Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 5

Kojbʼe iwukʼ

Kojbʼe iwukʼ

«¡Kqaj kojbʼe iwukʼ, qatom kʼut chi kʼo ri Dios iwukʼ!» (ZAC. 8:23).

BʼIXONEM 26 «Ri utzilal kabʼano, chwe in tajin kabʼan wi»

RI KQETAʼMAJ NA *

Ri e nikʼaj chik chij («lajuj winaq») nim kkilo kkipatanij ri Jehová pa junamil kukʼ ri e chaʼom (aj «judey»). (Chawilaʼ ri párrafos 1 y 2).

1. ¿Jas xubʼij Jehová che kkʼulmataj na pa ri qaqʼij?

PA RI qaqʼij, Jehová xubʼij: «Chupam ri qʼijol riʼ lajuj winaq ri e kech juleʼ nimaʼq taq tinamit chik kakichap na jun aj judey che ri ratzʼyaq, kkibʼij kʼu na che: ¡Kqaj kojbʼe iwukʼ, qatom kʼut chi kʼo ri Dios iwukʼ!» (Zac. 8:23). Ri «aj judey» riʼ kraj kubʼij ri e uchaʼom ri Dios rukʼ ri ruxlabʼixel, xuqujeʼ kbʼix «utinamit ri Dios» chke (Gál. 6:16). Are kʼu ri e «lajuj winaq» riʼ kraj kubʼij ri kʼo keyebʼal chbʼe qʼij saq cho ri uwach Ulew. E areʼ ketaʼm che areʼ ri Jehová e uchaʼom rech kebʼe pa ri kaj xuqujeʼ nim kkil wi kkipatanij ri Jehová pa junamil.

2. ¿Jas kraj kubʼij che ri e lajuj winaq kebʼe kukʼ ri e chaʼom?

2 Paneʼ etaʼmatal ta ri kibʼiʼ ri kʼo keyebʼal pa ri kaj che e kʼasal na kimik, * ri e kʼo keyebʼal cho ri uwach Ulew kekunik «kebʼe» kukʼ e areʼ. ¿Jas kraj kubʼij? Ri Biblia kubʼij che ri e «lajuj winaq» «kakichap na jun aj judey che ri ratzʼyaq» xuqujeʼ kkibʼij che: «¡Kqaj kojbʼe iwukʼ, qatom kʼut chi kʼo ri Dios iwukʼ!». Pa wajun versículo riʼ xa chrij jun aj judey kchʼaw wi. Are kʼu ri e lajuj winaq kchʼaw chkij e kʼi winaq, rumal che kubʼij «iwukʼ». Wariʼ kraj kubʼij che ri «aj judey» xa ta jun winaq, xaneʼ kraj kubʼij ri jupuq e chaʼom. Ri e chaʼom taj junam kkipatanij ri Jehová kukʼ ri e chaʼom. Are kʼu kkil taj che e areʼ kʼamal kibʼe, rumal che ketaʼm che xaq xiw ri Jesús ri kʼamal kibʼe (Mat. 23:10).

3. ¿Jas preguntas kqil na pa wajun kʼutunem riʼ?

3 Kimik e kʼo na jujun e chaʼom chkixoʼl ri upatanelabʼ ri Dios che e kʼo cho ri uwach Ulew. Rumal laʼ weneʼ e kʼo jujun kkichomaj: ¿jas chomanik rajawaxik kkʼojiʼ kukʼ ri e chaʼom?, ¿jas kqabʼan che kilik ri e qachalal che kkitij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús? Xuqujeʼ ¿la kqabʼisoj che ronojel taq junabʼ tajin kkʼiyar ri kajilabʼal ri e chaʼom che kebʼe pa ri kaj? Pa wajun kʼutunem riʼ kqil na ri respuestas re ri preguntas riʼ.

¿JAS CHOMANIK RAJAWAXIK KKʼOJIʼ KUKʼ RI E CHAʼOM?

4. ¿Jas pixabʼ nim ubʼanik kʼo pa 1 Corintios 11:27-29 che rajawaxik ri e chaʼom kechoman chrij xuqujeʼ jasche?

4 Pa 1 Corintios 11:27-29 kʼo jun pixabʼ nim ubʼanik chke ri e chaʼom (chasikʼij uwach). ¿Jas kbʼanowik che jun chaʼom kutij ri kyaʼ pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús are kʼu «taqal ta che» kutijo? Taqal ta che rumal che kunimaj ta ri e sukʼ taq upixabʼ ri Jehová (Heb. 6:4-6; 10:26-29). Ri e chaʼom ketaʼm che rajawaxik kkiya ta kan ri kisukʼilal rech kkiriq ri tojbʼal kuya «ri Dios che ukʼamik jun kʼakʼ kʼaslemal rumal ri Cristo Jesús» (Filip. 3:13-16).

