1-2. Oityi tyaendele-po mo Pendekoste yenima 33?

MO Pendekoste yenima 33, ovalongwa va Sesusi vena 120 ankho veliongiya komuhuka mondyuo imwe ikahi ngo sapalalo. (Ovil. 1:13-15; 2:1) Sesusi wevepopilile vahatunde mo Selusalei na vapewe otyipuka tyimwe otyiwa unene. (Ovil. 1:4, 5) Oityi tyamonekele-po?

² “Liwa-liwa keulu akutundu omuuno umwe ankho wivala ngatyina omphepo onene” iya auyula mondyuo aiho. “Avamono otyipuka tyikahi ngomitemo viotupia vielifwa nomalaka, aviliyapauka tyike-tyike iya aviwila kuvo aveho. Iya aveho avakala tyeyula ononkhono mba Huku.” (Ovil. 2:2-4) Watae, ovanthu ovo vatambula ononkhono mba Huku monkhalelo ihuvisa ngatyi! (Ovil. 1:8) Ovo ovanthu vo tete valembulwa nononkhono mba Huku * opo vakatumine na Sesusi keulu.

3. Mo Pendekoste, oityi tyakalesile ovalongwa va Sesusi nonthumbi yokuti tyotyili valembulwa umwe?

³ Inkha no ove wali-po etyi ovalongwa va Sesusi valembulwa, ñgeno nalumwe walimbuile etyi tyaendele-po. Soka  vala: Otyipuka tyikahi ngomutemo wotupia tyelifwa nelaka komutwe wove iya pahe ohimbika okupopia omalaka omanyingi! (Ovil. 2:5-12) Ñgeno wakala umwe nonthumbi yokuti walembulwa nononkhono mba Huku. Okuti ovanthu aveho valembulwa monkhalelo ihuvisa? Okuti valembulwa momuvo wike vala? Au. Mahi oñgeni tutyii?

4. Potyita tyo tete, okuti ovanthu valembulilwe momuvo wike vala? Popia onongeleka.

⁴ Pahe matulilongesa kapii konthele yomuvo omunthu alembulwa. Okuti ovanthu 120, ovo vala valembulilwe monthiki yo Pendekoste yenima 33? Au. Monthiki yatyo oyo, ovanthu vena 3.000 navo avatambula ononkhono mba Huku. Tala okuti ovanthu ovo, valembulwa etyi vambatisalwa. (Ovil. 2:37, 38, 41) Mahi ha aveho valembulilwe monthiki vambatisalwa. Mongeleka, etyi palamba omanima amwe, ova Samaliya navo avambatisalwa. Mahi avalembulwa vala konyima yetyi vambatisalwa. (Ovil. 8:14-17) Iya otyipuka tyihuvisa unene, onkhalelo Koloneliu nombunga yae valembulwa. Valembulilwe etyi nkhele vehenembatisalwe. — Ovil. 10:44-48.

5. Ngetyi tyipopia 2 Ova Kolindu 1:21, 22, oityi tyimoneka-po tyina omunthu alembulwa?

⁵ Pahe matukumbulula epulo eli: Oityi tyimoneka-po tyina omunthu alembulwa? Tyina omunthu alembulwa, ponthyimbi tyipondola okumupuiya okutavela okuti Siovaa wemuholovona opo akakale keulu. Hamwe upondola okulipopila okuti: ‘Ame umwe Huku aholovona?’ Mahi ovakuavo pamwe hangotyo-ko velitehelela. Tyilinge ongotyo ine hatyo-ko, apositolu Paulu wahangununa nawa etyi tyimoneka-po tyina omunthu alembulwa etyi ati: “Etyi muetavela, amupakwa enyingilikilo * kononkhono mba Huku mbalaelwe menyina liae, ambukala opinyolo yepingo lietu.” (Efe. 1:13, 14) Onondaka ombo mbulekesa  okuti ononkhono mba Huku, mbukuatesako ovanthu ovo okunoñgonoka nawa okuti valembulwa umwe tyili. ‘Mbuvekalesa nonthumbi yetyi matyiya,’ tyilekesa okuti vakala nonthumbi yokuti komutwe wandyila mavakakala apeho keulu, avahakala pano pohi. — Tanga 2 Ova Kolindu 1:21, 22.

6. Oityi omulembulwa esukisa okulinga opo ende keulu?

⁶ Tyina omunthu alembulwa, okuti otyo tyilekesa okuti makakala-le keulu iya kesukisile vali okulinga ononkhono? Au. Mokonda namphila Huku emuholovona opo akakale keulu, no ngotyo wesukisa okuhinangela onondaka ombu mbati: “Vakuatate lingei ononkhono mbokukala nekolelo amutualako okukala pokati ka vana Huku aihana tupu aholovona, mokonda inkha mutualako okulinga ovipuka ovio, kamamuponyo nalumwe.” (2 Pet. 1:10) Tyayandyuluka nawa okuti omuumbili wa Siovaa wokualembulwa, maende vala keulu inkha utualako okukala omukuatyili. — Fili. 3:12-14; Heb. 3:1; Ehol. 2:10.

