Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 5

Wabicidho wakudwu

Wabicidho wakudwu

‘Wabicidho wakudwu, kum wawinjo nia Mungu ni kudwu.’​—ZEK. 8:23.

WER 26 Wutimo lembe maeno ira an

I ADUNDO *

Etie rwom ma lee dit ni rombe mange (“co apar”) nitimo ni Yehova karacelo ku Jukristu ma tipo wiro (“Jayahudi”) (Nen udukuwec mi 1-2)

1. Yehova ular uyero nia lembang’o ma bitimere i nindo mwa eni?

YEHOVA ular uyero pi nindo mwa eni kumae: “Co apar, kud i dhu thek ceke, gibimaku dhu kendi pa Jayahudi, gibiwacu kumae, wabicidho wakudu, kum wawinjo nia Mungu ni kudu.” (Zek. 8:23) “Jayahudi” ma juweco pire i giragora maeni nyutho Jukristu ma Mungu uwiro ku tipo. Julwong’ogi bende “Israel pa Mungu.” (Gal. 6:16) “Co apar” ke ubenyutho Jukristu ma gitie ku genogen mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om. Ging’eyo nia Yehova ung’io ju m’ewiro ku tipo, man gineno nia etie igi rwom ma lee nitimo ni Yehova karacelo kugi.

2. “Co apar” ‘gicidho’ karacelo ku Jukristu ma tipo wiro nenedi?

2 Kadok tin ecopere ngo ning’eyo nying’ Jukristu ceke ma tipo wiro * de, re ju ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om gicopo ‘cidho’ karacelo ku Jukristu ma tipo wiro. Nenedi? Biblia uyero nia “co apar . . . gibimaku dhu kendi pa Jayahudi, gibiwacu kumae, wabicidho wakudu, kum wawinjo nia Mungu ni kudu.” Verse maeni uweco iwi Jayahudi acel. Ento co apar giwacu nia wabicidho “wakudu.” Wec maeno ubenyutho nia Jayahudi ma giragora maeni uweco pire utie ngo ng’atu acel kende ento etie Jukristu ceke ma tipo wiro. Jukristu mange ma tipo wiro ngo gibetimo ni Yehova karacelo ku Jukristu ma tipo wiro. Ento gineno ngo Jukristu ma tipo wiro nia gitie judongo migi, pilembe ging’eyo nia jadit migi utie Yesu.​—Mat. 23:10.

3. I thiwiwec maeni wabidwoko wang’ penji ma kani?

3 Calu ma fodi tin wabekwo i ng’om keni ku Jukristu moko ma tipo wiro, jumoko gicopo penjiri kumae: (1) Jukristu ma tipo wiro gicikiri nibedo ku nen ma nenedi i wigi gigi? (2) Ka ng’atu moko ucaku camu mukati man emadhu divai i Poi pi tho pa Yesu, wacikara ninene nenedi? (3) Nyo cwinywa ucikere nidieng’ ka wend dhanu ma camu mukati man ma madhu divai ubemedere? I thiwiwec maeni wabidwoko wang’ penji maeno.

JUKRISTU MA TIPO WIRO GICIKIRI NIBEDO KU NEN MA NENEDI I WIGI GIGI?

4. 1 Jukorinto 11:27-29 utie ku cimowang’ ma kani m’ukwayu Jukristu ma tipo wiro gipar ie cuu, man pirang’o?

4 Jukristu ma tipo wiro gicikiri niparu cuu i cimowang’ ma nwang’ere i 1 Jukorinto 11:27-29. (Som.) Jakristu ma tipo wiro copo camu mukati man ecopo madhu divai “swa” i saa mi Poi pi tho pa Yesu nenedi? Ecopo timo kumeno kan ebecamu mukati man ebemadhu divai ma ke ebeworo ngo cik pa Mungu. (Ebr. 6:4-6; 10:26-29) Jukristu ma tipo wiro ging’eyo nia gicikiri nigwoko bedoleng’ migi tek gibemito ginwang’ “sukulia mi lwong’o ma malu pa Mungu ni kum Kristu Yesu.”​—Flp. 3:13-16.

5. Jukristu ma tipo wiro gicikiri nibedo ku nen ma nenedi i wigi gigi?

5 Tipo maleng’ pa Yehova konyo jutic pare nibedo dhanu ma jwigiri ento jukuhaya ngo. (Ef. 4:1-3; Kol. 3:10, 12) Pieno, Jukristu ma tipo wiro ginwang’u ngo nia gisagu jumange. Ging’eyo nia Yehova bemio ngo tipo maleng’ ni Jukristu ma tipo wiro nikadhu m’emio ni jutic pare mange. Giparu ngo nia gin re ma ginyang’ cuu i lemandha mi Biblia nisagu dhanu ceke. Bende, giyero ngo ni ng’atu moko nia en de tipo wire, man nia ukwayu ecak camu mukati man emadh divai i Poi pi tho pa Yesu. Ento ging’eyo nia Yehova kende re ma lwong’o ng’atini pi nicidho i polo.

