Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 3

Jeobá ndaʼyoo rí xtaʼdáá numaaʼ

Jeobá ndaʼyoo rí xtaʼdáá numaaʼ

“Nirmáʼáan a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú índo̱ nikuwáanʼ gíná” (SAL. 136:23).

AJMÚÚ 33 Aratháán Jeobá rí naxmiéjuanʼ

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1, 2. Xú káʼnii xkujndu nuraʼníí mbaʼin xa̱bi̱i̱ Jeobá ga̱jma̱a̱ xú káʼnii eʼni makuwá xá.

GUNDXAʼWAMÍJNA̱ náa ajtsú enii rígi̱. Mbáa ndxájulú dxámá nitháán rí gíʼdoo mbá nandii mbiiʼ rí nánda̱a̱ thanuu. Mbáa ndxájulú bi̱ ra̱ʼkhá tháán nañajunʼ wéñuʼ bi̱ gíʼdoo itháan rí 50 tsiguuʼ nandáti̱go̱o̱ ñajunʼ rí gíʼdoo ga̱jma̱a̱ nánguá exkamaa imbo̱ʼ maski ajndu nda̱yáʼ má xúʼko̱. Mbáa ndxájulú a̱ʼgú nikhi̱i̱ naku̱mu̱u̱ rí nánguá eʼngo̱o̱ gáʼni wéñuʼ ñajuunʼ Jeobá.

2 Á mu kuaʼdáá tikhuu xkujndu xóo rígi̱, mbáa makumulúʼ rí nánguá ejmánʼ mbá kayuuʼ. Rí makumulúʼ xígi̱ maʼni rí xákuwáánʼ gagi, xáʼndulú kuʼyamijná ga̱jma̱a̱ rí xambáxulú májánʼ gajmiúlú eʼwíinʼ.

3. Xú káʼnii eʼyoo Satanás gajmíi̱n bi̱ nduyaridáá rí xóo nakuwáánʼ rá.

3 Numbaaʼ rígi̱ nasngájma xóo eʼyoo Satanás rí xóo kuwáánʼ. Ikhaa ndaʼyulúʼ rí nda̱a̱ numulúʼ mbá kayuuʼ. Niʼthúu̱n Eva rí ma̱ndoo maraʼwíí rí eyoo maʼni, mú ikhaa má ndiʼyoo májánʼ rí á mu Eva tséʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Dios makhañúu. Ikhaa naʼtáñajunʼ má xúʼko̱ náa naxtangujua, náa político ga̱jma̱a̱ náa religión dí rígá náa numbaaʼ rígi̱. Ikha jngó, xáʼniulu tsiánguá rí mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ nagujua̱ ga̱jma̱a̱ bi̱ político ma̱ngaa bi̱ nuxná ikha náa i̱ʼwáʼ religión nusngajma rí tséyamajkuíí xóo kúwá ga̱jma̱a̱ rí tsíñún kuyamijná.

4. Ndiéjunʼ gúʼyáá náa artículo rígi̱ rá.

4 Mú Jeobá nandoo rí maʼndulú kuʼyamijná ga̱jma̱a̱ nambáyulúʼ índo̱ kuwáánʼ raguáʼníi xkujndu rí naʼni makumulúʼ rí nánda̱a̱ numulúʼ (Sal. 136:23; Rom. 12:3). Náa artículo rígi̱, mbuʼyáá xú kaʼnii embáyuluʼ índo̱: Naʼniulú mbá nandii, nda̱a̱ mbújkha̱a̱ ga̱jma̱a̱ índo̱ makumulúʼ rí nándáa tsiakii mu mu̱ʼni̱ ñajuunʼ Jeobá numuu rí guaniáánʼ. Guʼyáá ginii náá numuu rí ma̱ndoo makumulúʼ rí xúgiáánʼ guáʼdáá numulúʼ náa Dios.

KUAʼDÁÁ NUMULÚʼ EʼYOO JEOBÁ

5. Ndiéjunʼ naʼni mbuʼyáá rí kuaʼdáá numulúʼ eʼyoo Jeobá rá.

5 Maski ajndu Jeobá niʼniáánʼ ga̱jma̱a̱ yujndoʼ ku̱ba̱ʼ, mú kuaʼdáá itháan numulúʼ ikháanʼ ki xóo mbá chíʼgíiʼ ku̱ba̱ʼ, (Gén. 2:7). Guʼyáá tikhu numuu rí naʼni mbuʼyáá rí kuaʼdáá numulúʼ náa Dios. Mbá xkri̱da, niʼniáanʼlu mu ma̱ndoo musngajmá cualidad ndrígóo (Gén. 1:27). Rúʼko̱ naʼni rí maguaʼdáá itháan numulúʼ ki xó i̱ʼwáʼ rí niʼniwíi, ga̱jma̱a̱ niniñuuʼ rí muñewa̱a̱n ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ (Sal. 8:4-8).

