Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 2

‘E Lava Ke Ke Hoko “ko ha Matavai ‘o e Fakafiemālie Lahi”

‘E Lava Ke Ke Hoko “ko ha Matavai ‘o e Fakafiemālie Lahi”

“Ko e fa‘ahingá ni pē ‘a hoku kaungāngāue ma‘á e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, pea kuo nau hoko ko ha matavai ‘o e fakafiemālie lahi kiate au.”—KOL. 4:11.

HIVA 53 Ngāue Fā‘ūtaha

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e ngaahi tu‘unga fakalotomafasia ‘oku fehangahangai mo e kau sevāniti faitōnunga tokolahi ‘a Sihová?

KO E tokolahi ‘o e kau sevāniti ‘a Sihova takatakai ‘i he māmaní, ‘oku nau fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga fakalotomafasia, na‘a mo e fakamamahi. Kuó ke fakatokanga‘i eni ‘i ho‘o fakataha‘angá? Ko e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi ‘oku nau fehangahangai mo e puke lahi pe ko e mate ha taha ‘ofeina. Ko e ni‘ihi kehe ‘oku nau kātekina ‘a e langa lahi ‘i he sio ki ha mēmipa ‘i he fāmilí pe ko ha kaume‘a ofi ‘okú ne mavahe mei he mo‘oní. Neongo ia ko e ni‘ihi ‘oku nau fekuki mo e ngaahi nunu‘a ‘o e fakatamaki fakanatulá. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kotoa ko iá ‘oku nau fiema‘u ‘a e fakafiemālie. ‘E lava fēfē ke tau tokoni‘i kinautolu?

2. Ko e hā na‘e fiema‘u ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘e he ‘apositolo ko Paulá ha fakafiemālié?

2 Na‘e tu‘o lahi ‘a e fehangahangai ‘a e ‘apositolo ko Paulá mo e tu‘unga fakatu‘utāmaki ki he‘ene mo‘uí. (2 Kol. 11:23-28) Na‘e pau foki ke ne kātekina “ha tolounua ‘i he kakanó,” mahalo pē ko ha mahamahaki fakaesino. (2 Kol. 12:7) Pea na‘e pau ke ne fekuki mo e loto-mamahi ‘i hono li‘aki ia ‘e Tīmasi, ko hono kaungāngāue ‘i ha taimi, “koe‘uhí [ko Tīmasi] na‘á ne ‘ofa ‘i he ngaahi me‘a ‘o e fokotu‘utu‘u lolotongá.” (2 Tīm. 4:10) Ko Paula ko ha Kalisitiane pani loto-to‘a ‘a ia na‘á ne tokoni‘i ta‘esiokita ‘a e ni‘ihi kehé, ka ‘i he taimi ‘e ni‘ihi na‘á ne ongo‘i loto-si‘i.—Loma 9:1, 2.

3. Na‘e ma‘u ‘e Paula meia hai ‘a e fakafiemālié mo e poupoú?

3 Na‘e ma‘u ‘e Paula ‘a e fakafiemālie mo e poupou na‘á ne fiema‘ú. Anga-fēfē? Ko hono mo‘oní na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova Hono laumālie mā‘oni‘oní ke fakaivimālohi‘i ia. (2 Kol. 4:7; Fil. 4:13) Na‘e toe fakafiemālie‘i ia ‘e Sihova fakafou ‘i he kaungā-Kalisitiané. Na‘e fakamatala‘i ‘e Paula ‘a e ni‘ihi hono ngaahi kaungāngāué “ko ha matavai ‘o e fakafiemālie lahi.” (Kol. 4:11) Na‘e kau ‘i he ni‘ihi na‘á ne lave ki honau hingoá ‘a ‘Alisitako, Tikiko mo Ma‘ake. Na‘a nau fakaivimālohi‘i ‘a Paula, ‘o tokoni‘i ia ke kātaki. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga na‘e tokoni ki he kau Kalisitiane ‘e toko tolu ko ení ke nau hoko ko ha fakafiemālie lahí? ‘E lava fēfē ke tau muimui ki he‘enau fa‘ifa‘itaki‘anga leleí ‘i he‘etau feinga ke fefakafiemālie‘aki mo fefakalototo‘a‘akí?

