Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 3

Ja jDyostik Jyoba, jel chaʼanyabʼal xyilawotik

Ja jDyostik Jyoba, jel chaʼanyabʼal xyilawotik

«Ja yeʼn julskʼujol bʼa keʼntik yajni mi xnaʼa jas oj jkʼuluktiki» (SAL. 136:23).

TSʼEBʼOJ 33 Aʼekʼyi jawa wijkats ja Jyoba

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1, 2. ¿Jas wokolik wa stʼaspune ja jitsan yaʼtijumik ja Jyoba, sok jastal oj bʼobʼ jomjuke?

PENSARAʼAN ja bʼa oxe sjejel it. Jun kermanotik kerem bʼa aljiyabʼ ayiʼoj jun chamel bʼa takal takal wa xchʼakwani. Jun kermanotik jel x-aʼtiji bʼa ayxa yiʼoj mas ja 50 jabʼil aji elkan ja bʼa yaʼteli sok mi staʼa pilan ama kongana wan slejel. Jun kermanatik bʼa awelxa wani xyabʼ mixa jel xbʼobʼyuj bʼa yaʼteltajel ja Jyoba.

2 Ta ay kiʼojtik june ja bʼa wokolik it, bʼobʼta oj kabʼtik mixani tʼun la makunitik. Ja wokolik it oj bʼobʼ ya chamjkʼujoltik sok mi oj ya ajyukotik gusto sok sjomjel ja jastal wa xkila jbʼajtik soka tuki.

3. ¿Jastal wa xyila ja sakʼanil ja Satanás soka matik wa snochowe?

3 Ja luʼumkʼinal it wa sjeʼa jastal wa xyila ja Satanás ja sakʼanil ja kristyano. Ja yeʼn tolabida wa xyilawotik mi la makunitik. Sok smaloʼil skʼujol sjeʼayi ja Eva ja bʼej bʼa ajyel libre, yajni ja yeʼn snaʼunej lek oj chamuk ta skʼoko ja smandar ja Dyos. Yeʼnani yamanyuj ja niwak negosyoʼik, ja politika sok ja relijyonik ja bʼa luʼumkʼinali. Ja yuj mi chamyabʼjeluk jitsan niwak negosyoʼik, ja politika sok ja olomalik bʼa relijyon wa sjeʼawe mi chaʼanyabʼalil wa xyilawe ja sakʼanili cha mini ja jastal wa xtaxye ja kristyano.

4. ¿Jasa oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it?

4 Pe ja Jyoba mi jachukuk, ja yeʼn wa skʼana oj ajyukotik gusto sok wani skoltayotik yajni wa x-ekʼ jbʼajtik wokolik bʼa wa xya jkʼuʼuktik mi la makunitik (Sal. 136:23; Rom. 12:3). Ja bʼa artikulo it, oj kiltik jastal oj skoltayotik ja yajni wa x-ekʼ jbʼajtik wokoli, yajni ay kiʼojtik jun chamel, yajni wala wokolanitik soka takʼini sok ja yajni wala awelaxitiki bʼa wa xya jpensaraʼuktik mixani jas oj bʼobʼ jkʼuluktik ja bʼa yaʼteltajel ja Jyoba. Pe bʼajtan la jpaklaytik jas yuj jpetsaniltik wa xbʼobʼ jipjkʼujoltik chaʼanyabʼal wa xyilawotik ja Dyosi.

JEL CHAʼANYABʼALOTIK BʼA JYOBA

5. ¿Jas preba kiʼojtik bʼa chaʼanyabʼal wa xyilawotik ja Jyoba?

5 Ama ja Jyoba skʼulanotik bʼa tsʼubʼil luʼum, masni jel chaʼanyabʼalotik yuj jun mutsʼe tsʼubʼil luʼum (Gén. 2:7). La kiltik jujuntik prebaʼik bʼa wa xnaʼatik chaʼanyabʼal xyilawotik ja Dyosi. Jun sjejel, skʼulanotik bʼa oj jetik ja tsamalik smodo (Gén. 1:27). Yuja jach skʼulanotiki, masni chaʼanyabʼalotik yuja tuk skʼulbʼeniki, ja yuj yakitik ja cholal bʼa stalnajel ja Luʼumi sok ja chanteʼiki (Sal. 8:4-8).

