Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 49

“Ovina Viosi vi Kuete Uvo Wavio” Woku Talavaya Kuenda Woku Puyuka

“Ovina Viosi vi Kuete Uvo Wavio” Woku Talavaya Kuenda Woku Puyuka

‘Enjui, pocitumãlo cimue culika oco tu puyukipo kamue.’​—MARK. 6:31.

OCISUNGO 143 Amamiko Oku Lavulula Loku Talamẽla

OVINA TU LILONGISA *

1. Omanu valua va tenda ndati upange?

POSONGO o kasi cipi ocisimĩlo comanu catiamẽla koku talavaya? Kolofeka vialua, omanu va talavaya calua okuti kosimbu ci sule. Omanu vana va talavaya calua olonjanja vialua, ka va kuete otembo yoku puyuka, yoku kala lepata, ale yoku lilongisa eci catiamẽla ku Suku. (Uku. 2:23) Pole, kuli omanu vamue okuti, ka va sole oku linga upange kuenje va li sandela esunga oco ka va ka talavaye.​—Olosap. 26:13, 14.

2-3. Ongangu yipi Yehova la Yesu va tu ĩha catiamẽla kupange?

2 Yehova la Yesu va kuete ovisimĩlo via litepa catiamẽla kupange; ovo va u tenda lonjila yimue ya sunguluka. Ka tu kuete atatãhãi okuti Yehova o sole upange. Yesu wa cimbila uvangi poku popia hati: “Isiange o kasi oku talavaya toke cilo, lamevo ñasi oku talavaya.” (Yoa. 5:17) Sokolola upange wosi Suku a kuata woku lulika olohuluwa viovangelo, olombungululu kuenda oluali. Etu tu pondolavo oku mola ovina vialua Suku a lulika poku luluvalela kongongo yilo ya posoka tu kasi. Ukualosamo wa kuata esunga poku popia hati: “A Yehova, oviluvo viove via lua cimue. Viosi wa vi lulika lolondunge. Oluali lue yuka ovilulikilo viove.”​—Osa. 104:24.

3 Yesu wa setukula Isiaye. Eye wa kuatisa Yehova koku “sovola ovailu,” kuenda wa kala la Yehova “ndomesele.” (Olosap. 8:​27-31) Handi vali, eci Yesu a kala palo posi, wa linga upange umue u komõhisa. Upange waco wa kala ndokulia kokuaye kuenda ovina viosi a linga palo posi, via lekisa okuti wa tumiwa la Suku.​—Yoa. 4:34; 5:36; 14:10.

4. Nye tua lilongisa ku Yehova kuenda ku Yesu catiamẽla kepuyuko?

4 Anga hẽ ongangu yupange walua u lingiwa la Yehova kuenda Yesu, ci tu vetiya oku sima okuti ka tu sukila vali epuyuko? Sio, hacoko! Yehova lalimue eteke a kava. Omo liaco, eye ka sukila epuyuko. Pole Embimbiliya li popia okuti, noke yoku lulika ilu losi, eye “wa puyuka yu wa kavuluka.” (Etu. 31:17) Eci ci lomboloka okuti Yehova wa mala oku lulika ovina kuenda wopa otembo yoku tala ovina viosi a lulika. Yesu wa talavayavo calua eci a kala palo posi, pole, eye wa sanda otembo yoku puyuka kuenda yoku lia lakamba vaye.​—Mat. 14:13; Luka 7:34.

5. Nye ci pondola oku tĩla kafendeli va Suku?

5 Embimbiliya li vetiya afendeli va Suku oku kala vakuopange. Afendeli va Yehova va sukila oku yuvula oku kala vakuawesi, pole, va sukila oku kala vakuambili koku talavaya. (Olosap. 15:19) Oco o tekule epata liove, ove o sukila oku talavaya. Handi vali, olondonge viosi via Kristu, vi kuete ocikele coku kunda olondaka viwa. Ndaño ndoco, ove o sukilavo epuyuko. Anga hẽ, ca ku tĩlila oku sokiya otembo yoku talavaya, yoku kunda kuenda yepuyuko? Tu kũlĩha ndati otembo tu sukila oku pesila koku talavaya kuenda kepuyuko?

NDOMO O LEKISA ESUNGULUKO

6. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Marko 6:​30-34, ovisimĩlo vipi via sunguluka Yesu a kuata viatiamẽla koku talavaya kuenda kepuyuko?