MATEAKI HANGĒ KO ‘ALISITAKÓ

Hangē ko ‘Alisitakó, ‘e lava ke tau hoko ko ha kaume‘a mateaki ‘aki ‘etau pipiki ki hotau fanga tokouá ‘i he “taimi faingata‘a” (Sio ki he palakalafi 4-5) *

4. Na‘e anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e ‘Alisitako ‘ene hoko ko ha kaume‘a mateaki kia Paulá?

4 Ko ‘Alisitakó, ko ha Kalisitiane Masitōnia mei Tesalonaika, na‘á ne fakamo‘oni‘i ‘ene hoko ko ha kaume‘a mateaki ‘o Paula. Ko e fuofua taimi na‘a tau lau ai fekau‘aki mo ‘Alisitakó ko e taimi na‘e ‘a‘ahi ai ‘a Paula ki ‘Efesō ‘i he‘ene fononga fakamisinale hono tolú. ‘I ha fononga mo Paula, na‘e puke ‘e ha fu‘u kakai ‘a ‘Alisitako. (Ngā. 19:29) ‘I he taimi na‘e tuku ange ai iá, na‘e ‘ikai ke ne tokanga ki he‘ene malú ka na‘á ne mateaki ‘o nofo pē mo Paula. ‘I ha ngaahi māhina ki mui ai, ‘i Kalisi, na‘e kei ‘i ai pē ‘a ‘Alisitako mo Paula neongo na‘e hokohoko atu ‘a e kau fakafepakí ke fakamanamana‘i ‘a e mo‘ui ‘a Paulá. (Ngā. 20:2-4) ‘I he 58 T.S. nai ‘i hono ‘ave ‘o Paula ko ha pōpula ki Lomá, na‘e ‘alu fakataha ‘a ‘Alisitako mo ia ‘i he fononga lōloa ko iá, pea na‘á na kātekina fakataha ‘a e vaka tūkia. (Ngā. 27:1, 2, 41) ‘I he‘ena ‘i Lomá, ‘oku ngalingali na‘á ne fakamoleki ha taimi ‘i pilīsone mo Paula. (Kol. 4:10) Tā ne‘ine‘i ke ongo‘i loto-to‘a mo fiemālie ‘a Paula ‘i ha kaume‘a mateaki pehē!

5. Fakatatau ki he Palōveepi 17:17, ‘e lava fēfē ke tau hoko ko ha kaume‘a mateaki?

5 Hangē ko ‘Alisitakó, ‘e lava ke tau hoko ko ha kaume‘a mateaki ‘aki ‘etau pipiki ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘o ‘ikai ‘i he taimi faingamālié pē kae pehē foki ki he “taimi faingata‘á.” (Lau ‘a e Palōveepi 17:17.) Na‘a mo e hili ha ‘ahi‘ahi, ‘e kei fiema‘u pē ‘e hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné ha fakafiemālie. Ko Frances, * na‘e mate ‘ene ongo mātu‘á ‘i he kanisā ‘i loto ‘i ha māhina ‘e tolu, ‘okú ne pehē: “‘Oku ou fakakaukau ko e ngaahi ‘ahi‘ahi faingata‘á ‘okú ne uesia kitautolu ‘i ha vaha‘a taimi fuoloa. Pea ‘oku ou hounga‘ia ‘i he ngaahi kaume‘a mateaki ‘a ia ‘oku nau manatu‘i ‘oku ou kei mamahi pē, neongo kuo fuoloa ‘a e mate ‘eku ongo mātu‘á.”

