Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

URHOMU-ẸMRO UYONO 3

Wu Ghanren Rẹn Jehova Osolobrugwẹ Ọnọ!

Wu Ghanren Rẹn Jehova Osolobrugwẹ Ọnọ!

“Ọ karorhọ ọwan ọke ẹhẹn ọwan o seriotọre.”​—PS. 136:23.

IJORO 33 Rhenrhen Edamẹ Rin Jehova

ẸZẸKOKO *

1-2. Erhirhiẹ ego yẹ idibo i Jehova buebun a dẹrughwaroghwẹ, marhẹ ọ hobọte aye lele?

RORO kpahen idje esa enana: Idọkitọ ọ ta rẹn omizu ọhworhare owu taghene o vwo emiamo ro no rho kpe iriẹn omayen bibiesuọn. E le omizu ọhworhare owu rọ vrẹn ẹgbukpe 50 ne nẹ iruo yi, dedevwo ọ guọlọ iruo ọrọrọ, ọ ji sabu mẹrẹ-ẹn. Omizu ọmase owu rọ kpako ne, ọ vwọ rhọ sabu wian buẹn uvuẹn ogame i Jehova-a.

2 Orhianẹ wa dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ re dje kpahen na, wu na sabu roro taghene we rhe fiemru ghwomara-an. Erhirhiẹ enana ina sabu lẹrhuọ je vwo aghọghọ, ni oma sakamu, jeghwai lẹrhuọ je vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ.

3. Ukẹro ọgo yẹ Echu ọrhẹ ihworho ro suẹn a ha ni arhọ ituakpọ?

3 Akpọ na o ni arhọ ituakpọ jerẹ oborẹ Echu o nie. Echu ọ vwọ ha ukẹro ọghoghanren ni ituakpọ-ọ. Fọkiẹ iroro ọkon ro vwori, no dje izede ri Eve ono ru sabu vwo ugbomọphẹ riẹn, dedevwo o rheri taghene izede ọrana ọnọ sabu lele fiẹ uhwu harẹn Eve. Echu yo suẹn ileyi, usun oseghe ọrhẹ irueruo ẹga ọrẹ akpọ na. Omarana, o vwo rho gbe ọwan unu taghene ileyi buebun, ihworho re vwobọrhọ usun oseghe, ọrhẹ ilori ẹga i vwa họghọ rẹn ituakpọ jeghwai ha ukẹro ọghoghanren ni aye-e.

4. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

4 Jehova ọ guọlọre ne rhe taghene a ghanren hariẹn, ọ ji ha userhumu rẹn ọwan ọke ra ha erhirhiẹ ra lẹrhẹ ọwan ni oma ọwan sakamu. (Ps. 136:23; Rom. 12:3) Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen oborẹ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan orhianẹ: (1) Ọwan e kpomẹ (2) akpọ ọ gbanhon rẹn ọwan (3) ọho ọ lẹrhẹ ọwan roro taghene a sabu ruẹ emru owuorowu uvuẹn ogame i Jehova-a. Ọrukaro, jene yono kpahen oborẹ ene ru vwo imwẹro taghene ọwan owuowu i ghanren rẹn Jehova.

JEHOVA O NI ỌWAN GHANGHANREN

5. Me yo djephia taghene ituakpọ i ghanren rẹn Jehova?

5 Dedevwo eyẹn ya ha ma ọwan, ọrẹn a ghanren ghwẹ eyẹn. (Gen. 2:7) Roro kpahen iroro ezẹko ri lẹrherẹ ọwan rhe taghene a ghanren rẹn Jehova. Ọye ọ maren ọwan rhẹ omẹgbanhon ra na hẹrokele iruemru enẹyen. (Gen. 1:27) Fọkiẹ ọnana, nọ kparerẹ ọwan rierun vrẹn emama ephian re rhiẹromẹrẹn, nọ ji ta taghene ọwan i hẹrote otọrakpọ na ọrhẹ eranmo na.​—Ps. 8:4-8.

6. Iroro ọrọrọ ọgo yo djerie phia taghene ituakpọ ri vwa gba i ghanren rẹn Jehova?

6 Ọke Adam o ruẹ ọdandan hin, Jehova o ji ni ituakpọ ghanghanren. O nirin ọwan ghanghanren te erhirhiẹ ro tiobọnu Ọmọyen Jesu, ro vwo ẹguọlọ kpahen, no hwu fọkiẹ ọdandan ọwan. (1 John 4:9, 10) Fọkiẹ izobo otan na, Jehova ọnọ rhọmọ ihworho ri hwuru nyoma ọdandan Adam, tẹ “evwata ọrhẹ eri vwe rhiẹ evwata.” (Acts 24:15) Baibol na o djephia taghene ọwan i ghanren hariẹn o toro sẹ ọwan ivwiegbere, e kpomẹ yanghene a ho ne-e.​—Acts 10:34, 35.