6. ¿Jas pilan preba kiʼonejtik ja Jyoba chaʼanyabʼal wa xyila ja kristyano mulanumi?

6 Tsaʼan ja koʼ mulal ja Adán, ja Jyoba mini yaʼakan yiljel chaʼanyabʼalil ja kristyano. Jeltoni chaʼanyabʼalil xyilawotik ja yuj yaʼa ja Yunin, ja Jesús, jastal majtanal yuja jmultiki (1 Juan 4:9, 10). Stsʼakatal yuja koltanel it, ojni ya sakʼwuk ja matik chamele yuja mulal ya ochkan ja Adán; ja matik toj sok bʼa mi tojuk (Hech. 24:15). Ja Yabʼali wa sjeʼakitik mi jaʼ chaʼanyabʼalotik yuja mi la kotik chameli, yuja ay jtakʼintik ma yuja jabʼiltiki (Hech. 10:34, 35).

7. ¿Jas mas preba kiʼojtik bʼa wa xkʼuʼantik chaʼanyabʼal wa xyilawotik ja Dyos?

7 Ay kiʼojtik jitsan preba bʼa wa xnaʼatik chaʼanyabʼal wa xyilawotik. Yeʼn spayawotik sok yilunej jastal kaʼa jbʼajtik soka lekil notisya (Juan 6:44). Yajni kʼe mojxukotik soka Jyoba, ja yeʼn cha mojxi jmoktik (Sant. 4:8). Chomajkil, wa spila tyempo sok wa skʼujolan bʼa sjejelkitik. Sok wani snaʼa jastalotik ja wego sok ja jastal oj kʼotkotik tsaʼani. Wani stojowotik yuja wa syajtayotiki (Prov. 3:11, 12). ¡Ja it wani sjeʼakitik jelni tʼilanotik bʼa Dyos!

8. ¿Jastal wa skoltayotik ja yaljelik bʼa Salmo 18:27-29 bʼa yiljel ja wokolik bʼa jun modo toj?

8 Ja mandaranum David snaʼani ja Jyoba wa xyajtajiyuj sok wa xkoltaji. Yuja snajel jawi koltaji bʼa tsamal kuchyuj jujuntik wa x-aljiyabʼ mi xmakuni (2 Sam. 16:5-7). Yajni mi xnaʼa jas oj jkʼuluktik sok wa xtʼaspuntik wokolik, ja Jyoba ojni bʼobʼ skoltayotik bʼa yiljel bʼa jun modo toj ja jastik junuki sok kuchelkujtik chikan jas wokolik (kʼuman ja Salmo 18:27-29). Ta ay kiʼojtik ja skoltanel ja Dyos, mini jas oj stim-otik bʼa yaʼteltajel gusto lek (Rom. 8:31). Ja wego la kiltik oxe wokol bʼa tʼilan oj ka juljkʼujoltik janekʼto chaʼanyabʼal xyilawotik ja Jyoba sok wa syajtayotik.

YAJNI AY KIʼOJTIK JUN CHAMEL

Ta wa xkʼumantik sok jitsan ekʼele ja yaljelik jakel bʼa Dyosi, ojni skoltayotik bʼa oj kuchkujtik ja pensarik mi xtulwani yuja smul ja chameli. (Kʼela ja parrapoʼik 9 man 12).

9. ¿Jasa bʼobʼta oj ya jpensaraʼuktik jun chamel?

9 Ja chamelik wa xbʼobʼ sjom-otik sok oj ya jpensaraʼuktik mixa la makunitik. Bʼobʼta oj kʼixwukotik soka kristyano yajni xyilawotik ja jastal wala taxtiki ma wa xkʼanatik jkoltajeltik. Sok ama ja tuk mi snaʼawe ta maloʼaytik, bʼobʼta oj kʼixwukotik yuja mixa xbʼobʼ jkʼuluktik ja jastik wa xkʼulantik ajyi. Ja bʼa ekʼeleʼik jaw, ja Jyoba wa stsatsankʼujolanotik. ¿Jastal wa skʼulan?