6. Ko e hā ‘e ue‘i kitautolu ‘e he mateakí ke tau faí?

6 Ko e ngaahi kaume‘a mateakí ‘oku nau fai ‘a e ngaahi feilaulau ke poupou‘i honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e fakatātaá, ko ha tokoua ko Peter na‘e ma‘u ‘e ha mahaki fakatupu mate. Ko hono uaifí, ‘a Kathryn, ‘okú ne pehē: “Na‘e ‘ave kimaua ‘e ha ongo me‘a ‘i he‘ema fakataha‘angá ki he ‘apoinimeni ‘a ia na‘á ma ‘ilo‘i ai ‘a e puke ‘a Peter. Na‘á na fili ‘i he taimi pē ko iá he‘ikai ke na tuku ke ma foua ‘a e tu‘unga fakamamahi ko ení ‘iate kimaua pē, pea kuó na ‘i homa tafa‘akí ‘i ha taimi pē ‘okú ma fiema‘u ai kinaua.” He fakafiemālie ē ke ma‘u ha kaungāme‘a mo‘oni, ‘a ia ‘e lava ke nau tokoni‘i kitautolu ke kātekina hotau ngaahi ‘ahi‘ahí!

FALALA‘ANGA HANGĒ KO TIKIKÓ

Hangē ko Tikikó, ‘e lava ke tau hoko ko ha kaume‘a falala‘anga ‘i he taimi ‘oku fāinga ai ‘a e ni‘ihi kehé mo e ngaahi palopalemá (Sio ki he palakalafi 7-9) *

7-8. Fakatatau ki he Kolose 4:7-9, na‘e anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e Tikiko ‘ene falala‘angá?

7 Ko Tikiko, ko ha Kalisitiane mei he vahefonua Loma ‘o ‘Ēsiá, na‘e makehe ‘ene hoko ko ha kaume‘a mateaki ‘o Paulá. (Ngā. 20:4) ‘I he 55 T.S. nai, na‘e fokotu‘utu‘u ‘e Paula ‘a e tānaki ‘o e pa‘anga tokoni ki he kau Kalisitiane ‘i Siuteá, pea na‘á ne faka‘atā nai ‘a Tikiko ke tokoni ‘i he vāhenga-ngāue mahu‘inga ko ení. (2 Kol. 8:18-20) Ki mui ai ‘i hono fuofua tuku pilīsone ‘o Paula ‘i Lomá, na‘e hoko ‘a Tikiko ko ‘ene tokotaha talafekau. Na‘á ne ‘ave ‘a e ngaahi tohi mo e pōpoaki fakalototo‘a ‘a Paula ki he ngaahi fakataha‘anga ‘i ‘Ēsiá.—Kol. 4:7-9.

8 Na‘e nofo‘aki hoko ‘a Tikiko ko ha kaume‘a falala‘anga ‘o Paula. (Tai. 3:12) Na‘e ‘ikai ke hoko ‘a e kau Kalisitiane kotoa ‘i he taimi ko iá ‘o falala‘anga ‘o hangē ko Tikikó. ‘I he 65 T.S. nai, ‘i hono tuku pilīsone hono ua ‘o Paulá, na‘á ne tohi ‘o pehē ko e kau tangata Kalisitiane tokolahi ‘i he vahefonua ‘o ‘Ēsiá na‘a nau faka‘ehi‘ehi ke feohi mo ia, mahalo koe‘uhí na‘a nau ilifia ki he kau fakafepakí. (2 Tīm. 1:15) ‘I hono kehé, na‘e lava ke falala ‘a Paula kia Tikiko pea ‘oange kiate ia ha toe vāhenga-ngāue. (2 Tīm. 4:12) Na‘e hounga‘ia mo‘oni ‘a Paula ‘i hono ma‘u ha kaume‘a lelei hangē ko Tikikó.

9. ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kia Tikiko?

9 ‘E lava ke tau fa‘ifa‘itaki kia Tikiko ‘aki ‘a e hoko ko ha kaume‘a falala‘anga. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai ke tau palōmesi pē te tau tokoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘i he‘enau fiema‘ú ka ‘oku tau toe fai mo e ngaahi me‘a ‘aonga ke poupou‘i kinautolu. (Māt. 5:37; Luke 16:10) ‘I he taimi ‘oku ‘ilo‘i ai ‘e he fa‘ahinga ‘oku fiema‘u tokoní ‘oku malava ke nau falala mai kiate kitautolú, ‘oku nau fiemālie mo‘oni. ‘Oku fakamatala‘i ‘e ha tuofefine ‘e taha ‘a e ‘uhingá. ‘Okú ne pehē, “‘Oku ‘ikai ke ke toe mafasia ange ‘i he fifili pe ko e tokotaha na‘á ne tala atu ‘e tokoní te ne ‘i ai ‘i he taimi na‘á ne palōmesi atú.”