6 Ci kuete esilivilo oku kuata ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla koku talavaya. Soma Salomone wa vetiyiwa la Suku oku soneha hati: ‘Ovina viosi vi kuete uvo wavio.’ Eye wa popia hati, kuli eteke lioku kũla, lioku tunga, lioku lila, lioku yola, lioku cĩla kuenda ovopange akuavo. (Uku. 3:​1-8) Ocili okuti, ovina vivali vi sukiliwa komuenyo vievi, oku talavaya kuenda epuyuko. Yesu wa lekisa ocituwa ca sunguluka catiamẽla koku talavaya kuenda kepuyuko. Eteke limue ovapostolo va talavaya calua kupange woku kunda. Kuenje ovo, “ka va kuatele otembo yoku lia.” Yesu wa va sapuila hati: “Enjui, tuendi pocitumãlo cimue culika oco tu puyukipo kamue.” (Tanga Marko 6:​30-34.) Yesu kuenda olondonge viaye halonjanja viosiko va ponduile oku puyuka. Pole, Yesu wa kũlĩhĩle ciwa esilivilo liepuyuko.

7. Momo lie oku kuata elomboloko liocihandeleko Cesambata ci pondola oku tu kuatisa?

7 Olonjanja vimue, vosi yetu tu sukila oku puyuka, ale oku tundapo kamue. Ocihandeleko Cesambata Suku a ecele ku va Isareli ci lekisa uvangi waco. Ocili okuti, etu ka tu kisikiwa oku pokola kocihandeleko caco. Pole, oku kuata elomboloko liocihandeleko caco, ci tu kuatisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka catiamẽla koku talavaya kuenda kepuyuko.

ESAMBATA LIA KALA OTEMBO YOKU PUYUKA KUENDA YOKU FENDELA SUKU

8. Ndomo ca lekisiwa kelivulu Lietundilo 31:​12-15, Esambata lia kala eteke lioku linga nye?

8 Ondaka ya Suku yi popia okuti, noke lioloneke epandu vioku lulika ovina, Suku wa malusula oku lulika ovina palo posi. (Efet. 2:⁠2) Pole, eye o sanjukila oku talvaya. Omo liaco, Yehova wamamako “oku talavaya.” (Yoa. 5:17) Ndeci Yehova a puyuka keteke liepanduvali, va Isareli va sukililevo oku puyuka eteke liosi liepanduvali vosemana. Yehova wa popia okuti Esambata ondimbukiso ya kala pokati kaye la va Isareli. Lia kala eteke “liowusa wefendelo” kuenda “li kola ku Yehova.” (Tanga Etundilo 31:​12-15.) Lomue wa ponduile oku talavaya keteke Liesambata, oku kongelamo omãla, apika, ndaño muẽle ovinyama vioku fuka. (Etu. 20:10) Lonjila eyi, omanu va ponduile oku sokolola ciwa kovina viespiritu.

9. Ovisimĩlo vipi ka via sungulukile viatiamẽla Kesambata omanu va kuata kotembo ya Yesu?

9 Oku lava Esambata ca kuatele esilivilo kafendeli va Suku. Pole, asongui valua vetavo koloneke via Yesu, va enda oku kuama Esambata lonjila yimue ka ya sungulukile. Ovo va enda oku popia okuti ka ci tava oku kalula apunga otiliko vepia, ale oku sakula omunu umue o vela. (Mar. 2:​23-27; 3:​2-5) Ovisimĩlo asongui vaco va kuata, via litepele levi via Suku kuenje Yesu wa ci lombolola ciwa kolonjeveleli.

Epata lia Yesu lia kuata ocituwa coku fendela Suku keteke Liesambata (Tala ocinimbu 10) *

10. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Mateo 12:​9-12, ovisimĩlo vipi Yesu a kuata viatiamẽla Kesambata?

10 Yesu kuenda olondonge viaye va Yudea, va enda oku lava Esambata omo va sukilile oku pokola Kocihandeleko ca eciwile ku Mose. * Pole, Yesu wa lekisa kolondaka kuenda kovilinga okuti ocihandeleko Cesambata, ca kala ocihandeleko cimue cesunga, omo ca enda oku vetiya omanu oku lingila vakuavo ovina viwa. Yesu wa popia hati: “Ca sunguluka oku linga eci ciwa Kesambata.” (Tanga Mateo 12:​9-12.) Yesu ka lekisile okuti omunu una o lingila vakuavo ovina viwa, wa kala oku sinĩla ocihandeleko Cesambata. Ovilinga via Yesu via lekisa okuti eye wa kuata elomboloko lieci Yehova a ecela ocihandeleko caco komanu vaye. Oku kuata Esambata ndeteke liepuyuko, ca eca epuluvi ku va Isareli lioku tiamisila ciwa utima kefendelo lia Suku. Yesu wa kulila vepata limue lia kuata ocituwa coku fendela Suku keteke Liesambata. Tua ci kũlĩha omo okuti Yesu eci a kala ko Nasara vimbo eye a citiwila Embimbiliya li popia hati: “Ndeci ca kala ocituwa ca [Yesu] keteke Liesambata, yu wa votoka kuenje wa fetika oku tanga.”​—Luka 4:15-19.