7. Iroro erọrọ ego yọ lẹrheriẹ mwu idibo i Jehova ẹro taghene aye i ghanren hariẹn?

7 O vwo iroro ọrọrọ rọ lẹrheriẹ mwu ọwan ẹro taghene a ghanren rẹn Jehova. O tiri ọwan kẹrẹ oma jeghwai djokarhọ oborẹ a kpahanrhọ iyẹnrẹn esiri na lele. (John 6:44) Ọke re tiẹkẹrẹ i Jehova, ọye no ji tiẹkẹrẹ ọwan. (Jas. 4:8) Jehova ọ ji ghwọghọ ọke yono ọwan, ji dje rẹn ọwan taghene a ghanren riẹn. O rhe aruẹ ihworho ra havwọ vwana, ọrhẹ aruẹ ihworho re ne rhirhiẹ obaro na. Ọ ji ghwọghwu ọwan fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. (Prov. 3:11, 12) Enana imwẹro egbogbanhon ri djephia taghene a ghanren rẹn Jehova!

8. Marhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 18:27-29, ono ru hobọte ukẹro ra ha ni erhirhiẹ ra havwọ?

8 Ihworho ezẹko i ni Orodje David sakamu, ọrẹn ọye o rheri taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ọ ji hobọtua ye. Ọnana ọ lẹrhẹ i David ha ukẹro ro serhọ ni erhirhiẹ ye. (2 Sam. 16:5-7) Ẹhẹn ọwan orho seriotọre, Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ ni erhirhiẹ ra havwọ, jeghwai nyerẹn ghelie. (Se Psalm 18:27-29.) Erhe vwo obẹhatua i Jehova, o vwo oborẹ ọnọ jọ lẹrhẹ ọwan ga ye rhẹ aghọghọ-ọ. (Rom. 8:31) Jene yono kpahen erhirhiẹ esa kirighwo ro fori na karorhọ taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, a ji ghanren riẹn.

ỌKE RE KPOMẸ

Erhe se i Baibol na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele iroro esọsọ re vwori fọkiẹ emiamo (Ni idjaghwẹ 9-12)

9. Marhẹ emiamo ono ru sabu hobọte ukẹro ra ha ni oma ọwan?

9 Emiamo o kpe ẹhẹn ọwan riotọre, nọ lẹrhẹ ọwan roro taghene erhe fiemru rẹn ohworho owuorowu-u. Ofa ọnọ sabu ruẹ ọwan orhianẹ ihworho i mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo ebẹnbẹn, yanghene a nekpẹn userhumu mie awọrọ ọke ephian. Awọrọ arha tobọ rhe taghene e kpomẹ-ẹ, ofa ọnọ sabu rha ruẹ ọwan fọkime a vwa rha sabu ruẹ ekwakwa re ruẹ bi-i. Uvwre ọke ebẹnbẹn enana, Jehova ọ ha urhebro rẹn ọwan. Izede ọgo?

10. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Proverbs 12:25, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan erhe kpomẹ?

10 Erhe kpomẹ, “omamọ ẹmro” ọnọ sabu yẹ ọwan urhebro. (Se Proverbs 12:25.) Jehova o vwo ẹmro irhorhomu buebun rhẹ uvuẹn i Baibol na, ra karorhọ ọwan taghene a ghanren riẹn udabọ emiamo. (Ps. 31:19; 41:3) Erhe se i Baibol na ọgbọ buebun, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele iroro esọsọ ra mẹrẹn fọkiẹ emiamo ọwan.

11. Marhẹ omizu ọhworhare owu o ru rhiẹromẹrẹn userhumu i Jehova?

11 Roro kpahen udje Jorge. Ọke i Jorge ọ ha uphuphẹn, emiamo ọgbogbanhon owu no mwurien, ọnana nọ lẹrhiẹ ni omayen sakamu. Jorge nọ tare, “Mie roro taghene emiamo mẹ ọnọ lẹrhẹ ofa ro mẹ-ẹ, yanghene fiẹ ẹhẹn rhọ taghene ihworho ine ni mẹ sakamu-u. Ọke emiamọ na ọ gbanhanrhọ, ni mie roro kpahen oborẹ akpenyerẹn mẹ ono wene lele. Ẹhẹn mẹ no seriotọre, ni mi ji rẹ i Jehova nọ ha userhumu mẹ.” Marhẹ i Jehova ọ ha userhumu riẹn lele? Jorge nọ tare, “Fọkime mi vwa sabu roro emru kodo ọke jijiri-i, na ta mẹ ne mi rhe se ekete i Baibol ri kpẹtẹre ri ha uvuẹn ọbe Psalms, kpahen oborẹ i Jehova o ru hẹrote idibo yi. Ni mia rharhumu se ekete i Baibol enana kẹdẹkẹdẹ, ni mia mẹrẹn urhebro ọrhẹ imwẹro nẹ aye. Ọke oru, awọrọ ni mẹrẹnvwrurhe taghene oma ọ merhen mẹ. Aye na tobọ ta taghene aghọghọ mẹ ọ ha urhebro rẹn aye. Mi rheri taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ ne! Ọ ha userhumu mẹ wene ukẹro mia ha ni oma mẹ. Ni mia tẹnroviẹ oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ukẹro ri Jehova ọ ha ni mẹ udabọ emiamo mẹ.”

