ne ia i tena olaga a fakafiafiaga mo te malōlō. E ‵kese mai i ei, ne seki fakavae a te olaga o Iesu mo ana apositolo ki fakafiafiaga o te olaga nei.

A te mauaga o se kilokiloga paleni ki te galue mo te malōlō ka fesoasoani mai ke ‵saga tonu tatou o fai a galuega ‵lei kolā e fakamalosi ei tatou (Ke onoono ki te palakalafa e 17) *

17. E fakaaoga pefea ne tatou a te taimi māfai ko malō‵lo tatou mai ‵tou galuega ‵togi?

17 I aso nei, e taumafai tatou o fakaakoako ki a Iesu mai te fakaaoga ‵tou taimi malō‵lo mai ‵tou galuega ‵togi ke fai a mea ‵lei mai te talai atu ki tino kae ‵kau ki fakatasiga faka-Kelisiano, i lō te ma‵lō‵lo fua. E tonu, ki a tatou, a te faiga o soko mo te ‵kau atu ki fakatasiga e tāua ‵ki. Tela la, e taumafai malosi tatou ke ‵kau atu faeloa ki polokalame faka-te-agaga konā. (Epe. 10:24, 25) Kafai foki e olo atu tatou i malō‵loga, e taumafai faeloa tatou ke ‵kau atu ki fakatasiga faitalia te koga e ‵nofo i ei tatou, kae e ‵sala foki tatou ki avanoaga ke sau‵tala mo nisi tino kolā e fetaui mo tatou ki te Tusi Tapu.—2 Timo. 4:2.

18. Ne a mea e manako te ‵tou Tupu ko Keliso Iesu ke fai ne tatou?

18 Ko oko eiloa i te ‵tou loto fakafetai me i te ‵tou Tupu, ko Keliso Iesu, e loto malamalama kae e fesoasoani mai ke maua ne tatou se kilokiloga paleni ki te galue mo te malōlō! (Epe. 4:15) E manako a ia ke maua foki ne tatou se malōlōga. E manako foki a ia ke ga‵lue malosi tatou o tausi atu ki ‵tou manakoga i te feitu faka-te-foitino kae ‵kau atu ki te galuega fakamalosi loto ko te faiga o soko. I te suā mataupu, ka sau‵tala tatou ki te tusaga telā e fai ne Iesu ke fakasaoloto ei tatou mai te ‵nofo pologa ki te agasala mo te mate.

PESE 38 Ka Fakamalosi ne Ia Koe

^ pala. 5 A te Tusi Tapu e akoako ne ia tatou ki te auala ke maua se kilokiloga paleni ki te galue mo te malōlō. Mai te fakaaogaga o te fakaakoakoga e uiga ki te Sapati i vaiaso katoa telā ne tausi ne te kau Isalaelu, ka fesoasoani mai te mataupu tenei ke iloilo aka ne tatou a ‵tou kilokiloga e uiga ki te galue mo te malōlō.

^ pala. 10 Ne āva malosi a soko ki te tulafono o te Sapati telā ne taofi katoa olotou fakatokatokaga mō te tanuga o Iesu ke oti a te Sapati.—Luka 23:55, 56.

^ pala. 55 FAKAMATALAGA O ATA: Ko Iosefa e avatu ne ia tena kāiga ki te sunako i te Sapati.

^ pala. 57 FAKAMATALAGA O ATA: Se tamana telā e galue malosi ke tausi atu ki tena kāiga, e fakaavanoa ana taimi malō‵lo mō polokalame faka-te-agaga, faitalia loa me ne olo atu a ia mo tena kāiga o malō‵lo.