CIPI OCISIMĨLO COVE CATIAMẼLA KOKU TALAVAYA?

11. Ongangu yipi yiwa Yesu a lekisa yatiamẽla koku talavaya?

11 Yosefe ka longisile lika Yesu upange ukalupindelu, pole, wo longisavo eci catiamẽla kocisimĩlo ca Suku ndomo a tenda upange. (Mat. 13:​55, 56) Handi vali, citava okuti Yesu wa enda oku mola ndomo Yosefe a enda oku talavaya calua, oco a tekule epata liaye linene. Tu kuete elomboloko lieci Yesu a sapuilila olondonge viaye okuti: “Onalavayi yi sesamẽla ofeto yayo.” (Luka 10:⁠7) Yesu wa kũlĩhĩle ciwa eci ci lomboloka oku talavaya calua.

12. Ovisonehua vipi vi lombolola omuenyo wa Paulu vi lekisa eci Embimbiliya li popia catiamẽla koku talavaya?

12 Upostolo Paulu wa kũlĩhĩlevo eci ci lomboloka oku talavaya calua. Upange waye wa velelepo, wa kala woku longisa eci catiamẽla ku Yesu kuenda kalongiso aye. Ndaño ndoco, Paulu wa sukililevo oku talavaya oco a sande eteku. Vamanji ko Tesalonike, va kũlĩhĩle okuti Paulu wa “likolisilako oku talavaya uteke lutanya,” oco ka ka kokele “ocilemo” komunu umue. (2 Va Tes. 3:8; Ovil. 20:​34, 35) Paulu poku vangula ndoco, citava okuti wa kala oku tukula upange waye woku tunga olombalaka. Eci Paulu a kala ko Korindo wa kala konjo ya Akuila la Prisila kuenje va “talavayela kumosi, momo va kala vakuakutonga olombalaka.” Paulu poku vangula okuti wa talavaya “uteke lutanya,” ka ci lomboloka okuti wa enda lika oku talavaya okuti ka kuatele vali epuyuko. Eye wa kuata apuluvi oku puyuka, ndeci keteke Liesambata. Keteke liaco, eye wa enda oku kundila va Yudea vana okuti ka va talavayailevo keteke Liesambata.​—Ovil. 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4.

13. Nye tu lilongisila kongangu ya Paulu?

13 Upostolo Paulu wa tu sila ongangu yimue yiwa! Eye wa sukilile oku talavaya, pole, ka silepo oku linga olonjanja viosi ‘upange u kola wolondaka viwa via Suku.’ (Va Rom. 15:16; 2 Va Kor. 11:23) Eye wa enda oku vetiya vakuavo oku ci lingavo. Kuenje Akuila la Priska, va kala “akamba [va Paulu] kupange wa Kristu Yesu.” (Va Rom. 12:11; 16:⁠3) Paulu wa sapuila vamanji ko Korindo oco va linge “vakuambili kupange wa Ñala.” (1 Va Kor. 15:58; 2 Va Kor. 9:⁠8). Yehova wa vetiya Paulu oku soneha hati: “Nda umue ka yongola oku talavaya, ka ka lie.”​—2 Va Tes. 3:10.

14. Nye Yesu a yonguile oku popia lolondaka vi sangiwa kelivulu lia Yoano 14:12?

14 Upange wa velapo tu kuete koloneke vilo via sulako, oku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. Yesu wa popele okuti olondonge viaye via laikele oku linga upange wa velapo, okuti una eye a linga u sule! (Tanga Yoano 14:12.) Yesu ka popele okuti tua laikele oku linga ovikomo, ndeci eye a linga. Ocili okuti, olondonge via Yesu via laikele oku longisa kolonepa vialua violuali, komanu valua kuenda vokuenda kuotembo yalua, okuti eye ci sule.

