Skip to content

Skip to table of contents

Fili he Taimí Ni ke Poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!

Fili he Taimí Ni ke Poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!

Sioloto atu ʻoku fakaofiofi mai ha fuʻu afā mālohi ki ho feituʻú. ʻOku ʻomai ʻe he puleʻangá ha fakatokanga fakavavevave: “HOLA! KUMI HA FEITUʻU MALU HE TAIMÍ NI!” Ko e hā ʻa e meʻa fakapotopoto ke faí? Ko e hola ki ha feituʻu malu.

ʻI ha tuʻunga, ko kitautolu kotoa ʻoku vavé ni ke tau hokosia ha fuʻu “afā” mālohi, ʻa ia naʻe ui ʻe Sīsū ko e “fuʻu mamahi lahi.” (Mātiu 24:21) Heʻikai lava ke tau kalofi ʻa e mamahi lahi ko iá. Ka ʻoku lava ke tau fai ha meʻa ke tau hao mei ai. Ko e hā ia?

ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ne fai ʻa e fakahinohino ko ení: “Ko ia leva, hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá [ʻo e ʻOtuá] mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa.” (Mātiu 6:33) ʻOku anga-fēfē ʻetau fai iá?

Fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku totonu ke tau vakai ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ange ia ʻi ha toe meʻa. (Mātiu 6:25, 32, 33) Ko e hā ʻoku totonu ke tau maʻu ai ʻa e vakai ko iá? Koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻaupito pē malava ʻe he tangatá ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pē ʻe lava ke ne fakahoko ʻa e ngāue faingataʻa ko iá.

Kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau feinga ke fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi kapau te tau fili pē ʻe kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tonú mo halá, ko e kovi pē ʻe iku ki aí. (Palōveepi 16:25) ʻI hono kehé, kapau te tau moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, heʻikai ngata pē ʻetau fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ka te tau toe maʻu ʻaonga foki mei ai.—ʻAisea 48:17, 18.

Hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ko e niʻihi ʻe fakaleluʻi nai kinautolu, ʻi heʻenau fakakaukau ʻe lava ke nau maʻu ʻa e maluʻangá ʻi hono maʻu ʻa e paʻanga lahi taha ʻe ala lavá. Ko e niʻihi te nau fakaʻatā nai ʻa e ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí ke lōmekina kinautolu ʻo ʻikai ai ke nau maʻu ha taimi ke kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Mātiu 6:19-21, 25-32.

Kae kehe, naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ko e faʻahinga ʻoku nau poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá te nau maʻu ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻu he taimi ní pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ʻi he kahaʻú.—Mātiu 6:33.

Neongo ko e kau ākonga ʻa Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke nau sio ki hono fakangata ʻa e kotoa ʻo e mamahí mo e faingataʻá ʻi honau taimí. Ka naʻe maluʻi kinautolu. Anga-fēfē?

Naʻa nau moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea naʻe maluʻi ai kinautolu mei he ngaahi faingataʻa naʻe tofanga ai ʻa e faʻahinga naʻa nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau tui mālohi ko e Puleʻangá ʻe hoko mai pea naʻe tokoniʻi ai kinautolu ke fekuki naʻa mo e ngaahi palopalema mafatukituki tahá. Pea naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ke nau lava ʻo kātekina ia.—2 Kolinitō 4:7-9.

TE KE FUOFUA KUMI KI HE PULEʻANGÁ?

Naʻe talangofua ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ki he fekau ʻa Sīsū ke fuofua kumi ki he Puleʻangá. Naʻa nau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he kotoa honau feituʻú. (Kolose 1:23) ʻOku ʻi ai ha taha ʻokú ne fai ia he ʻahó ni?

ʻIo! Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau ʻiloʻi ko e taimi ʻoku toe ki muʻa ke fakangata ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku toe siʻi. Ko ia ʻoku nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ke moʻui ʻo fakatatau ki he lea ʻa Sīsuú: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.”—Mātiu 24:14.

ʻE fēfē haʻo tali ki he ongoongo leleí? ʻOku mau fakalototoʻaʻi koe ke faʻifaʻitaki ki he faʻahinga naʻe nofo ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi he kolo Masitōnia ko Pēleá. ʻI heʻenau fanongo ki he ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻangá mei he ʻapositolo ko Paulá, naʻa nau “tali mātuʻaki loto-vēkeveke” ʻene pōpoakí. Pea naʻa nau ‘vakaiʻi fakalelei ʻa e Folofolá’ ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻa nau fanongo ki aí, pea nau ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻa nau akó.—Ngāue 17:11, 12.

ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau. ʻI he fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, te ke maʻu ai ʻa e hūfangaʻanga mo e maluʻanga he taimí ni pea maʻu ʻa e melino mo e malu tuʻuloa ʻi he kahaʻú.