12. Marhẹ ene ru rhiẹromẹrẹn obẹhatua i Jehova ọke arha dẹrughwaroghwẹ emiamo?

12 We rhe kpomẹ, jenẹ o mwuo ẹro taghene Jehova o rhe emiamiamo wa dẹrughwaroghwẹ. Rẹ ye nọ ha userhumu wẹn ha ukẹro ro serhọ ni erhirhiẹ wu havwọ na. Orho ru gba guọlọ ẹmro urhebro ri ha uvuẹn i Baibol na, ri Jehova ọ fi rhẹ avwaye fọkiẹ owẹwẹ. Tẹnrovi ekete i Baibol ri djephia taghene Jehova o vwo ọdamẹ kpahen idibo yi. Wu rhe ru ọnana, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o ru orhorhomu rẹn ihworho ra fuevwan ga ye.​—Ps. 84:11.

ARHA DẸRUGHWAROGHWU OBẸNBẸN IGHO

Arha karorhọ taghene Jehova ọnọ hẹrote ọwan, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ọke e vwe vwo iruo (Ni idjaghwẹ 13-15)

13. Marhẹ oma ọnọ sabu ruẹ urhomu ekrun iruo yi ọrhọ va ye obọ?

13 Urhomu ekrun ephian i guọlọ wian nẹ aye i sabu hẹrote edamẹ ekrun aye. Jerẹ udje, iruo omizu ọhworhare owu nọ variẹ obọ, dedevwo o ruẹ emru owuorowu sọ-ọ. Nọ damoma rọ nọ guọlọ ọrọrọ, ọrẹn ọ mẹrẹ-ẹn. Aruẹ erhirhiẹ ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn yen seriotọre. Ọrẹn, ọrhọ tẹnrovi ive i Jehova, marhẹ ọnana ono ru ha userhumu riẹn?

14. Mesoriẹ i Jehova ọ nyamwu ive enẹyen?

14 Jehova ọ nyamwu ive yi ọke ephian. (Josh. 21:45; 23:14) O ruẹ ọnana fọkiẹ iroro buebun. Ọrukarọ, ọnana ọnọ hobọte omamọ odẹ ro vwori yanghene ẹrhẹ rọ havwọ. Jehova o veri taghene ọnọ hẹrote idibo yi ri fuevwan kpahiẹn, ọ ji nyamwu ive ọrana. (Ps. 31:1-3) Habaye, Jehova o rheri taghene ẹhẹn ọwan ono seriotọre orhianẹ ọ vwọ hẹrote ihworho ri rhiẹ ekrun ọnẹye-en. O vive taghene ọnọ hẹrote edamẹ ugboma ọrhẹ erẹ ẹhẹn re vwori, emru owuorowu ọ da ye obọ jẹ rọ nọ nyamwu ive ọrana-a!​—Matt. 6:30-33; 24:45.

15. (a) Obẹnbẹn ọgo yẹ Ilele Kristi erukaro na i dẹrughwaroghwu? (b) Imwẹro ọgo yọ ha uvuẹn Psalm 37:18, 19?

15 Arha karorhọ oborẹ ọ lẹrhẹ i Jehova nyamwu ive yi, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn rhẹ uduefigbere. Roro kpahen udje Ilele Kristi erukaro na. Ọke ẹkparehaso ọgbogbanhon ọ homaphia uvuẹn ukoko rọ ha i Jerusalem, ‘ihworho na ephian jokpanẹ inyikọ na ni hrabọ.’ (Acts 8:1) Roro kpahen oborẹ ọrana o mevirhọ. Akpenyerẹn ọgbogbanhon! Eghwa ọrhẹ eyi Ilele Kristi buebun ni varẹ aye obọ. Ọrẹn, Jehova ọ sẹrerhumuji aye-e; aye i ji sẹrorẹ aghọghọ aye. (Acts 8:4; Heb. 13:5, 6; Jas. 1:2, 3) Jehova ọ hobọtua Ilele Kristi erana ri fuevwan, ọnọ ji hobọtua ọwan.​—Se Psalm 37:18, 19.