15. Apulilo api tu sukila oku linga kuenda momo lie?

15 Nda ove o kasi oku talavaya kupange woku sanda eteku, lipula ndoco: ‘Kupange wange nda kũlĩhiwa okuti ndinalavayi yiwa? Ndi linga upange wange velivala lia sokiyiwa kuenda ndi likolisilako?’ Nda etambululo liove kapulilo a-a ‘oco,’ o ka koleliwa calua lacime cove. Handi vali, ovituwa viove vi ka vetiya omanu oku tava kolondaka viwa. Poku sokolola kupange woku kunda kuenda oku longisa, lipula ndoco: ‘Nda kũlĩhiwa ­okuti ­ndimunu umue ukuakulikolisilako kupange woku kunda? Nda siata oku lipongiya ciwa koku linga apasu? Ndi linga apasu lonjanga komanu va lekisa onjongole? Nda siata hẽ oku kuama olonjila viosi viupange woku kunda?’ Nda etambululo liove kapulilo a-a ‘oco,’ o ka kuata esanju lialua kupange woku kunda.

CIPI OCISIMĨLO COVE CATIAMẼLA KEPUYUKO

16. Ndamupi Yesu kuenda olondonge viaye va litepele lomanu vo koloneke viavo kuenda lomanu vo koloneke vilo?

16 Yesu wa kũlĩhĩle okuti, olonjanja vimue eye lolondonge viaye va sukilile oku puyuka. Pole, omanu valua koloneke viaco kuenda omanu valua vo koloneke vilo, va sima ndeci ulume ohuasi wa tukuiwa volusapo lua Yesu. Ulume waco ohuasi wa popia vutima waye hati: “Ku ka sakalale, lia, nyua kuenda sanjuka.” (Luka 12:19; 2 Tim. 3:⁠4) Eye wa simĩle okuti ocina ca velapo vali komuenyo epuyuko kuenda okulia loku nyua. Yesu lovapostolo vaye va kuatele ovisimĩlo via litepa! Omuenyo wavo ka va u tiamisilile kayele.

Oku kuata ocituwa ca sunguluka catiamẽla kupange kuenda kepuyuko, ci tu kuatisa oku tiamisila utima kovina viespiritu okuti vi tu kuatisa kuenda vi tu nenela esanju (Tala ocinimbu 17) *

17. Nye tu sukila oku linga nda ka tu kasi kepuyuko liupange woku sanda eteku?

17 Koloneke vilo etu tu likolisilako oku kuama ongangu ya Yesu. Nda tu kasi kepuyuko liupange woku sanda eteku, ka tu yongola lika oku puyuka, pole, otembo yetu tu yi pesila koku linga ovina viwa, ndeci oku kunda kuenda oku endaenda kolohongele. Oco tu longise omanu okuti va linga olondonge loku endaenda kolohongele, tu sukila oku likolisilako omo ovina viaco vi kola kuenda vi kuete esilivilo lialua kokuetu. (Va Hev. 10:​24, 25) Ndaño ceci tu kasi kepuyuko, tu sukila oku amamako lesokiyo lietu konepa yespiritu. Tu endaenda kolohongele olonjanja viosi kuenda tu sanda apuluvi oku eca uvangi ku vana tu sanga.​—2 Tim. 4:2.

18. Nye Soma yetu, Yesu Kristu, a yongola okuti oco tu linga?

18 Ciwa oku kũlĩha okuti Soma yetu Kristu Yesu, ka pingi kokuetu ovina ka tu pondola oku eca. Tu sanjuka omo eye o tu kuatisa oku kuata ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla koku talavaya kuenda kepuyuko! (Va Hev. 4:15) Yesu o yongola okuti, tu kuata epuyuko lisesamẽla. Eye o yongolavo okuti, tu likolisilako oku talavaya oco tu sande eteku kuenda oku litumbika kupange u nena esanju woku longisa omanu, oco va linge olondonge. Vocipama cikuavo, tu ka konomuisa ovina Yesu a linga oco a tu yovole kupika umue ungangala.

OCISUNGO 38 Eye o vu Pamisi

^ tini. 5 Embimbiliya li tu longisa ndomo tu pondola oku kuata ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla kupange kuenda kepuyuko. Ocipama cilo, ci ka tu kuatisa oku konomuisa ocisimĩlo cetu catiamẽla konepa eyi poku kũlĩhĩsa eci ca kongela Vesambata va Isareli va enda oku lava olosemana viosi.

^ tini. 10 Olondonge via sumbilile calua ocihandeleko Cesambata. Eli olio esunga lieci va kevelila Esambata oku pita oco noke vamameko oku pongiya oku kendiwa kua Yesu.​—Luka 23:55, 56.

^ tini. 55 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yosefe ambata epata liaye vosunangonga Kesambata.

^ tini. 57 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Isia umue o talavaya oco a tekule epata liaye, o talavaya ciwa lotembo eci ka kasi kupange poku linga ovina viespiritu; kuenda o ci lingavo ndaño ceci eye kumue lepata liaye va kasi kotembo yepuyuko.