1. Ovitateka patyi ovakuatate ovanyingi vekahi nokulambela?

MOUYE auho, ovaumbili ovanyingi va Siovaa vakema mokonda vena ovitateka ovinyingi. Okuti uhole okutyimona mewaneno lienyi? Ovakuatate vamwe veihamenwa mokonda yokuvela, iya ovakuavo omokonda yokuasiwa-po. Nkhele ovakuavo veihamenwa mokonda umwe mombunga yavo ine epanga liavo wapolua mewaneno. Ovakuavo veihamenwa mokonda vatokelwa notyinimawe. Ovanthu ovo vesukisa okupamekwa. Oñgeni tupondola okuvekuatesako?

2. Omokonda yatyi apositolu Paulu pamwe ankho esukisila okupamekwa?

² Apositolu Paulu wakondaukila-ko ehimbwe. (2 Kol. 11:23-28) Tupu tyafuile ankho una ouvela umwe ngwe aihana okuti “ekete mohitu.” (2 Kol. 12:7) Tyihe-otyo vala, weihamenenue unene etyi mundyila yae Dema emusapo, “mokonda [ankho] uhole vali ouye uno.” (2 Tim. 4:10) Paulu ankho una ekevelelo liokukakala keulu. Ankho wakola omutima iya ankho ukuatesako vakuavo. Mahi pamwe nae ankho usoya. — Loma 9:1, 2.

3. Ovalie vakuatesileko Paulu?

³ Mahi Paulu wakuatesilueko. Oñgeni akuatesilueko? Siovaa wemuavelele ononkhono mbae na mbumupameke. (2 Kol. 4:7; Fili. 4:13) Tupu, Siovaa walundile ovakuatate opo vemupameke. Paulu wapopia okuti vamwe po vakuatate ovo ankho ‘ovakuatesiko vae vemupameka.’ (Kolo. 4:11) Vamwe puvo, o Alisitaluku na Tikiku na Maluku. Ovalume ovo, vakuatesileko  Paulu okutualako okuumbila Siovaa nehambu. Ovituwa patyi kese umwe puvo ankho ena viakuatesileko Paulu? Oñgeni tupondola okuvehetekela tyina tupameka vakuetu?

4. Oñgeni Alisitaluku alekesile okuti epanga liotyotyili?

⁴ Alisitaluku ankho ukala ko Masedonia mepunda-umbo lyo Tesalonika. Ankho epanga enene lya Paulu. Ombimbiliya ihimbika okupopia konthele ya Alisitaluku etyi Paulu aile kepunda-umbo lyo Efesu. Alisitaluku ahindikila Paulu, mahi akuatwa novanthu ovanyingi. (Ovil. 19:29) Etyi vemuyeka, ahakaholama, mahi atualako okukala na Paulu. Konyima, etyi pahe ankho veli ko Gelesia, onondyale mba Paulu vahandele okumuipaa. Mahi Alisitaluku ahatili owoma iya atualako okukala na Paulu. (Ovil. 20:2-4) Menima 58, Paulu akuatwa, atumwa ko Loma. Alisitaluku emuhindikila moungendi oo omule, iya avapinunuka nombapolo. (Ovil. 27:1, 2, 41) Pahe etyi vehika mo Loma, Alisitaluku wakalesileko Paulu mokaleya. (Kolo. 4:10) Tyotyili, Alisitaluku wapamekele unene epanga liae Paulu!

5. Ngetyi tyipopia Provérbios 17:17, oñgeni tupondola okukala omapanga otyotyili?

⁵ Oñgeni tupondola okuhetekela Alisitaluku? Oputyina tutualako okukala novakuatate vetu momuvo ukahi nawa no “momuvo wononkhumbi.” (Tanga Provérbios 17:17.) Pamwe atee umwe tyina otyitateka tyapwa-le, ovakuatate vamwe vesukisa okutualako okupamekwa. Ovo tate ya Falase * vanyima nouvela umwe utiwa o Kasele. Tate yae oe watetekela okunyima iya etyi palamba onohanyi ononthatu, me yae nae anyimi. Falase wati: “Ovitateka vituihama omuvo omunyingi. Mahi ndyilitehelela nawa tyina omapanga ange ahinangela okuti ame nkhele neihamenwa, namphila pakala-le ehimbwe tunde etyi ovo tate vanyima.”