6. Ndiéjunʼ imbo̱o̱ʼ numuu nduʼyáá dí Jeobá ndaʼyoo rí kuaʼdáá numulúʼ rá.

6 Nda̱wa̱á rí Adán nikudaminaʼ aʼkhá. Jeobá ndiʼyoo rí Xa̱bu̱ numbaaʼ guáʼdáá má xúʼko̱ numún. Kuaʼdáá wéñuʼ numulúʼ eʼyoo, ikha jngó asndu nixnáa A̱ʼdióo Jesús mu maʼnijngudi̱i̱ aʼkhá ndrígúlú (1 Juan 4:9, 10). Núma̱a̱ má ga̱jma̱a̱ numuu rí nijuiʼtsiwáanʼ, Dios ma̱ndoo makujxi̱ín xa̱bu̱ bi̱ nikháñun bi̱ nini rí jmbu xúʼko̱ má bi̱ túni rí jmbu ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá rí nikudaminaʼ Adán (Hech. 24:15). Náa Ajngá rawunʼ nasngájma rí kuaʼdáá numulúʼ náa ikhaa raʼkháa ga̱jma̱a̱ numuu rí kuaʼdalú tsiakii, kuaʼdáá mbújkha̱a̱ o mba̱a̱ tsigulú (Hech. 10:34, 35).

7. Ndiéjunʼ i̱ʼwáʼ numuu kuaʼdáá bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Dios mu muʼnimbulúʼ rí kuaʼdáá numulúʼ náa ikhaa xá.

7 Bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Dios guáʼdáá numuu rí muʼnimbulúʼ rí ikhaa ndaʼyoo rí kuaʼdáá numulúʼ. Ni̱ʼkha̱ kaguáanʼ numuu rí ndiʼyoo xó niriʼña índo̱ nitaruʼulúʼ (Juan 6:44). Índo̱ nigíʼdi̱i̱ nimbáxulúʼ májánʼ gajmiúlú Jeobá ikhaa ni̱ʼkha̱ kanuu náa ikháanʼ (Sant. 4:8). Ma̱ngaa naríyaʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsiakii mu maʼsngulúʼ. Ndaʼyoo xú káʼnii ni̱ndxu̱lú ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo xóo gánindxu̱lúʼ nda̱wa̱á. Ga̱jma̱a̱ nasngájma rí nandoo kaʼyulú índo̱ naxprígulú (Prov. 3:11, 12). Lá tsesngájma xúgíʼ rígi̱ rí kuaʼdáá numulúʼ náa Dios ráʼ.

8. Xú kaʼnii gándoo gambáyulú ajngáa rí na̱ʼkha̱ náa Salmo 18:27-29 mu mbuʼyáá i̱mba̱ núthu xkujndu rá.

8 Rey David ndiʼyoo rí Jeobá nindoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ nimbáyúu. Ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ nixnúu tsiakii índo̱ nitháán tikhun rí nda̱a̱ dí ejmaa (2 Sam. 16:5-7). Índo̱ kuwáanʼ gíná ga̱jma̱a̱ kuwáanʼ mbiʼi mingíjyúuʼ, Jeobá ma̱ndoo mambáyulúʼ mbuʼyáá i̱mba̱ núthu ga̱jma̱a̱ muraʼníí asndu xkáʼnii má gaʼkhu (atraxnuu Salmo 18:27-29). * Á mu Dios nambáyulúʼ, nimbáa xáʼngo̱o̱ gárikhulú mu mu̱ʼni̱ ñajuunʼ ga̱jma̱a̱ gagi (Rom. 8:31). Guʼyáá mbá ajtsú enii náa naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lúʼ rí Jeobá ndaʼyoo rí kuaʼdáá numulúʼ ga̱jma̱a̱ rí nandoo kaʼyulúʼ.