6. Nimakere ku 1 Jukorinto 4:7, 8, Jukristu ma tipo wiro gicikiri nibedo ku timo ma nenedi?

6 Kadok Jukristu ma tipo wiro ging’eyo nia etie igi rwom ma lee nicikwo i polo de, re giyenyo ngo nia jumange utim igi lembe i ayi m’ukoc. (Flp. 2:2, 3) Ging’eyo bende nia kinde ma Yehova uwirogi, enyutho ngo lembene ni dhanu mange. Pieno, Jakristu ma tipo wiro zungo ngo ka ng’atu moko uyio ngo ndhundhu nia tipo wire. Epoi nia Biblia wacu ya kud wayii pio pio ka ng’atu moko yero nia Mungu umio ire rwom moko ma segi. (Nyu. 2:2) Jakristu ma tipo wiro yenyo ngo nia etel nen mi dhanu i wie, pieno kan erombo ku dhanu mange enyutho ngo igi nia tipo wire. Ehayere ngo bende iwi jumange nia tipo wire.​—Som 1 Jukorinto 4:7, 8.

7. Jukristu ma tipo wiro gicikiri nitimo ngo lembang’o, man pirang’o?

7 Jukristu ma tipo wiro ginwang’u ngo nia ukwayu ginamb kwa kathondgi, ve gitie ungu mi dhanu ma timo lembe moko ma segi. Gisayu ngo kaka Jukristu mange ma tipo wiro pi niweco iwi wir migi, kunoke pi nicaku ponjo Biblia i kindgi. (Gal. 1:15-17) Lembe ma kumeno copo kelo pokiri i cokiri. Bende, ka gitimo kumeno, nwang’u gibewotho tung’ ku tipo maleng’ m’ubekonyo dhanu pa Mungu kara gikwo ku kwiocwiny man gibed i acel.​—Rum. 16:17, 18.

WACIKARA NINENO JUKRISTU MA TIPO WIRO NENEDI?

Wacikara ngo nitimo lembe m’unyutho nia Jukristu ma tipo wiro kunoke umego moko ma tie ku rwom gitie ve dhanu ma pigi yik mi ng’om maeni (Nen udukuwec mir 8) *

8. Pirang’o ukwayu ibed ku weng’i i kum timo peri yor i bang’ Jukristu ma tipo wiro? (Nen bende korolembe mi there.)

8 Wacikara nineno Jukristu ma tipo wiro nenedi? Ecopo bedo rac dit nidodo ng’atini nikadhu mukero, kadok nwang’u etie Jakristu ma tipo wiro. (Mat. 23:8-12) Ka Biblia ubeweco pi judong cokiri, emio amora i kumwa nia ‘wakwany ba yioyic migi.’ Ento wec maeno nyutho ngo nia waketho ng’atini udok jadit mwa. (Ebr. 13:7) Andha Biblia uwacu nia jumoko “giromo ku yung ma juyungo kojo wang’ ario.” Giromo ku yung maeno pilembe gibetelo wi cokiri i ayi ma ber, man ‘gimuli ku tic mi yero lembe ku mi ponji,’ ento ungo nia pilembe gitie Jukristu ma tipo wiro. (1 Tim. 5:17) Ka wabeyungo Jukristu ma tipo wiro nikadhu mukero man saa ceke wani kumgi, wacopo ketho giwinjiri cuu ngo. * Lembe ma rac m’usagu zoo, wacopo ketho gidoko jukuhaya. (Rum. 12:3) Ng’atu moko m’i kindwa acel de mbe ma romo maru etim lembe moko ma copo ketho umego pa Kristu ma tipo wiro gitim kosa ma lee rukeno!​—Lk. 17:2.