5. ¿Jas chomanik rajawaxik kkʼojiʼ kukʼ ri e chaʼom?

5 Ri ruxlabʼal ri Jehová kubʼano che ri e winaq kkikʼut más machʼachʼem, are ta kkibʼan nimal (Efes. 4:1-3; Col. 3:10, 12). Rumal laʼ ri e chaʼom kkichomaj taj che más nim kibʼanik chkiwach ri e nikʼaj chik. Ketaʼm che Jehová kuya ta más uxlabʼixel chke e areʼ chkiwach ri e nikʼaj chik. Xuqujeʼ kkichomaj taj che e areʼ kkichʼobʼ más ri e qastzij re ri Biblia chkiwach ri e nikʼaj chi winaq. Xuqujeʼ kkibʼij ta che jun chik: «At, xuqujeʼ at chaʼom xuqujeʼ rajawaxik katij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús». Xaneʼ kemachʼachʼik xuqujeʼ ketaʼm che xaq xiw ri Jehová kkunik kusikʼij jun winaq rech kbʼe pa ri kaj.

6. Junam che kubʼij 1 Corintios 4:7, 8, ¿jas rajawaxik kkibʼan ri e chaʼom?

6 Paneʼ ri e chaʼom ketaʼm che sibʼalaj nim ubʼanik ri sikʼinik che kebʼe pa ri kaj, kkeyeʼj taj che nim keʼil wi kumal ri e nikʼaj chik (Filip. 2:2, 3). Xuqujeʼ ketaʼm che, are chiʼ xechaʼ rumal ri Jehová, xubʼan taj che konojel xketaʼmaj. Rumal laʼ jun cristiano che chaʼom kumay taj are chiʼ nikʼaj chi winaq kʼax kkibʼan che ukojik che chaʼom rumal ri Dios. Ri qastzij, are che ri Biblia kubʼij che chanim taj kqakojo we jun winaq kubʼij chqe che yaʼom jun eqelen nim ubʼanik che rumal ri Dios (Apoc. 2:2). Xuqujeʼ, rumal che kkaj taj che nim keʼil kumal ri e nikʼaj chik, kkibʼij taj che e chaʼom are chiʼ kʼateʼ kketaʼmaj uwach jun winaq. Ri qastzij are che kkibʼan ta nim che kibʼ xa rumal che e chaʼom (chasikʼij uwach 1 Corintios 4:7, 8).

7. ¿Jas jastaq kkibʼan ta ri e chaʼom xuqujeʼ jasche?

7 Ri e chaʼom xaq xiw ta kkimulij kibʼ kukʼ nikʼaj chik e chaʼom, junam taneʼ che e kʼo pa jun jupuq xaq xiw chke ri e chaʼom. Xuqujeʼ kkichʼabʼej ta chi e nikʼaj chaʼom rech kechʼaw chrij ri sikʼinik yaʼom chke o rech kkibʼan jupuq rech kkil ri kubʼij ri Biblia (Gál. 1:15-17). We jeʼ kkibʼan wariʼ, ketobʼan ta riʼ rech kkʼojiʼ junamil pa ri congregación. Ri qastzij, kkibʼan ta riʼ ri kraj ri uxlabʼixel, rumal che wariʼ kubʼano che kʼo jamaril xuqujeʼ junamil pa ri utinamit ri Dios (Rom. 16:17, 18).

¿JAS KQABʼAN CHE KILIK RI E CHAʼOM?

Keqil ta ri e chaʼom xuqujeʼ ri e kʼamal bʼe che más nim na kibʼanik. (Chawilaʼ ri párrafo 8). *

8. ¿Jasche rajawaxik kqachomaj na ri kqabʼan che kilik ri e chaʼom? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri nota).

8 ¿Jas kqabʼan che kilik ri e qachalal che e chaʼom? Utz taj che kqaya uqʼij jun qachalal, paneʼ chaʼom rech kbʼe pa ri kaj (Mat. 23:8-12). Ri Biblia kuya ubʼixik chkij ri e kʼamal taq bʼe, kubʼij: «Chkʼol iwukʼ ri kojonik ri kʼo kukʼ», are kʼu kubʼij taj che kojux terneʼl rech jun winaq (Heb. 13:7). Qastzij che ri Biblia kubʼij chke e jujun cristianos che «taqal chke chi sibʼalaj nim kewil wi». Rumal taj che areʼ e chaʼom, xaneʼ rumal che «utz rukʼaxik ri kichak kkibʼano» xuqujeʼ kkikoj kichuqʼabʼ are chiʼ «kkitzijoj ri utzij ri Dios xuqujeʼ ri kitijonik» (1 Tim. 5:17). We oj sibʼalaj kqaya kiqʼij ri e qachalal che e chaʼom, kubʼano che ketzaq pa ri kikojonik *, qas kʼax riʼ, rumal che weneʼ kkichomaj che e areʼ nim kibʼanik chkiwach ri e nikʼaj chik (Rom. 12:3). ¿La mat qastzij che kqaj taj che jun qachalal chaʼom kubʼan jun jastaq che utz taj? (Luc. 17:2).