ÍNDO̱ NAʼNIULÚ MBÁ NANDII

Rí muraxnuu Ajngá rawunʼ Dios mambáyulúʼ mu xúndxa̱ʼwamíjná rí nánda̱a̱ rí ejmáánʼ numuu rí naʼniulú nandii. (Atayáá kutriga̱ 9 asndu 12).

9. Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí maʼni makumulúʼ nandii rá.

9 Nandii ma̱ndoo maʼni rí majmúlu ga̱jma̱a̱ rí mundxaʼwamíjna̱ rí nánguá ejmánʼ mbá kayuuʼ. Mbáa asndu matiyulúʼ rí xa̱bu̱ mbuyáá rí nánguá ejmánʼ ga̱jma̱a̱ rí ndayóoʼ mixtámbáyúlú. Maski ajndu eʼwíinʼ tséyáá rí nandoo káñulú, mbáa matiyulúʼ numuu rí tséjmáanʼ gúʼni̱ xó ma nákha ginii. Índo̱ naguáʼnii rígi̱, Jeobá naxnulu tsiakii. Xú kaʼnii eʼni xá.

10. Xó ma eʼthí náa Proverbios 12:25, dí gándoo gámbáyuluʼ índo̱ naʼniulú nandii rá.

10 Índo̱ naʼniulú nandii, mbá ‹ajngáa rí májánʼ› naxnulu tsiakii (atraxnuu Proverbios 12:25). * Jeobá nigujxi̱i̱ náa Biblia ajngáa rí májánʼ rí naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lúʼ rí kuaʼdáá numulúʼ maski ajndu naʼniulú nandii (Sal. 31:19; 41:3). Á mu nuraxnuu ga̱jma̱a̱ nutanga̱ánʼ nuraxnuu Ajngá rawunʼ Dios ga̱jma̱a̱ ikhaa gambáyulú índo̱ nakumulúʼ rí nda̱a̱ rí ejmánʼ índo̱ naʼniulú nandii.

11. Xú káʼnii nikumu̱u̱ mbáa ndxájulú xóo nimbáyúu Jeobá rá.

11 Guʼyáá rí nigíʼnuu Jorge. Nákha ikhaa chíʼgíiʼ, nigiʼdoo mbá nandii mbi̱i̱ʼ rí nda̱ja̱a̱ nacha̱ ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ niʼni rí maku̱mu̱u̱ rí nda̱a̱ rí ejmaa. Ikhaa naʼthí: “Na̱nguá nixtáá xawii mu maraʼnuu nandii ni ma ma̱jti̱ʼ dí rígi̱ naʼni maku̱mu̱u̱. Índo̱ niʼniuʼ itháan nandii, nindxa̱ʼwáminaʼ xú kaʼnii gáxti̱ʼkhu̱u̱ xóo maxtáá. Ra̱ʼkhá tháán nixtáá gíná, ikha jngó nindo̱ʼo̱o̱ Jeobá rí mambáyuʼ”. Xú káʼnii niñewu̱u̱n Dios xá. Ikhaa naʼthí: “Naʼniuʼ gakhi̱i̱ makro̱ʼo̱ʼ rí nagúxnuu, ikha jngó nithu̱nʼ rí maguxnuu rí naʼthí náa Salmos náa naʼthí rí Jeobá naxmiéjuunʼ kaʼñún xa̱bi̱i̱. Natangu̱ún nagúxnuu mbaʼa nuthu texto rígi̱ xúgíʼ mbiʼi. Nimbáyuʼ ga̱jma̱a̱ niʼni rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱nʼ. Nguáthá mbiʼi nda̱wa̱á, eʼwíinʼ nigi̱ʼdi̱i̱ ndiyáá rí xnduʼwá má xúʼko̱ inuʼ. Asndu nuthi rí xóo ni̱ndxu̱ʼ naxnún tsiakii mangiin. Ni̱jkhánú ndi̱yo̱o̱ rí Jeobá niriʼña̱a̱ rí nitakáñuu. Nimbáyuʼ mu mariʼkhuu rí nindxa̱ʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ dí nikumuʼ. Nigíʼdu̱u̱ randxaʼwamínáʼ rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ xóo eʼyoʼ ikhaa maski ajndu naʼñuʼ nandii”.