10. Hangē ko ia ‘oku fakahaa‘i ‘i he Palōveepi 18:24, ko hai ‘e lava ke ma‘u mei ai ‘a e fakafiemālié ‘e he fa‘ahinga ‘oku fekuki mo ha ‘ahi‘ahi pe loto-mamahi?

10 Ko e fa‘ahinga ‘oku nau fekuki mo ha ‘ahi‘ahi pe loto-mamahi ‘oku nau fa‘a ma‘u ‘a e fakafiemālie ‘i he talanoa ki ha kaume‘a falala‘anga. (Lau ‘a e Palōveepi 18:24.) Hili ‘a e loto-mamahi ‘a Bijay ‘i he sio ki hono tu‘usi hono fohá, na‘á ne pehē, “Na‘á ku fiema‘u ke vahevahe ‘eku ngaahi ongo‘í ki ha taha na‘á ku falala ki ai.” Na‘e mole meia Carlos ha monū na‘á ne koloa‘aki ‘i he fakataha‘angá koe‘uhi ko ha fehālaaki. ‘Okú ne pehē, “Na‘á ku fiema‘u ha ‘feitu‘u malu’ ‘a ia ‘e lava ke u fakahaa‘i tau‘atāina ai ‘eku ongo‘í ‘o ‘ikai manavasi‘i na‘a fakaanga‘i.” Na‘e ma‘u ‘e Carlos ‘a e feitu‘u malu ko iá ‘i he kau mātu‘á, ‘a ia na‘a nau tokoni‘i ia ke fakalelei‘i ‘ene palopalemá. Na‘á ne toe fiemālie ke ‘ilo ko e kau mātu‘á na‘a nau fakapotopoto pea te nau tauhi ke fakapulipuli ‘a e me‘a na‘á ne tala angé.

11. ‘E lava fēfē ke tau hoko ko ha kaume‘a falala‘anga?

11 Ke hoko ko ha kaume‘a falala‘anga, ‘oku fiema‘u ke tau fakatupulekina ‘a e kātaki. ‘I hono li‘aki ‘e he husepāniti ‘o Zhanna iá, na‘á ne ma‘u ha fiemālie mei hono vahevahe ‘ene ngaahi ongo‘í ki he ngaahi kaume‘a ofí. “Na‘a nau fanongo anga-kātaki mai,” ko ‘ene leá ia, “neongo mahalo na‘á ku toutou lea‘aki ‘a e me‘a tatau.” Ko koe foki ‘e lava ke ke fakamo‘oni‘i ho‘o hoko ko ha kaume‘a leleí ‘aki ho‘o fanongo lelei.

LOTO-LELEI KE NGĀUE HANGĒ KO MA‘AKÉ

Ko e ngaahi ngāue anga-lelei ‘a Ma‘aké na‘á ne tokoni‘i ‘a Paula ke kātaki, pea ‘e lava ke tau tokoni ki hotau fanga tokouá ‘i he taimi fakamamahí (Sio ki he palakalafi 12-14) *

