Skip to content

Skip to table of contents

Oku Sanda Ocili

Oku Sanda Ocili

Oku kũlĩha ocili catiamẽla kocina cimue, ci pondola oku popela omuenyo. Ndeci, sokolola esilivilo ca kuata komanu oku kũlĩha etambululo liepulilo li kuãimo liokuti, Ovovei amue a sambuka ndati?

Vokuenda kuanyamo alua, lomue wa tẽla oku tambulula epulilo liaco. Kuenje omanu valua va fa omo liovovei aco kuenda afengi. Noke olonoño poku linga akonomuiso, via sanga ocili caco. Ovio via limbuka okuti ovovei alua a siata oku kokiwa lapuka. Omo liakonomuiso aco, ca kuatisa omanu oku liteyuila kuenda oku sakula ovovei alua. Lonjila eyi, ca ecelela okuti omanu valua va kala otembo yalua komuenyo kuenda luhayele uwa.

Pole, kulivo apulilo akuavo a velapo komuenyo ndeci apulilo a kuãimo. Anga hẽ o pondola oku kuatisiwa poku sanda atambululo apulilo aco?

  • Suku helie?

  • Yesu Kristu helie?

  • Usoma wa Suku u lomboloka nye?

  • Nye ci ka pita kovaso yoloneke?

Omanu valua va sanga atambululo kapulilo aco, kuenje ca mioñolola ekalo liomuenyo wavo. Ci pondolavo oku mioñolola ekalo liomuenyo wove poku kũlĩha atambululo apulilo aco.

O PONDOLA OKU SANGA NDATI OCILI?

Pamue o sokolola ndoco: ‘Citava hẽ okuti ndi sanga ocili catiamẽla kocina cimue?’ Momo koloneke vilo, oku sanga ocili catiamẽla kovina vimue, ka ca lelukile. Momo lie?

Omanu valua ka va kolela kueci olombiali, vakualomĩlu ale vakuasapulo va popia. Ovo va kuete atatahãi nda okuti, vakuavo va kasi oku vangula ovina viocili, oku eca ovisimĩlo viavo muẽle, oku limbika olonumbi vimue, ale oku kemba. Omo okuti kuli asapulo alua uhembi, omanu ka va likolelele vali pokati, va kuete ovisimĩlo via litepa viatiamẽla kocili, ale nda okuti kuli muẽle ocili.

Ndaño lovina viaco, tu pondola oku sanga etambululo lia koleliwa liapulilo a velapo komuenyo. Ndamupi? Poku likolisilako oku linga ovina vimuamue tu linga eteke leteke, nda tu yongola oku sanga etambululo limue.

ELIKOLISILO LIOVE LIOKU SANDA OCILI

Ocili okuti, wa siata oku likolisilako oku sanda ocili eteke leteke. Kũlĩhĩsa ulandu wa Jéssica. Eye wa popia hati: “Omõlange ukãi nda wa lia olongupa, o kuatiwa locinjuaya.” Jéssica wa popia hati, ndaño muẽle wa lia katito, ocinjuaya caye ci pondola oku u kokela olofa. Omo liaco, eye o sukila oku kũlĩhĩsa lutate okuti okulia a landela omõlaye ka ku u pangi lãvi. Eye wa popia hati: “Ocina catete ndi linga, oku tanga lutate ovina via kapiwa vokulia kuaco. Kuenje ndi linga vali akonomuiso akuavo loku telefonalela omunu wa panga okulia kuaco, oco ndu pulise nda ka kapelemo cimue ci koka ovitangi viuhayele. Ndi lingavo akonomuiso kolono vikuavo via koleliwa, oco ndi kũlĩhe okuti omunu waco, o pongiya okulia lonjila ya suapo.”

Apulilo o seteka oku tambulula eteke leteke, pamue ka a kuete esilivilo lialua ndeci a Jessica. Pole, o pondola oku kuama onjila yimuamue yoku sanga atambululo kapulilo osi:

  • Sanda olonumbi via suapo.

  • Konomuisa ondongosi.

  • Kũlĩhĩsa okuti ono yonumbi yaco, ya koleliwa.

Oku kuama onjila eyi, ci ku kuatisa oku sanga atambululo a koleliwa apulilo a velapo komuenyo. O ci linga ndati?

ELIVULU LIMUE LI POPIA OCILI

Jéssica poku sandiliya ocili Vembimbiliya, wa kuama onjila yimuamue a siata oku kuama poku konomuisa okulia ku kokela omõlaye ocinjuaya. Eye wa popia hati: “Oku tanga Embimbiliya lutate kuenda oku linga akonomuiso, ca ndi kuatisa oku sanga ocili.” Ndeci Jessica a linga, omanu valua va kasi oku lilongisa atambululo Embimbiliya apulilo a kuãimo ndeci:

  • Momo lie tu kasilili komuenyo?

  • Nye ci pita lomunu eci a fa?

  • Momo lie ku kasilili ohali?

  • Nye Suku a kasi oku linga oco a maleko ohali yosi?

  • Tu kuata ndati esanju vepata?

O pondola oku sanga atambululo a suapo kapulilo a lingiwa ndeti kuenda apulilo akuavo poku tanga Embimbiliya loku linga akonomuiso vonumbi yo internet www.pr418.com.