6. Oityi omapanga omawa alinga?

⁶ Omapanga otyotyili, alinga ononkhono opo akuateseko ovakuatate vavo. Mongeleka,  Petulu wapopilwa nondotolo okuti ankho una ouvela maumuipaa liwa. Omuhikuena wae utiwa o Katalina, wati: “Etyi tuapopilwa okuti Petulu una ouvela omuvi, ankho tuna ovalinepi vamwe vo mewaneno lietu vetuhindikila kosipitali. Avetupopila okuti mavetukuatesako. Iya otyo umwe valingile. Vetukuatesileko apeho tyina ankho tuesukisa.” Otyiwa ngatyi tyina tuna omapanga omawa, etukuatesako movitateka!

7-8. Ngetyi tyipopia Ova Kolosu 4:7-9, oñgeni Tikiku alekesile okuti omunthu uyumbwa onthumbi?

⁷ Tikiku ankho o wo ko Loma iya ankho ukala ko Asia. Ankho wiiwe okuti epanga lya Paulu. (Ovil. 20:4) Menima 55, Paulu walundile omawaneno aave onombongo na mbukakuateseko ovakuatate ankho vehulilwa mo Sundeia. Paulu waitile Tikiku akongolole onombongo. (2 Kol. 8:18-20) Tupu, etyi Paulu akuatwa ko Loma, Tikiku akala omutumwa-ndaka wae. Oityi ankho alinga? Ankho utuala omikanda, nonondaka mba Paulu momawaneno o ko Asia. — Kolo. 4:7-9.

⁸ Tikiku watuaileko okukala epanga liyumbwa onthumbi. (Titu 3:12) Pomuvo opo, ovakuatate vamwe ankho kavayumbwa onthumbi nga Tikiku. Mongeleka, menima 65 Paulu wakuatelwe vali apakwa mokaleya. Mahi ahoneka okuti ovakuatate vamwe vo ko Asia ankho velityilika okukala nae. Hamwe ankho vena owoma wokuyalwa, nokumoneswa ononkhumbi. (2 Tim. 1:15) Mahi no ngotyo Paulu ankho utyii okuti Tikiku welikalela iya emuavela otyilinga otyikuavo. (2 Tim. 4:12) Paulu ankho uhambukwa unene okukala nomapanga ekahi nawa nga Tikiku.

9. Oñgeni tupondola okuhetekela Tikiku?

⁹ Oñgeni tupondola okuhetekela Tikiku? Oputyina tukala ovanthu vayumbwa onthumbi. Mongeleka, katyituuka vala okupopila ovakuatate vetu okuti matuvekuatesako. Mahi tuesukisa okuvelingilako ovipuka ovitutu, nokuveavela etyi vesukisa. (Mat. 5:37; Luka 16:10) Tyina ovakuatate vetu vokuna  ovitateka vanoñgonoka okuti matuvekuatesako, velitehelela nawa. Iya ngotyo tukahi nokuvepameka. Mahi omokonda yatyi vatulila omutima? Omphange umwe wakumbulula epulo olio okuti: “Omokonda ove kutokota vali omutwe nokusoka inkha omunthu tyili mekukuatesako umwe ine kamekukuatesako.”

10. Ngetyi tyipopia Provérbios 18:24, oityi tyikuatesako vana vena ovitateka?

¹⁰ Otyipuka tyimwe tyikuatesako ovanthu okutula omutima, okutomphola nepanga vayumba onthumbi. (Tanga Provérbios 18:24.) Biya weihamenenwe unene etyi omona wae apolwa mewaneno. Wati: “Onkhalelo ndyilitehelela, ankho nesukisa okuipopila omunthu umwe ndyiyumba onthumbi.” Kalu walingile onkhali apolwa ovilinga vimwe mewaneno. Wati: “Ankho nesukisa okutomphola nomunthu umwe na ndyimupopile onkhalelo ankho ndyilitehelela. Mahi ankho ndyihanda okupopia nomunthu ndyityii okuti kamankhoyesa.” Kalu akapopia novakulu vewaneno iya avemukuatesako okulambela motyitateka otyo. Otyipuka otyikuavo tyemutulisa omutima, okuhinangela okuti ovakulu vewaneno kamavayandyanesa ovitateka viae.