10. Jastalni wa xyala ja Proverbios 12:25, ¿jas oj bʼobʼ skoltayotik ja yajni maloʼaytiki?

10 Jun «lekil kʼumal» jelni xtulwaniʼa ja yajni maloʼaytik (kʼuman ja Proverbios 12:25). Ja Jyoba stsomunej tsamal yaljelik ja bʼa Biblia bʼa wa xya juljkʼujoltik wani la makunitik ama ay kiʼojtik jun chamel (Sal. 31:19; 41:3). Ta wa xkʼumantik sok jitsan ekʼele ja yaljelik jakel bʼa Dyosi, ojni skoltayotik bʼa oj kuchkujtik ja pensarik mi xtulwani yuja smul ja chameli.

11. ¿Jastal yabʼ jun kermanotik ja skoltanel ja Jyoba?

11 La kiltik jas ekʼ sbʼaj ja Jorge. Yajni junto kerem, taji jun chamel bʼa jel wego ya ipaxuk sok mixani xyabʼ ta wanto xmakuni. Wa xcholo: «Mini chapanukon ajyi bʼa oj jkuchkuj ja jastik yiʼoj ja chameli sok ja kʼixwel yuja jel la kʼeljiyoni. Yajni ipaxiyoni, wa xpensaran jastal oj tukbʼuk ja jsakʼanili. Mixa xnaʼa jas oj jkʼuluk, ja yuj jpatayi skʼujol ja Jyoba bʼa oj skoltayon». ¿Jastal koltaji yuja Dyos? Ja yeʼn wa xcha yala: «Jaxtani wajel jkʼujol ja jchameli, ja yuj yaweki rason bʼa oj kʼumuk ja xetʼanik tekstoʼik bʼa Salmos bʼa wa staʼa tiʼal janekʼto wa xkisa ja Jyoba ja yaʼtijumiki. Jitsan ekʼele ja bʼa kʼakʼu wa xkʼuman ja tekstoʼik jaw. Wani skoltayon sok xlikikixta wa xya wajkon. Ekʼ ja tyempo, ja tuk kʼe yile mas wanxa la tseniyon. Sok wa xyalawe ayxa jun jmodo bʼa mas gustoxaʼayon soka jaw jel stsatsankʼujolan ja yeʼnle. Jnaʼa ja Jyoba sjakʼunejki ja korasyoni. Skoltayon bʼa stukbʼesel ja jastal wa xkabʼ ajyi. Jaxani kʼe waj jkʼujol ja jas wa xyala ja Biblia sbʼaja jastal wa xyilawon ama maloʼayon».

12. Yajni ay kiʼojtik jun chamel, ¿jas oj bʼobʼ jkʼuluktik bʼa yabʼjel ja skoltanel ja Jyoba?

12 Ta ay kiʼojtik jun chamel, ojni bʼobʼ jkʼuʼuktik ja Jyoba wani snaʼa ja jas wan ekʼel jbʼajtiki. La jpatikyi skʼujol bʼa oj skoltayotik bʼa yiljel ja jwokoltik bʼa jun modo toj. La jleʼ jkoltajeltik bʼa Biblia bʼa stajel ja lekil yaljelik jakel bʼa Dyos bʼa ti yaʼunejkan bʼa keʼntik. La waj jkʼujoltik ja tekstoʼik bʼa wa sjeʼa janekʼto chaʼanyabʼalil wa xyila ja yaʼtijumiki. Skʼulajel ja it, oj kiltik jel lek sok spetsanil ja matik wa xyaʼteltay toj leki (Sal. 84:11).

YAJNI MEYUK JA TAKʼINI

Yajel juljkʼujoltik ja Jyoba oj skoltayotik bʼa yajelkitik ja jas wa xmakunikujtiki ja yajni mi xtaʼatik jun kaʼteltik. (Kʼela ja parrapoʼik 13 man 15).

13. ¿Jastal oj bʼobʼ yabʼ jun olomal bʼa pamilya ta kʼutsji ja yaʼteli?