12. Ndiéjunʼ gándoo mu̱ʼni̱ mu mbuʼyáá rí Jeobá nambáyulúʼ índo̱ naʼniulú nandii rá.

12 Á mu naʼniulú mbá nandii, ma̱ndoo makuwáánʼ gajkhun rí Jeobá ndaʼyoo rí kuwáanʼ rugíʼníi. Guʼtákáñii mu mambáyulúʼ mu xúʼko̱ ma̱ndoo makumulúʼ i̱mba̱ nuthu. Guraxnuu Biblia numuu rí ikhí ma̱ndoo muxkamaa Ajngóo Dios rí mambáyulúʼ. Gundxaʼwamíjna̱ náa naʼthí rí Dios ndaʼyoo rí guaʼdáá numún xa̱bi̱i̱. Índo̱ gúʼni̱ rígi̱, mbuʼyáá rí májánʼ a̱jkiu̱u̱n gajmíi̱n xúgínʼ bi̱ nuni ñajuunʼ ikhaa (Sal. 84:11).

ÍNDO̱ NDA̱A̱ MBÚJKHA̱A̱

Rí marmáʼáan a̱jkiu̱lúʼ rí Jeobá nakudaminaʼ maxnúlúʼ rí phú itháán gáʼyulúʼ, mambáyulúʼ índo̱ gáʼniulú gakhi̱i̱ muxkamaa mbá ñajunʼ. (Atayáá kutriga̱ 13 asndu 15).

13. Ndiéjunʼ rí ma̱ndoo magíʼnuu mbáa xa̱bu̱ nikhi̱i̱ bi̱ kayá edxu̱u̱ náa mbá guʼwá índo̱ nandáti̱go̱o̱ ñajunʼ rá.

13 Xúgínʼ xabuanii bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa guʼwá nandún rí muxnún rí nda̱ñúnʼ bi̱ kúwá náa guʼwún. Gundxaʼwamíjna̱ rí mbáa ndxájulú nandáti̱go̱o̱ ñajunʼ maski ajndu táʼni mbá dí raʼkhí. Ikhú naʼni asndu xó má eʼngo̱o̱ mu mbayáʼ i̱mba̱ ñajunʼ, mu na̱nguá exkamaa. Índo̱ narígá xígi̱ kaʼnii, mbáa maku̱mu̱u̱ rí nándáa rí ejmaa. Xú káʼnii gándoo gámbayúu rí mandxaʼwáminaʼ rí Jeobá nikudaminaʼ maʼni xá.

14. Náá numuu rí Jeobá naʼnimbánuu rí nakudaminaʼ rá.

14 Jeobá naʼnimbánuu rí nakudaminaʼ (Jos. 21:45; 23:14). Naʼni ga̱jma̱a̱ mbaʼa numuu. Timbá, numuu rí gamíi maʼchúu mbiʼyuu. Ikhaa nixnulu ajngóo rí mañewu̱u̱n xa̱bi̱i̱ bi̱ naguáju̱n jmbu, ikha jngó ndaʼyoo rí gíʼdoo maʼnimbánuu rí niʼthí (Sal. 31:1-3). Ma̱ngaa ndaʼyoo rí majmaa a̱jkiu̱lú á mu tsixmiéjunʼ kaʼñún bi̱ kúwá náa xuajñuu. Nakudaminaʼ rí maxnúlúʼ xúgíʼ ga̱jma̱a̱ rí xáʼyúlú nimbá, ga̱jma̱a̱ nimbáa nda̱wa̱a̱ tsáa gárikhoo (Mat. 6:30-33; 24:45).

15. a) Xú kaʼnii xkujndu niraʼníí cristianos bi̱ nikúwá nákha siglo timbá rá. b) Ndiéjunʼ naʼni makumulúʼ rí naʼthí náa Salmo 37:18, 19 rá.

15 Índo̱ narmáʼáan a̱jkiu̱lú náá numuu rí Jeobá naʼnimbánuu rí nikudaminaʼ, naʼni rí xaxmiéjunlú wéñuʼ índo̱ nda̱a̱ mbújkha̱a̱. Gundxaʼwamíjna̱ rí niguáʼníi cristianos bi̱ nikúwá nákha siglo timbá. Índo̱ nigi̱ʼdi̱i̱ nixkúún bi̱ náa congregación dí rígá náa Jerusalén, “mbá xúgínʼ, i̱ndó apóstoles túxkawíin” (Hech. 8:1). Ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ ndiñúnʼ mbújkha̱a̱. Mbáa asndu nindáti̱gu̱u̱n guʼwún, ñajunʼ ga̱jma̱a̱ dí nugujua̱. Mú Jeobá tániñúúnʼ, ga̱jma̱a̱ ikhiin nikúwi̱i̱n má xúʼko̱ gagi (Hech. 8:4; Heb. 13:5, 6; Sant. 1:2, 3). Dios niñewu̱u̱n cristianos bigi̱ bi̱ niguájun jmbu, xúʼko̱ má kayuuʼ gáʼni ga̱jma̱á ni̱ndxu̱lú mangáánʼ (atraxnuu Salmo 37:18, 19). *