11. Oityi tuesukisa okulinga opo tukale omapanga ayumbwa onthumbi?

¹¹ Opo tukale omapanga ayumbwa onthumbi, tuesukisa okupwa-elundo na vakuetu. Etyi omulume wa Sana emuhenga, otyipuka tyimwe tyemukuatesileko unene, okupopila omapanga ae onkhalelo ankho elitehelela. Wati: “Namphila pamwe ankho ndyiwana-wana vala otyipuka tyike, mahi vapuile-elundo na ame.” No ove upondola okukala epanga ewa. Etyi wesukisa okulinga, okutehelela nawa tyina vakuenyi vekupopila onkhalelo velitehelela.

12. Maluku ankho olie? Iya oñgeni alekesile okuti ankho wesuka nokukuatesako vakuavo?

¹² Maluku ankho omu Sundeu ukala mo Selusalei. Ankho ombunga ya Balanabe, omisionaliu ankho wiiwe unene. (Kolo. 4:10) Mokutala, ombunga ya Maluku ankho ovahona. Mahi no ngotyo Maluku ankho kesukile unene nomalumono. Maluku ankho ulingila vakuavo ovipuka oviwa. Mongeleka, pamwe ankho ukuatesako ovo Paulu na Petulu okufuisapo nawa ovilinga viavo. Ankho uvelandela okulia, nokuvetaindyila apa valala, novipuka ovikuavo ankho vesukisa. (Ovil. 13:2-5; 1 Pet. 5:13) Paulu wapopia okuti Maluku ankho o umwe ‘povaundapi kumwe nae pala Ouhamba wa Huku’ iya ankho ‘umuungumanesa’ unene. — Kolo. 4:10, 11, okatoi.

13. Oñgeni omukanda wa 2 Timotiu 4:11, ulekesa okuti Paulu ankho utyihole tyokukuatesuako na Maluku?

¹³ Maluku akala epanga enene lya Paulu. Mongeleka, menima 65, etyi Paulu ankho eli mokaleya mo Loma, wahonekelele Timotiu omukanda. Momukanda oo, wapopila Timotiu na Maluku vende ko Loma. (2 Tim. 4:11) Paulu ankho utyii nawa okuti Maluku uumbila Siovaa noukuatyili. Otyo aihanena Maluku, mokonda ankho utyii okuti memukuatesako unene. Iya otyo umwe Maluku alingile. Tyafuile Maluku ankho umulandela okulia, novipuka ankho esukisa opo ahoneke omikanda. Paulu wetyivilile okukala omukuatyili ku Siovaa atee monthiki aipawa. Wetyivilile mokonda ankho una ovakuatate vemukuatesako, nokumupameka.

14-15. Oityi omukanda wa Mateusi 7:12, utulongesa konthele yokukuatesako vakuetu?

¹⁴ Tanga Mateusi 7:12. Tyina tuna ovitateka, tulitehelela nawa tyina vakuetu vetukuatesako. Tala etyi tyaendele na Riani. Tate yae wankhia ononkhia ankho ahakevelela. Wati:  “Tyina weihamenwa, kutyivili vali okulinga ovipuka ankho ulinga. Mahi tyina vakuenyi vekukuatesako, ulitehelela nawa, atee umwe tyina vekulingila-ko vala ovipuka ovitutu.”

¹⁵ Inkha tutala nawa ovitateka vya vakuetu, matusoko kononkhalelo mbokuvekuatesako. Mongeleka, ovo Petulu na Katalina, vapopiwa konyima, ankho kavapondola vali okutaha etuku-tuku. Pahe omphange umwe wewaneno liavo asoko konkhalelo yokuvekuatesako okuenda kosipitali. Ahoneka omanyina ovakuatate veliava opo vevetuale kosipitali. Tupu wahoneka onthiki kese mukuatate mevetuala. Okuti tyevekuatesileko umwe? Katalina wati: “Tuelitehelela ngatyina tuapolwa epunda kotyipepe.” Apeho hinangela okuti ovipuka ovitutu ulingila-ko vakuenyi vipondola okuvepameka unene.