13 Spetsanil ja olomalik bʼa pamilya wani skʼanawe smakʼlajel ja spamilyaʼe. Pensaraʼan bʼa jun kermanotik kʼutsji ja yaʼteli jach lom lom. Wani slejel pilan, pe mini staʼa. Ja bʼa wokol jaw, bʼobʼta ojni yabʼ mi xmakuni. ¿Jastal oj bʼobʼ koltajuk wajel skʼujol ja jastik skʼapunej ja Jyoba?

14. ¿Jas yuj wa xya kʼotuk ja jas wa skʼapa ja Jyoba?

14 Ja Jyoba tolabida wa xya kʼotuk ja jastik skʼapunej (Jos. 21:45; 23:14). Wa skʼulan bʼa tuktukil modo. Bʼajtan, yujni ti chikan ja sbʼiʼili soka jastal wa xnaji sbʼaji. Ja yeʼn meran elel bʼa stiʼ bʼa oj stalnay ja yaʼtijumik toji, ja yuj wa xyabʼ yeʼn kajan sbʼaj bʼa oj ya kʼotuk ja jas skʼapuneji (Sal. 31:1-3). Chomajkil, wani snaʼa jel triste oj kabʼtik ta mi xcham skʼujol ja spamilya. Wani skʼapakitik oj yakitik ja jastik wa xmakunikujtik sok ja jastik junuk bʼa oj kaʼteltaytik toj lek, sok mini jas oj timjuk yuj (Mat. 6:30-33; 24:45).

15. a) ¿Jastik wokol ekʼ sbʼaje ja nebʼumanik ja bʼa bʼajtan siglo? b) ¿Jasa wa xya jipjkʼujoltik ja Salmo 37:18, 19?

15 Yajni wa xjul jkʼujoltik jas yuj wa xya kʼotuk ja jastik skʼapunej ja Jyoba, jkʼuʼunejtik lek wa skoltayotik ja yajni mey jtakʼintiki. La jpensaraʼuktik ja nebʼumanik ja bʼa bʼajtan siglo. Yajni kʼe jun tsatsal wokol ja bʼa kongregasyon bʼa Jerusalén, «xaan tican chʼac huajuque ecʼ [...]. Quechan xta ti chʼac canuque ja lajchahuane jecabanumi» (Hech. 8:1). Yuja jaw, yiʼaje wokol yuja mey stakʼine. Bʼobʼta yaʼawekan ja snajeʼi, ja yaʼtele sok ja snegosyoʼe. Pe ja Jyoba mi jipwanikani, sok ja yeʼnle mini chʼayujile ja gustoʼili (Hech. 8:4; Heb. 13:5, 6; Sant. 1:2, 3). Ja Dyos stalnay ja tojil nebʼumanik it, sok junxtani oj skʼulukitik (kʼuman ja Salmo 37:18, 19).

YAJNI WALA AWELAXITIK

Wajel jkʼujoltik ja janekʼ oj bʼobʼkujtiki, ama awelotikxa, wa xya jkʼuʼuktik ja Jyoba chaʼanyabʼal wa xyila ja jas wa xkʼulantik ja bʼa yaʼteltajeli. (Kʼela ja parrapoʼik 16 man 18).

16. ¿Jas bʼobʼta oj ya jpensaraʼuktik mi chaʼanyabʼalil xyila ja Jyoba ja kaʼteltiki?

16 Yajni wa xkʼe awelaxukotik, bʼobʼta oj kʼe jpensaraʼuktik mixa jel wantik yajelyi ja Jyoba. Bʼobʼta ja tikʼe pensarik jaw jelni aji chamskʼujol ja awel mandaranum David (Sal. 71:9). ¿Jastal wa skoltayotik ja Jyoba?

17. ¿Jas wa sjeʼakitik ja jas ekʼ sbʼaj jun kermanatik sbʼiʼil Jheri?