7. Oñgeni omunthu anoñgonoka okuti waholovonwa opo ende keulu?

⁷ Mahi oñgeni omunthu anoñgonoka okuti waholovonwa opo akakale keulu? Ekumbululo tulivasa monondaka Paulu ahonekelele ova Loma okuti: “Ononkhono mba Huku kambemupakele moupika, ambumutilisa vali owoma, mahi mbemukalesa ovana iya kononkhono mba Huku tumuihana okuti: ‘Abba, Tate!’ Ononkhono mba Huku kumwe nonkhalelo tulitehelela viaava oumbangi wokuti onthue tuvana va Huku.”  (Loma 1:7; 8:15, 16) Onondaka ombo mbulekesa okuti, pokati kononkhono mbae, Huku umunoñgonokesa nawa okuti wemuholovona opo akakale keulu. — 1 Tes. 2:12.

8. Oñgeni 1 Suau 2:20, 27 ilekesa okuti omunthu kesukisile okupopilwa na mukuavo okuti walembulwa?

⁸ Siovaa ukuatesako omunthu okukala nonthumbi yokuti waholovonwa umwe opo ende keulu. (Tanga 1 Suau 2:20, 27.) Tutyii okuti ovalembulwa navo vesukisa okulongeswa na Siovaa momaliongiyo. Mahi kavesukisile omunthu uvepopila okuti vaholovonwa opo vende keulu. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa weveholovona nononkhono mbae. Iya ononkhono ombo, mbuvekalesa nonthumbi yokuti valembulwa umwe!

9. Ngetyi tyipopia Ova Efesu 1:18, tyina omunthu amalembulwa, oityi tyipiluluka?

⁹ Ovanyingi povakuatate vetu tyivepuiya unene okunoñgonoka etyi tyienda-po tyina omunthu amalembulwa. Ongotyo umwe vena okulitehelela, mokonda ngwe ha valembulwa-ko. Iya tuhinangelei okuti Huku wetutunga nehando liokukala apeho pano pohi, ha keulu-ko. (Gên. 1:28; Sal. 37:29) Mahi Siovaa waholovona vamwe opo vakakale keulu. Ngotyo, tyina Siovaa alembula omunthu umwe, upilulula liwa-liwa onkhalelo yae yokusoka opo akale nehando liokukakala keulu. — Tanga Ova Efesu 1:18.

10. Oityi tyihangununa ‘okutyitwa tuvali’? (Tupu tala okatoi.)

¹⁰ Tyina omunthu alembulwa nononkhono mba Huku, ‘utyitwa tuvali,’ ine ‘utyitwa keulu.’ * Atee umwe Sesusi wapopile  okuti tyipuiya unene komulembulwa okupopila omunthu uhemulembulwa oñgeni elitehelela etyi ‘atyitwa tuvali,’ tyilekesa ‘okutyitwa kononkhono mba Huku.’ — Suau 3:3-8; okatoi.

11. Oñgeni onkhalelo omulembulwa asoka ipiluluka? Hangununa.

¹¹ Oñgeni onkhalelo omulembulwa asoka ipiluluka? Ponthyimbi ankho vasoka umwe okukala apeho pano pohi. Ankho vakevelela omuvo Siovaa mamaneko ovivi aviho, aeta ouye omupe. Hamwe ankho vakevelela omuvo mavaliepesa vavo vokuanyima, nomapanga avo. Iya ovio, ovipuka ankho vapanda unene. Mahi etyi valembulwa, avahimbika okusoka monkhalelo yelikalela unene. Mahi omokonda yatyi? Okuti vasoka okuti okukala pano pohi tyiponeswa? Okuti vahimbika okusoka okukala keulu mokonda yovitateka vivasiwa pano pohi? Okuti vasoka okuti mavalovola okukala apeho pano pohi? Au. O Siovaa wapilulula onkhalelo yavo yokusoka opo vakale nehando liokukala keulu.

12. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 1:3, 4, oñgeni omulembulwa elitehelela tyina asoka kekevelelo liae?

¹² Omunthu wokualembulwa upondola okusoka okuti katokolele okuenda keulu. Mahi nalumwe melipulu okuti: ‘Okuti ame ndyimulembulwa umwe?’ Uhambukwa iya upandula unene Siovaa tyina asoka kekevelelo liae. — Tanga 1 Petulu 1:3, 4.