16. Oityi tulilongesila ku Maluku konthele yokupameka vakuetu?

¹⁶ Maluku ankho una ovilinga ovinyingi. Siovaa wemuavelele ovilinga viakolela. Mongeleka, oe wahoneka omukanda watyinda enyina liae. Mahi no ngotyo ankho utaindya omuvo wokukala na Paulu opo emupameke. Iya Paulu ankho utupu otyinkhe tyokuita Maluku emukuateseko muetyi esukisa. Angela weihamenenwe unene etyi ina-kulu yae aipawa. Mahi ovakuatate valingile atyiho opo vemupameke. Wati: “Tyina umona okuti omapanga ove tyotyili ahanda umwe okukukuatesako, tyikupepukila vali okuvepopila etyi tyikahi momutima wove. Mokonda umona okuti vesuka umwe no ove, iya vekahi nokulinga atyiho vevila opo ulitehelele nawa.” Ngotyo, lipula okuti: ‘Okuti ndyiiwe okuti ndyikuatesako vakuetu muetyi vesukisa?’

17. Oñgeni okusokolola konondaka tuvasa mu 2 Ova Kolindu 1:3, 4, tyitulunda okupameka vakuetu?

¹⁷ Opi movasi ovanthu vesukisa okupamekwa? Upondola okutala mewaneno lienyi. Okuti nthiki imwe wapopililwe onondaka mbekupamekele? Inkha ongotyo, ombo upondola okupameka nambo vakuenyi. Omuhikuena umwe utiwa o Nina, nae wasiwapo na ina-kulu yae, wati: “Inkha tutavela, Siovaa upondola okutuavela ounongo na tutyivile  okupameka vakuetu.” (Tanga 2 Ova Kolindu 1:3, 4.) Falase wapopiwa konyima, wati: “Otesitu ya 2 Ova Kolindu 1:4, ipopia umwe otyili. Onthue tupondola okupameka vakuetu, nonondaka vakuetu vetupamekele nambo.”

18. (a) Omokonda yatyi vamwe velityilika okupameka vakuavo? (b) Oñgeni tupondola okupameka vakuetu? Popia ongeleka.

¹⁸ Tuesukisa okutaindya ononkhalelo mbokukuatesako vakuetu, atee umwe tyina tusoka okuti kamatutyivili. Hamwe ulitehelela okuti utupu etyi upondola okulingila omunthu weihamenwa. Ine hamwe ulitehelela okuti utupu etyi momupopila. Omukulu umwe wewaneno utiwa o Paulu wasiwapo na tate yae. Tala etyi apopia konthele yononkhono ovakuatate valingile mbokumupameka. Wati: “Namona okuti tyevepuiyile unene okuya okupopia na ame, mokonda ankho kavei oityi mavapopi. Mahi no ngotyo napandulile unene ononkhono valingile mbokuya okumphameka.” Tupu omukuatate umwe watumbukililwe notyinimawe utiwa o Tayoo, wati: “Konyima yotyinimawe, ovakuatate avanthumu onomesasi. Mbumwe himbuhinangela vali. Mahi ndyihinangela oluembia lwo vakuatate. Ankho vahanda okutehelela oñgeni ndyikahi.” Naina, onkhalelo imwe yokupameka vakuetu, okuvelekesa okuti tuesuka navo.

19. Omokonda yatyi uhandela okupameka vakuenyi?

¹⁹ Tyina onthyulilo youye uno ifuenako, ovitateka mavitualako okuliyawisa. (2 Tim. 3:13) Tyihe-otyo vala tuvakuankhali. Pamwe tupondola okulinga ovipuka vituetela ovitateka. Otyo tuesukisila okupamekwa, nokuungumaneswa. Apositolu Paulu wetyivilile okuumbila Siovaa noukuatyili atee monthiki ankhia. Mahi otyipuka tyimwe tyemukuatesileko, omokonda wapamekelwe novakuatate vae. Ngotyo, kala epanga liotyotyili nga Alisitaluku, kala omunthu uyumbwa onthumbi nga Tikiku iya undapela vakuenyi nga Maluku. Inkha ulinga ngotyo, mokuatesako ovakuatate vove okutualako nekolelo liapama. — 1 Tes. 3:2, 3.