9. Wacopo nyutho nenedi nia wabeworo ju ma Yehova uwiro?

9 Wacopo nyutho nenedi nia wabeworo ju ma Yehova uwiro? Kwayu ngo wapenjgi nia gikekor iwa kite ma ginyang’ ko nia tipo wirogi. Eno tie lembe m’uneno ng’atini en gire, wambe ku twero mi ng’eyo lembene. (1 Tes. 4:11; 2 Tes. 3:11) Bende, wacikara ngo niparu nia ka tipo uwiro ng’atini, nen nia ewiro bende won ot kunoke min ot pare man wedi pare mange de. Ng’atini lagu ngo genogen mi cidho i polo alaga. Mungu re ma mio ire genogen maeno. (1 Tes. 2:12) M’umedo maeno, wacikara ngo nipenjo penji ma copo timo jumange rac. Ku lapor, wabipenjo ngo dhaku p’umego moko ma tipo wiro nia ewinjere nenedi kan eparu nia ebikwo i ng’om kende ma won ot pare mbe. Wacikara ning’eyo m’umbe jiji nia i ng’om ma nyen, Yehova bipong’o yeny mi giracwia “ceke ma kwo kubang’gi.”​—Zab. 145:16.

10. Ka wadodo ngo dhanu nikadhu mukero nwang’u wabegwokara giwa. Nenedi?

10 Ka wabed waneno ngo Jukristu ma tipo wiro nia pigi tek nisagu jumange, nwang’u wabegwokara wan giwa. Nenedi? Biblia uwacu nia copere Jukristu moko ma tipo wiro gibigwoko ngo bedoleng’ migi. (Mat. 25:10-12; 2 Pet. 2:20, 21) Tek wadodo ngo dhanu nikadhu mukero, wabilubo ngo dhanu, nik’ebed Jukristu ma tipo wiro, ju m’ung’eiri lee kunoke ju ma gitimo ni Yehova pi oro ma dupa. (Yud. 16) Bende, saa ma gigwoko ngo bedoleng’ migi ni Yehova kunoke giweko cokiri, yioyic ma watie ko i Yehova bikwio ngo, man wabiweko ngo nitimo ire.

NYO WACIKARA NIDIENG’ PI WEND DHANU MA CAMU MUKATI MAN MA MADHU DIVAI M’UBEMEDERE?

11. Pi wend dhanu ma camu mukati man ma madhu divai i Poi pi tho pa Yesu, alokaloka ma kani m’utimere?

11 Pi oro ma dupa, wend dhanu ma camu mukati man ma madhu divai i Poi pi tho pa Yesu ukeujwik. Ento niai i oro moko m’ukadhu ceng’ini eni, wendgi ubemedere kubang’ oro. Nyo lembe maeno ucikere nidieng’o cwinywa? Ungo. Wakewec iwi lembe moko ma pigi tek m’ukwayu ngo wawil i kumgi.

12. Pirang’o wacikara ngo nidieng’ pi wend ju ma camu mukati man ma madhu divai i Poi pi tho pa Yesu?

12 ‘Yehova ung’eyo ju ma gi jupare.’ (2 Tim. 2:19) M’uweko Yehova, umego ma gibed gikwanu wend ju ma camu mukati man ma madhu divai i Poi pi tho pa Yesu ging’eyo ngo nia i andha tipo uwiro ng’a. Pieno, wend dhanu ma camu mukati man ma madhu divai uketho i ie bende ju ma giparu apara nia tipo wirogi, ma ke i andha tipo wirogi ngo. Ku lapor, jumoko ma i wang’e gibed gicamu mukati man gibed gimadhu divai gidok giweko. Jumoko ke remo m’unyotho wigi re m’uketho giparu nia gibibimo karacelo ku Kristu i polo. I andha wang’eyo ngo nia Jukristu ma tipo wiro gidong’ adi tap iwi ng’om.

13. Nyo Biblia unyutho wend Jukristu ma tipo wiro ma bibedo nuti i ng’om saa ma masendi ma dit ubecaku?

13 Jukristu ma tipo wiro bibedo nuti i kabedo ma tung’ tung’ i wang’ ng’om kinde ma Yesu bibino cokogi. (Mat. 24:31) Biblia yero nia i nindo mi kajikceng’, Jukristu ma tipo wiro bidong’ nyanok i ng’om. (Nyu. 12:17) Ento enyutho ngo nia saa ma masendi ma dit ubecaku binwang’u nia gidong’ adi tap.