13. Oñgeni ovalembulwa velitehelela nomuenyo wavo pahetyino?

¹³ Okuti otyo tyilekesa okuti ovalembulwa vahanda vankhie liwa? Apositolu Paulu wakumbulula nawa epulo olio etyi aeleka olutu luetu nekaka. Wati: “Tyotyili onthue vokukahi mekaka eli tukema, tuasukalala mokonda katuhande okulula-mo ekaka eli, mahi tuhanda okuvala ekuavo, opo puetyi tyinkhia papinge omuenyo.” (2 Kol. 5:4) Ovalembulwa kavalovolele omuenyo ou vena-o pahetyino. Kavahande okunkhia. Vena ehambu iya vahanda okutualako okuumbila Siovaa kumwe nonombunga mbavo, nomapanga avo. Mahi apeho vahinangela okuti komutwe wandyila, mavakakala keulu. — 1 Kol. 15:53; 2 Pet. 1:4; 1 Suau 3:2, 3; Ehol. 20:6.

14. Oityi tyihalekesa okuti omunthu walembulwa?

¹⁴ Hamwe ukahi nokulipula inkha waholovonwa nononkhono mba Huku opo ukakale keulu. Inkha ongotyo, opo soka komapulo aa akolela unene: Okuti ove una ehando enene liokuendela movitumino vya Siovaa? Okuti una ombili movilinga viokuivisa? Okuti utyihole tyokulilongesa Ondaka ya Huku, nokunoñgonoka “ovipuka viaya kohi vya Huku”? (1 Kol. 2:10) Okuti ukahi nokukuatesako ovanthu ovanyingi movilinga viokuivisa? Okuti kuove okukuatesako vakuenyi okunoñgonoka Siovaa otyipuka tyakolela unene? Okuti pena ovipuka vimwe vilekesa okuti Siovaa uhole okukukuatesako? Hamwe wakumbulula omapulo oo aeho okuti, yoo. Okuti otyo tyilekesa okuti ngotyo umulembulwa? Au. Omokonda yatyi? Omokonda ovaumbili aveho va Siovaa ongotyo velitehelela. Siovaa upondola okuavela ononkhono mbae kese umwe povaumbili vae opo alinge ovipuka ovio, tyilinge ukevelela okukakala keulu ine okukakala apeho pano pohi. Tyihe-otyo vala, inkha ukahi nokulipula inkha umulembulwa, opo nthainyo kualembulilwe. Mokonda omulembulwa kelipulu vali ngotyo! Muene utyii-ale!

15. Oñgeni tutyii okuti ha aveho vapewa ononkhono mba Huku vaholovonwa opo vende keulu?

 ¹⁵ Ombimbiliya ipopia ovanthu ovanyingi vakuatesilueko nononkhono mba Huku, mahi ankho kavaholovonenwe opo vakakale keulu. Soka ku Daviti. (1 Sam. 16:13) Ononkhono mba Huku mbemukuatesileko okunoñgonoka nawa ovipuka viakolela konthele ya Siovaa, nokuhoneka omikanda vimwe vyo Mbimbiliya. (Malu. 12:36) Mahi no ngotyo, apositolu Petulu wapopia okuti Daviti “kalondele keulu.” (Ovil. 2:34) Ongeleka onkhuavo o ya Suau Batisita. Ombimbiliya ipopia okuti ankho ‘weyula ononkhono mba Huku.’ (Luka 1:13-16) Sesusi wapopile okuti “nawike omunene vali tyipona Suau Batisita,” mahi tupu apopi vali okuti Suau ankho kamaende keulu. (Mat. 11:10, 11) Siovaa wavelele ononkhono mbae ovalume ovo vevali opo mbuvekuateseko okulinga ovipuka vihuvisa. Mahi keveholovonene nononkhono mbae opo vakakale keulu. Okuti otyo tyilekesa okuti kavaumbilile nawa Siovaa? Okuti vokuaholovonwa opo vende keulu vekahi vali nawa tyipona Daviti na Suau Batisita? Au. Tyilekesa vala okuti mavakatutiliswa opo vakale apeho pano pohi. — Suau 5:28, 29; Ovil. 24:15.

16. Hono, oityi ovanyingi povaumbili va Siovaa vakevelela?

¹⁶ Ovanyingi povaumbili va Siovaa hono, kavaholovonenwe opo vakakale keulu. Vakevelela okukakala pano pohi opo vatuminwe Nouhamba wa Huku. Mavekelivasa novaumbili ovakuatyili va Siovaa, ngetyi o Ambalaiau na Sala na Daviti na Suau Batisita, no vakuavo vali. — Heb. 11:10.

17. Omapulo patyi maakumbululwa monthele mailandulako?

¹⁷ Pamwe tupondola okulipula ovipuka ovinyingi mokonda nkhele tuna ovalembulwa vamwe pano pohi. (Ehol. 12:17) Mongeleka, oñgeni ovalembulwa vena okulitala? Inkha umwe mewaneno lienyi uhimbika okulia kombolo nokunwa kovinyu, oñgeni una okumutekula? Okuti mosukalala inkha ovakuatate veliti ovalembulwa vekahi nokuliyawisa unene? Onthele mailandulako maikumbulula omapulo oo.