12. Ko hai ‘a Ma‘ake, pea na‘e anga-fēfē ‘ene fakahāhā ha laumālie loto-leleí?

12 Ko Ma‘ake ko ha Kalisitiane Siu mei Selusalema. Ko Panepasa na‘á ne tokoua‘akí ko ha misinale ‘iloa ia. (Kol. 4:10) Ko e fāmili ‘o Ma‘aké ‘oku hā ngali na‘e ma‘u ‘enau me‘a fakamatelie, neongo ia na‘e ‘ikai ke fakamu‘omu‘a ‘e Ma‘ake ‘a e ngaahi me‘a fakamatelié ‘i he‘ene mo‘uí. ‘I he kotoa ‘o e mo‘ui ‘a Ma‘aké, na‘á ne fakahāhā ha laumālie loto-lelei. Na‘á ne fiefia ke ngāue ma‘á e ni‘ihi kehé. Ko e fakatātaá, ‘i he ngaahi taimi kehekehe na‘á ne ngāue fakataha mo e ‘apositolo ko Paulá pea mo e ‘apositolo ko Pitá ‘i he‘enau fakahoko honau ngaahi fatongiá, ‘oku ngalingali ko Ma‘ake na‘á ne tokanga‘i ‘ena ngaahi me‘a fakamatelié. (Ngā. 13:2-5; 1 Pita 5:13) Na‘e fakamatala‘i ‘e Paula ‘a Ma‘ake ko e taha ‘o hono “kaungāngāue ma‘á e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá” pea “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate ia.—Kol. 4:10, 11, fkm. ‘i lalo.

13. ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘i he 2 Tīmote 4:11 na‘e hounga‘ia ‘a Paula ‘i he ngāue faitōnunga ‘a Ma‘aké?

13 Na‘e hoko ‘a Ma‘ake ko e taha ‘o e ngaahi kaume‘a ofi ‘o Paulá. Ko e fakatātaá, ‘i hono tuku pilīsone fakamuimui ‘o Paula ‘i Lomá, ‘i he 65 T.S. nai, na‘á ne hiki ‘ene tohi hono ua kia Tīmoté. ‘I he tohi ko iá, na‘e kole ‘e Paula kia Tīmote ke ha‘u ki Loma pea ‘omi mo Ma‘ake. (2 Tīm. 4:11) ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e hounga‘ia ‘a Paula ‘i he ngāue faitōnunga ‘a Ma‘ake ‘i he kuohilí, ko ia na‘á ne kole ke ha‘u ‘a Ma‘ake kiate ia ‘i he taimi mātu‘aki mahu‘inga ko iá. Na‘e tokoni ‘a Ma‘ake kia Paula ‘i he ngaahi founga ‘aonga, mahalo ‘i hono tokonaki ha me‘akai pe ko e ngaahi me‘a ke fai‘aki ‘ene tohí. Ko e poupou mo e fakalototo‘a na‘e ma‘u ‘e Paulá ‘oku ngalingali na‘e tokoni‘i ai ia ke kātekina ‘a e ngaahi ‘aho faka‘osi na‘e taki atu ki hono tāmate‘í.

14-15. Ko e hā ‘oku lava ke ako‘i mai ‘i he Mātiu 7:12 ‘o fekau‘aki mo hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he founga ‘aongá?

14 Lau ‘a e Mātiu 7:12. ‘I he‘etau fehangahangai mo ha taimi faingata‘a, he hounga‘ia ē ko kitautolu ‘i he fa‘ahinga ‘oku nau poupou‘i kitautolu ‘i he ngaahi founga ‘aongá! “‘Oku lahi ‘a e ngaahi ngāue faka‘aho ‘oku hā ngali he‘ikai malava ke fakahoko ‘i he taimi ‘okú ke faingata‘a‘ia aí,” ko e lau ia ‘a Ryan, ‘a ia na‘e mate ta‘e‘amanekina ‘ene tamaí ‘i ha fakatu‘utāmaki fakamamahi. “Ko e tokoni ‘aongá—na‘a mo ‘ene hā ngali si‘isi‘i ‘aupitó—‘oku fakafiemālie mo‘oni.”