ÍNDO̱ NAʼNI WANIÁÁNʼ

Rí mbuʼyáá náa rí maʼngulú mu̱ʼni̱ maski má guaniáánʼ, rúʼko̱ gáʼni mbuʼyáá rí Jeobá ndaʼyulúʼ rí guaʼdáá numulúʼ ma̱ngaa ñajunʼ rí nuʼnilú. (Atayáá kutriga̱ 16 asndu 18).

16. Ndiéjunʼ gándoo maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱lúʼ rí mundxaʼwamíjna̱ á mu Jeobá nangajo̱o̱ ñajunʼ rí nu̱ʼni̱ rá.

16 Índo̱ na̱jkha̱ raniáánʼ, naʼni mundxaʼwamíjna̱ rí nánguá kuaʼdáá tsiakii mu mu̱ʼni̱ itháan ñajuunʼ Jeobá. Mbáa rígi̱ rí niʼni maxmiéjuunʼ rey David índo̱ nikhi̱i̱ (Sal. 71:9). Xú káʼnii embáyuluʼ Jeobá rá.

17. Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rí nigíʼnuu mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Jheri rá.

17 Guʼyáá rí nigíʼnuu mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ mbiʼyuu Jheri. Nitháán rí maʼgá náa majuiʼsngúún xóo maguma̱a̱ Guʼwá náa nduyamajkuíí Dios, mú ikhaa na̱nguá nindoo gáʼga. Niʼthí: “Nikiu̱u̱n má, ni̱ndxu̱ʼ aʼgú xuáʼa̱ ga̱jma̱a̱ tséjmún gáni nimbá mu Jeobá majmiuu ga̱jma̱á ni̱ndxu̱ʼ. Tséjmún mbá kayuuʼ”. Mbruʼun rúʼko̱ nákha xóó tséjkha̱ náa majuiʼsngúún, niʼtákáñuu Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱u̱n. I̱mba̱ néjtsúu índo̱ ni̱jkha̱nú náa Guʼwá Nagimbáanʼ, xóó niʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱u̱n rí maxtáa ikhí. Mú índo̱ nigi̱ʼdu̱u̱, bi̱ nixná discurso niʼthí rí itháan gíʼdoo numuu rí muniʼñámíjná rí Jeobá majmiuu ga̱jma̱á ni̱ndxu̱lú. Jheri narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n: “Nindxa̱ʼwáminaʼ, rúʼko̱ rí majmúún mani. Nigíʼdu̱u̱ nimbiyaʼ índo̱ ndi̱yo̱o̱ rí Jeobá niriʼñuʼ. Ikhú ni̱jkhánú ndi̱yo̱o̱ rí gúʼdoo mbá rí gíʼdoo numuu maxnúu ga̱jma̱a̱ rí ikhaa xtáa xawii mú maʼsngóʼ”. Jheri narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n rí nikumu̱u̱ ga̱jma̱a̱ naʼthí: “Nito̱ʼo̱ʼ ga̱jma̱a̱ gamíi náa reunión, nixtáa gíná ga̱jma̱a̱ nikumuʼ rí nda̱a̱ rí ejmúún. Mú índo̱ nigájnáaʼ ndi̱ya̱a̱ tsiakii ga̱jma̱a̱ nixtáá gagi ma̱ngaa nikumuʼ rí najmúún”.

18. Xú kaʼnii esngájma náa Biblia rí Jeobá ndaʼyoo má xúʼko̱ rí gíʼdoo numuu ñajunʼ rí nu̱ʼni̱ náa ikhaa índo̱ naniáánʼlu rá.