17 La kiltik ja jas ekʼ sbʼaj jun kermanatik sbʼiʼil Jheri. Ja yeʼn lokji bʼa jun chapjelal bʼa jastal stalnajel ja Naʼits bʼa Tsomjel, pe ja yeʼn mini skʼana oj wajuk. Wa xyala: «Jelxa awelon, bigudaʼonxa sok mi jas wa xnaʼa bʼa oj ya makunukon ja Jyoba. Mixani la makuniyon». Ja akwal bʼajtanto oj wajkon ja bʼa chapjelal, kayi orasyon ja Jyoba man jkʼujol. Ja el ja kʼakʼu, yajni kʼotyon ja bʼa Naʼits bʼa Tsomjelal, wantoni tʼabʼtʼunuk jkʼujol ta tini oj ajyukon tiw. Ja bʼa tsomjelali, june ja maʼ wan yajel ekʼuk ja loʼili yala ja jas mas tʼilan kiʼonejtiki jani ajyel pwesto bʼa oj sjekitik ja Jyoba. Ja Jheri wa xjulskʼujol: «Jpensaraʼan: ‹Ja jaw ay kiʼoj›. Kʼe okon ja yajni kaʼa jbʼaj kwenta bʼa sjakʼunejki ja korasyon ja Jyoba. Kʼe jkʼuʼuk wantoni la makuniyon sok ja Jyoba pwesto ay bʼa oj sjeki». Ja Jheri skʼela ja bʼa spatik sok yala: «Wanon xiwel yajni ochyon ja bʼa tsomjeli, elel jgana sok mixani la makuniyon xkabʼi. Pe yajni chʼaki jel gusto kanyon, jel stuluwon sok kabʼ wantoni la makuniyon».

18. ¿Jastal wa sjeʼa ja Biblia ja Jyoba chaʼanyabʼalil wa xyila ja kaʼteltik ama awelaxitikta?

18 Yajni wala awelaxitik, wani xbʼobʼ jkʼuʼuktik lek ja Jyoba wantoni xyaʼa kaʼteltik (Sal. 92:12-15). Ja Jesús sjeʼakitik ja Jyoba chaʼanyabʼalil wa xyila ja jas wa xkʼulantik ja bʼa yaʼteltajel ama jel tʼusan xkilatik ja keʼntiki ma ama wa xkilatik ja keʼntik mi xnaʼatik skʼulajel jitsan jastik junuk (Luc. 21:2-4). Ja yuj, la waj jkʼujoltik ja bʼa janekʼ oj bʼobʼkujtiki. Jun sjejel, ojni jcholtik sbʼaja Jyoba, yajelyi orasyon bʼa skoltajel ja kermanotik sok stsatsanskʼujolajel ja tuk bʼa toj oj ajyuke. Ja Jyoba wa xyilawotik yaʼtijumotik mi jaʼuk yuja jas wa xlajxikujtik skʼulajeli, jani yuj pwesto ayotik bʼa skʼuʼajel (1 Cor. 3:5-9).

19. ¿Jas wa xya jkʼuʼuktik ja Romanos 8:38, 39?

19 Jelni xkatikyi tsʼakatal yuja wantik stoyjel ja Jyoba, jun Dyos bʼa jel chaʼanyabʼal xyila ja matik wa x-aʼteltaji yuji. Ja yeʼn skʼulanotik bʼa oj jkʼuluktik ja jasa wa skʼana, sok ja jas mero wa xyaʼa stojol ja jsakʼaniltik jani stoyjel (Apoc. 4:11). Bʼobʼta ja luʼumkʼinal wa xyila mini la makunitik, pe ja Jyoba mini jach wa xyilawotik (Heb. 11:16, 38). Yajni mi xnaʼatik jas oj jkʼuluktik yuja smul ja chameli, ja mey takʼini sok ja wala awelaxitiki, la ka jul jkʼujoltik mini jas oj bʼobʼ spil-otik ja bʼa syajal skʼujol ja kala Tatik bʼa satkʼinali (kʼuman ja Romanos 8:38, 39).

^ par. 5 ¿Ay maʼ ekʼel jbʼajtik wokol bʼa yaʼunej jpensaraʼunejtik mixa la makunitik? Ja bʼa artikulo it oj ya jul jkʼujoltik janekʼto chaʼanyabʼal wa xyilawotik ja Jyoba. Cha oj jpaklaytik jastal gusto oj ajyukotik chikan jas x-ekʼ jbʼajtik.

TSʼEBʼOJ 30 Ja jTat, ja jDyos sok Kamigo