15 ‘I he tokanga mo e ‘ilo‘iló, ‘oku ngalingali te tau ‘ilo ai ‘a e ngaahi founga ‘aonga ke tokoni ki he ni‘ihi kehé. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine ‘e taha na‘á ne tamu‘omu‘a ke tokoni kia Peter mo Kathryn, ‘a ia na‘e lave ki ai ki mu‘á, ke ‘ave kinaua ki he‘ena ngaahi ‘apoinimení kotoa. Na‘e ‘ikai lava ke toe faka‘uli ‘a Peter mo Kathryn, ko ia na‘e fokotu‘utu‘u ‘e he tuofefiné ha fa‘ahinga loto-lelei mei he fakataha‘angá ke nau fetongitongi ‘i hono ‘ave kinauá. Na‘e tokoni ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení? ‘Oku pehē ‘e Kathryn, “Na‘á ma ongo‘i ‘o hangē kuo mato‘o atu ha fu‘u kavenga mei homa umá.” ‘Oua ‘aupito ‘e fakasi‘ia ‘a e fakafiemālie ‘a ho‘o ngaahi tō‘onga anga-lelei ‘aonga kae faingofuá.

16. Ko e hā ‘a e lēsoni mahu‘inga fekau‘aki mo hono fai ‘a e fakafiemālié ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Ma‘aké?

16 Ko e ākonga ‘i he ‘uluaki senitulí ko Ma‘aké ko e mo‘oni ko ha Kalisitiane femo‘uekina ia. Na‘á ne ma‘u ‘a e ngaahi vāhenga-ngāue fakateokalati mafatukituki, kau ai hono hiki ‘a e Kōsipeli ‘oku ui‘aki hono hingoá. Neongo ia, na‘e vahe‘i ‘e Ma‘ake ‘a e taimi ke fakafiemālie‘i ‘a Paula, pea na‘e ongo‘i tau‘atāina ‘a Paula ke kole ki he tokoni ‘a Ma‘aké. Ko Angela, ‘a ia na‘e pau ke ne fehangahangai mo e mate anga-fakamamahi ha mēmipa ‘i he fāmilí, na‘á ne hounga‘ia ‘i he loto-lelei meimei tatau ‘a e fa‘ahinga na‘a nau fakafiemālie‘i iá. “‘I he loto-mo‘oni ‘a e ngaahi kaume‘á ke tokoní, ‘oku nau fotungofua,” ko ‘ene leá ia. “‘Oku ‘ikai ke nau toumoua pe fakatoupīkoi.” ‘E lava ke tau ‘eke hifo, ‘‘Oku ‘ilo‘i au ko ha tokotaha loto-lelei ke fakafiemālie‘i hoku kaungālotú ‘i he ngaahi founga ‘aonga?’

FAKAPAPAU‘I KE FAKAFIEMĀLIE‘I ‘A E NI‘IHI KEHÉ

17. ‘E lava fēfē ke ue‘i kitautolu ‘e he fakalaulauloto ki he 2 Kolinitō 1:3, 4 ke tau ‘oatu ‘a e fakafiemālié?

17 ‘Oku faingofua ke fakatokanga‘i ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau fiema‘u ‘a e fakafiemālié. ‘E malava nai ke tau ngāue‘aki ‘a e fakakaukau fakalototo‘a tatau na‘e ngāue‘aki ‘e he ni‘ihi kehé ke fakafiemālie‘i‘aki kitautolú. Ko Nino, ko ha tuofefine na‘e mate ‘ene kui fefiné, ‘okú ne pehē: “‘Oku lava ‘e Sihova ke fakafiemālie‘i ‘a e ni‘ihi kehé fakafou ‘iate kitautolu ‘o kapau ‘oku tau faka‘atā ke ne ngāue‘aki kitautolu.” (Lau ‘a e 2 Kolinitō 1:3, 4.) ‘Oku pehē ‘e Frances, na‘e lave ki ai ki mu‘á: “‘Oku mo‘oni ‘a e lau ‘a e 2 Kolinitō 1:4. ‘Oku lava ke tau ‘oatu ki he ni‘ihi kehé ‘a e fakafiemālie ‘oku tau ma‘ú.”

18. (a) Ko e hā ‘oku manavasi‘i nai ai ‘a e ni‘ihi ke fai ha fakafiemālie? (e) ‘E lava fēfē ke tau fakafiemālie‘i loto-mo‘oni ‘a e ni‘ihi kehé? ‘Omai ha fakatātā.