18 Índo̱ na̱jkha̱ raniáánʼ, ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun rí Jeobá kaʼníí gíʼdoo ñajunʼ rí mu̱ʼni̱ (Sal. 92:12-15). Jesús niʼsngáa rí Jeobá ndaʼyoo rí gíʼdoo wéñuʼ numuu ñajunʼ rí nu̱ʼni̱ maski ajndu chíʼgíiʼ eʼyáá ikháanʼlu (Luc. 21:2-4). Ikha jngó, guʼyáá náa kayáa maʼngulú mu̱ʼni̱. Mbá xkri̱da, ma̱ndoo muʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá, muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú ma̱ngaa gúxnún tsiakii mu muguajún jmbu má xúʼko̱. Jeobá ndaʼyulú rí ni̱ndxu̱lú bi̱ numbáyíí raʼkháa rí naʼngu̱lú nu̱ʼni̱, ikhaa ndaʼyoo rí kuwáanʼlu xawii mu muyambáá ga̱jma̱a̱ dí muʼnimbulúʼ kuʼyáá (1 Cor. 3:5-9).

19. Ndiéjunʼ eʼni mbuʼyáá gajkhun rí naʼthí náa Romanos 8:38, 39 rá.

19 Ra̱ʼkhá tháán nadxulú rí mbuʼyamajkuíí Jeobá, mbáa Dios bi̱ ndaʼyoo gajkhun rí guaʼdáá numún bi̱ nuni ñajuunʼ. Ikhaa Niʼniáánʼ mu muʼnilú rí nandoo, ga̱jma̱a̱ rí mbuyamajkuíí naʼni makuwáánʼ májánʼ (Apoc. 4:11). Mbáa náa numbaaʼ mbuyulú rí tséjmáánʼ nditháan, mú Jeobá tséti̱yu̱u̱ʼ e̱ʼni̱lú (Heb. 11:16, 38). Índo̱ gákuwáánʼ gíná wéñuʼ ga̱jma̱a̱ numuu nandii, rí nda̱a̱ mbújkha̱a̱ o guaniáánʼ, garmáʼáan a̱jkiu̱lúʼ rí nimbá xáʼngo̱o̱ matsíngúlú náa ngajua rí gíʼdáánʼ Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí (atraxnuu Romanos 8:38, 39). *

^ párr. 5 Lá nikumulú mbá miʼtsú rí nda̱a̱ rí ejmánʼ mbá kayuuʼ ráʼ. Artículo rígi̱ maʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lúʼ nguáthá mba̱a̱ kuaʼdáá numulúʼ eʼyoo Jeobá. Ma̱ngaa mbuʼyáá xóo kaʼnii gaʼndulúʼ kuʼyamijná garigá má dí gárígá.

^ párr. 8 Salmo 18:27-29: “Numuu rí natani káwíin xa̱bu̱ guabiinʼ, mú natani rí xáguaʼdáá numún bi̱ nuni mba̱ʼu̱míjna̱. Numuu rí ikháán ñajuanʼ, oh, Jeobá, bi̱ naskámuu agiuʼ, Dios ndrígóʼ, bi̱ naʼni mambiʼi náa mikrína. Ga̱jma̱a̱ numaaʼ maʼngo̱ʼ magúdíin xa̱bu̱ sia̱nʼ; ga̱jma̱a̱ tsiakii ndrígóo Dios maʼngo̱ʼ matsimuʼ náa mbá xtájtsí.”

^ párr. 10 Proverbios 12:25: “Índo̱ mbáa xa̱bu̱ naxmiéjuunʼ wéñuʼ naʼni rí maxtáa gíná, mú ajngáa májánʼ naxnáa tsiakii.”

^ párr. 15 Salmo 37:18, 19: “Jeobá ndaʼyoo xúgíʼ rí eraʼníí bi̱ nda̱a̱ rí ekieʼkhun, ga̱jma̱a̱ rí mundrigúu marigá asndu kámuu mbiʼi. Xáguanún majtiʼ índo̱ gárígá gamiéjunʼ; índo̱ gáʼni ewiʼ, mugua’dáá wéñuʼ.”

^ párr. 19 Romanos 8:38, 39: “Numuu rí nda̱yo̱o̱ gajkhun rí ní makhañúlúʼ, ni rí mbuʼya, ni ángeles, ni Xa̱bu̱ Ñajunʼ, ni má dí rígá xúgi̱, ni má dí marigá nda̱wa̱á, ni tsiakii, ni rí mitsidanʼ, ni rí mi̱jnu̱ʼ, ni i̱mba̱ rí niguma ma̱ndoo matsíngúlú náa ngajua rí gíʼdáánʼ Dios dí rígá náa Cristo, Tátá ndrígúlú.”

AJMÚÚ 30 Bi̱ nambáxuʼ ga̱jmu̱ʼ, Anu̱ʼ, Dios ndrígóʼ