RE NYERẸN GHELE EBẸNBẸN ỌHO

Arha tẹnrovi oborẹ ana sabu ru uvuẹn erhirhiẹ ọho dede, ọnọ yẹ ọwan imwẹro taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ọwan ọrhẹ ogame ra hariẹn (Ni idjaghwẹ 16-18)

16. Erhirhiẹ ọgo yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn eveva sẹ Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ogame ọwan?

16 Arha hwa ne, ana sabu roro taghene ibiẹ owian ọvo ya na sabu wian rẹn Jehova. Ọkezẹko, Orodje David o vwo aruẹ iroro ọnana ọke rọ hwa ne. (Ps. 71:9) Marhẹ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan?

17. Me ya na sabu yono nẹ udje omizu ọmase owu re se Jheri?

17 Roro kpahen udje omizu ọmase owu re se Jheri. A ha use riẹn no riẹ ẹghware re ne yono aye oborẹ a hẹrote Aghwẹlẹ Uvie lele, ọrẹn ọ guọlọ nya-a. Nọ tare: “Mi ho ne, mẹmẹ ọmase uku, mie vwo ona owuorowu ro fiemru rẹn Jehova-a. Mie fiemru-u.” Uvuẹn ason ro no riẹ uyono na, nọ ta ọdamẹ yen rẹn Jehova uvuẹn ẹrhomo. Ọke ro te Aghwẹlẹ Uvie na ẹdẹ ọreva ye, no roro sẹ o fori nọ ghini rhe. Uvuẹn ẹghware na, ọtẹmro owu nọ tare taghene ona rọ mai ghanren, yẹ omwemẹ ra na homakpahontọre rẹn Jehova no yono ọwan. Jheri nọ tare: “Mi rheri taghene mi vwo ona ọrana! Ni mi tuẹn oviẹ rhọ, fọkime mi mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo mẹ. Ọ yẹ mẹ imwẹro taghene mi vwo emru ọghoghanren mi na yẹ awọrọ, ọye o ji mwuegbe ro no yoni mẹ!” Jheri nọ karorhọ: “Ọke mie riẹ ẹghware na, ofẹn o mwurun mẹ, ẹhẹn mẹ o ji seriotọre. Ọrẹn, ọke mia ha uyono na hin, ẹhẹn mẹ no gogovi, ni mi mẹrẹn urhebro jeghwai rhe taghene mi ghanranren!”

18. Marhẹ i Baibol na o ru djephia taghene Jehova ọnọ rhọ ha ukẹro ọghoghanren ni ogame ọwan arha tobọ ho ne?

18 Arha tobọ ho ne, o fori no mwu ọwan ẹro taghene Jehova o vwo ewian buebun rẹn ọwan. (Ps. 92:12-15) Jesu o yonirin ọwan taghene Jehova o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ibiẹ ewian re ruẹ uvuẹn ogame ọnẹyen. (Luke 21:2-4) Omarana, tẹnrovi oborẹ wu na sabu ru. Jerẹ udje, wu na sabu ta kpahen Jehova, nẹrhomo rẹn imizu ukoko na, jeghwai ha urhebro rẹn awọrọ nẹ aye i vwo atamwu. Jehova o niruo rhiẹ ọro lelie wian, orhiẹ fọkiẹ oborẹ wu na sabu ru-u, ọrẹn fọkiẹ omwemẹ wu na huvwele yi.​—1 Cor. 3:5-9.

19. Imwẹro ọgo yẹ Romans 8:38, 39 ọ yẹrẹ ọwan?

19 Oma ọ ghini merhen ọwan taghene a ga i Jehova, ro rhiẹ Osolobrugwẹ ro ni idibo yi ghanghanren! Ọ maren ọwan ne ruẹ ọhọriẹ, habaye ogame urhomẹmro yọ lẹrhẹ oma merhen ọwan. (Rev. 4:11) Dedevwo akpọ na ọnọ sabu ni ọwan sakamu, ọrẹn ofa ọ vwọ ruẹ Jehova kpahen ọwa-an. (Heb. 11:16, 38) Ẹhẹn ọwan orho seriotọre fọkiẹ emiamo, ebẹnbẹn igho, yanghene ọho, jenẹ a karorhọ taghene o vwo oborẹ ọnọ sabu hẹriẹ ọwan nẹ ẹguọlọ i Jehova-a.​—Se Romans 8:38, 39.

^ Udjoghwẹmro 5 Wu dẹrughwaroghwu erhirhiẹ rọ lẹrheruọ ni oma sakamu dẹ ne? Urhomu-ẹmrọ ọnana ọnọ karorhọ ọwan oborẹ a ghanren rẹn Jehova te. Ọnọ tẹmro kpahen oborẹ wu ne ru ha ukẹro ro serhọ ni oma, o toro erhirhiẹ wu havwọ-ọ.

IJORO 30 Jehova Ọsẹ Ame, Ugbehian Ame