Wacikara nibedo ku nen ma nenedi ka ng’atu moko ubecamu mukati man ebemadhu divai i Poi pi tho pa Yesu? (Nen udukuwec mir 14)

14. Jurumi 9:11, 16, ubekonyowa ninyang’ i lembang’o iwi kite ma Mungu ng’io ko Jukristu ma tipo wiro?

14 Yehova re ma ng’io nia ewir ng’atini ku tipo i saa ma kani. (Rum. 8:28-30) Yehova ucaku ng’io Jukristu ma tipo wiro i ng’ei cer pa Yesu. Ubenen ve nia i rundi ma kwong’a, Yehova uwiro Jukristu mandha ceke ku tipo. I kind oro m’ulubo, dhanu ma pol ma gibed giwacu ya gitie Jukristu gilubo ngo Kristu i andha. Re asu i kind oro maeno de Yehova uwiro dhanu moko ma wendgi nok ma gibino Jukristu mandha. Gibino ve nganu ma Yesu uwacu nia bidongo karacelo ku ngoli. (Mat. 13:24-30) I nindo mi kajikceng’, Yehova umedere asu ning’io dhanu pi nipong’o wel mi dhanu 144 000. * Pieno ka Mungu ung’io nia ewir jumoko m’i kind udul maeno nindo ma nok i wang’ ajiki, wacikara ngo nibedo ku jiji iwi rieko pare. (Som Jurumi 9:11, 16.) * Ukwayu wanen ber kara kud wabed ve jutic ma Yesu uweco pigi i lapor pare moko. Jutic maeno ging’ur pi lembe ma won ot utimo ni ju m’ucaku tic saa ma tokcen.​—Mat. 20:8-15.

15. Nyo Jukristu ma tipo wiro ceke gitie ‘jamiru mandha man ma riek’ ma Matayo 24:45-47 uweco pire? Kekor.

15 I kind Jukristu ma tipo wiro, ju ma nok kende re ma gitie ‘jamiru mandha man ma riek.’ (Som Matayo 24:45-47.) I rundi ma kwong’a, Yehova giku Yesu gitio kud umego ma wendgi nok pi nimio cam ni udul dhanu, niwacu pi niponjogi; tin de gibetimo kumeno. Bende, i rundi ma kwong’a, Yehova utio ku Jukristu ma tipo wiro ma nok kende pi nikiewo Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu. Tin de Jukristu ma tipo wiro ma nok re ma gitie ku rwom mi mio cam ni dhanu pa Mungu “i nindone.”

16. Iponjo lembang’o i thiwiwec maeni?

16 I thiwiwec maeni waponjo lembang’o? Yehova udaru ng’io nia ebimio kwo ma rondo ku rondo i ng’om ni udul dhanu ma dit, man i polo ni dhanu ma nok ma gibibimo karacelo ku Yesu. Yehova mio sukulia ni jurutic pare ceke, nik’ebed “Jayahudi” kunoke “co apar,” man ebemito nia gin ceke giwor cik ma rom m’emio, man gigwok bedoleng’ migi ire. Gin ceke gicikiri nibedo dhanu ma jwigiri. Gin ceke gicikiri nitimo ni Yehova karacelo man nibedo i acel, man gin ceke gicikiri nitimo kero niketho kwiocwiny ubed i cokiri. Calu ma wadhingo ajiki mi ng’om maeni, dong’ wan ceke wamedara nitimo ni Yehova man nilubo Kristu ma nwang’u watie “udul acel.”​—Yoh. 10:16.

^ par. 5 Oro maeni, wabitimo Poi pi tho pa Yesu Ceng’ kas’ario nindo 7 mi dwi mir 4. Dong’ wacikara nibedo ku nen ma nenedi iwi dhanu ma bicamu mukati man ma bimadhu divai uthieno ma cing’ nica? Nyo cwinywa ucikere nidieng’ ka wend dhanu ma camu mukati man ma madhu divai ubemedere? Wabinwang’u dwokowang’ penji maeno i thiwiwec maeni m’ucungo iwi lembe ma jukoro i Otkur ma Wiw mi dwi mi 1, 2016.

^ par. 2 Nimakere ku Zaburi 87:5, 6, copere nia i nindo m’ubino, Mungu binyutho nying’ dhanu ceke ma gibebimo karacelo ku Yesu i polo.​—Rum. 8:19.

^ par. 8 Nen sanduku ma thiwie tie, L’amour n’agit pas de façon inconvenantei Otkur ma Wiw mi dwi mi 1, 2016.

^ par. 14 Kadok nwang’u Tic mi Jukwenda 2:33 unyutho nia Yesu re ma konjo tipo maleng’ de, ento Yehova re ma lwong’o ng’atuman.

^ par. 14 Pi ning’eyo lembe lee, nen “Penji mi jusom” i Otkur ma Wiw mi Français mi nindo 1, dwi mir 5, 2007.

WER 34 Abiwotho i bedopwe

^ par. 56 KORO I CAL: Kepar nia i saa mi coko mwa ma dit, umego ku nyimego gibecung’iri i kum umego ma tie jaor mi kabedo mwa ma dit giku dhaku pare pi nimaku kugi fotho. Ecopo bedo koso woro ma lee dit!