18 ‘Oku fiema‘u ke tau tamu‘omu‘a ke fai ha me‘a neongo ‘etau ngaahi manavasi‘í. Ko e fakatātaá, te tau manavasi‘i nai ‘i he ‘ikai ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke lea‘aki pe fai ki ha taha ‘okú ne ‘i ha tu‘unga fakamafasia. Ko ha mātu‘a ko Paul ‘okú ne manatu‘i ‘a e feinga ‘a e ni‘ihi ke fakafiemālie‘i ia ‘i he hili ‘a e mate ‘ene tamaí. “Na‘e lava ke u fakatokanga‘i na‘e ‘ikai ke faingofua kiate kinautolu ke fakaofiofi mai kiate au,” ko ‘ene leá ia. “Na‘a nau fāinga ke lea mai. Ka na‘á ku kei hounga‘ia ‘i he‘enau holi ke ‘omai ‘a e fakafiemālie mo e poupoú.” ‘I he tu‘unga meimei tatau, hili hono hokosia ha mofuike mālohi, ko ha tokoua ko Tajon na‘á ne pehē: “‘Oku ‘ikai mo‘oni ke u manatu‘i ‘a e pōpoaki kotoa na‘e ‘omai ‘e he kakaí ‘i he ngaahi ‘aho hili ‘a e mofuiké, ka ‘oku ou manatu‘i na‘a nau tokanga fe‘unga ke fetu‘utaki mai kiate au.” ‘E lava ke tau hoko ko e kau fakafiemālie ola lelei kapau ‘oku tau fakahaa‘i ‘oku tau tokanga.

19. Ko e hā ‘okú ke fakapapau‘i ai ke hoko “ko ha matavai ‘o e fakafiemālie lahi”?

19 ‘I he‘etau ofi ange ki he ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení, ko e ngaahi tu‘unga ‘o e māmaní ‘e faka‘a‘au ke kovi ange pea ko e mo‘uí ‘e toe faingata‘a ange. (2 Tīm. 3:13) Pea ko e ngaahi palopalema ‘oku tau ma‘u koe‘uhí ko e angahala tukufakaholó mo e ta‘ehaohaoá ‘oku ‘uhinga iá te tau fiema‘u hokohoko ‘a e fakafiemālié. Na‘e malava ‘a e ‘apositolo ko Paulá ke kātaki faitōnunga ‘o a‘u ki he ngata‘anga ‘ene mo‘uí, pea mālō ki he fakafiemālie na‘á ne ma‘u mei he kaungā-Kalisitiané. ‘Ofa ke tau mateaki ‘o hangē ko ‘Alisitakó, falala‘anga hangē ko Tikikó, pea loto-lelei ke ngāue hangē ko Ma‘aké. ‘I he fai peheé, ‘e lava ke tau tokoni ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke hanganaki tu‘u ma‘u ‘i he tuí.—1 Tes. 3:2, 3.

^ pal. 5 Na‘e hokosia ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e ngaahi faingata‘a lahi ‘i he‘ene mo‘uí. Lolotonga ‘a e ngaahi taimi faingata‘á, na‘e hoko ‘a e ngaahi kaungāngāue ‘e ni‘ihi ko ha fakafiemālie lahi kiate ia. Te tau lāulea ki he ‘ulungaanga pau ‘e tolu na‘á ne ‘ai ‘a e ngaahi kaungāngāue ko ení ke nau fakafiemālie‘i lelei ‘a e ni‘ihi kehé. Te tau toe lāulea ki he founga ‘e lava ke tau muimui ai ki he‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá ‘i ha founga ‘aonga.

^ pal. 5 Kuo liliu ‘a e hingoa ‘e ni‘ihi ‘i he kupu ko ení.

HIVA 28 Ko e Hiva Fo‘ou

^ pal. 56 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e kātekina ‘e ‘Alisitako mo Paula ha vaka tūkia.

^ pal. 58 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e tuku kia Tikiko ke ne ‘ave ‘a e ngaahi tohi ‘a Paulá ki he ngaahi fakataha‘angá.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e tokoni ‘a Ma‘ake kia Paula ‘i he ngaahi founga ‘aonga.