9. ¿Jas kqabʼano rech nim keqil wi ri e chaʼom?

9 ¿Jas kqabʼano rech nim keqil wi ri e chaʼom rumal ri Jehová? Ri nabʼe kqabʼano, are che kqata ta chke jas xbʼan che kisikʼixik rech kebʼe pa ri kaj. Utz taj che kqataʼ che rumal che xaq xiw areʼ retaʼm ri xbʼantajik (1 Tes. 4:11; 2 Tes. 3:11). Xuqujeʼ kqachomaj taj che ri ukʼulaj, ri utat unan xuqujeʼ e nikʼaj chik pa ri ufamilia xuqujeʼ che e chaʼom. Ri sikʼinik rech kebʼe pa ri kaj kechbʼex taj, are ri Dios kyowik (1 Tes. 2:12). Xuqujeʼ, kqabʼan ta preguntas chke che keʼuya pa kʼax ri e nikʼaj chik. Jun kʼutbʼal, kqataʼ ta che ri rixoqil ri chaʼom jas kunaʼo are chiʼ kuchomaj che xaq utukel kkʼojiʼ pa ri uwach Ulew. Qastzij che qetaʼm, che pa ri kʼakʼ uwach Ulew Jehová kuya na ri kajwataj chke konojel ri e winaq (Sal. 145:16).

10. ¿Jasche utz taj che kqaya kiqʼij ri e qachalal rumal ri kibʼantajik?

10 Are chiʼ kqaya ta kiqʼij ri e chaʼom kubʼano che kqachajij qibʼ. ¿Jasche? Junam che kubʼij pa ri Biblia, e kʼo e chaʼom weneʼ keʼux ta sukʼ chuwach Jehová (Mat. 25:10-12; 2 Ped. 2:20, 21). We oj, are ta kqil ri kibʼantajik kqaya ta kiqʼij, paneʼ chaʼom, che qas etaʼmatal uwach o kʼi junabʼ chik upatanim chi ri Jehová (Jud. 16). Qastzij wi, we xkiya kan ri Jehová o xeʼux ta sukʼ chuwach, kʼo ta kubʼan che ri qakojonik xuqujeʼ kqaya ta kan ri Jehová kumal kech.

¿LA KQABʼISOJ CHE RONOJEL TAQ JUNABʼ TAJIN KKʼIYAR RI KAJILABʼAL RI E CHAʼOM CHE KEBʼE PA RI KAJ?

11. ¿Jas tajin kkʼulmataj rukʼ ri kajilabʼal ri ketijow ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús?

11 Ojer kanoq, ri kajilabʼal ri ketijow ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús tajin kqajik. Are kʼu pa ri kʼisbʼal taq junabʼ, ri kajilabʼal tajin kpaqik. ¿La kqabʼisoj wariʼ? Kqabʼisoj taj. Chqilaʼ kʼi jastaq che kojutoʼ che uchʼobʼik che rajawaxik taj kqabʼisoj.

12. ¿Jasche rajawaxik taj kqabʼisoj ri kajilabʼal ri kkitij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino?

12 Jehová «kuchʼobʼ kiwach ri e rech» (2 Tim. 2:19). Jehová retaʼm e jachin ri e qastzij e chaʼom, are kʼu ri e qachalal che kkajilaj ri ketijow ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino ketaʼm taj. Rumal laʼ, pa ri ajilabʼal e kʼo ri kkichomaj che e chaʼom are kʼu qastzij taj. Jujun chke che ojer kkitij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino kimik kkitij ta chik. E kʼo jujun kkichomaj che kkiqʼat tzij rukʼ ri Cristo pa ri kaj are rumal che e yawabʼ o tzʼaqat ta ri kichomanik. Rumal laʼ qas ta qetaʼm e jampaʼ e chaʼom che e kʼo na cho ri uwach Ulew.

13. ¿La kubʼij ri Biblia e jampaʼ e chaʼom e kʼo na cho ri uwach Ulew are chiʼ kumaj ri nimalaj kʼaxkʼolil?

13 E kʼo na e chaʼom pa jalajoj taq lugares re ri uwach Ulew are chiʼ kpe ri Jesús che kikʼamik rech kebʼe pa ri kaj (Mat. 24:31). Qastzij che ri Biblia kuya ubʼixik che pa ri kʼisbʼal taq qʼij kʼo na jun alaj jupuq re e chaʼom cho ri uwach Ulew (Apoc. 12:17). Are kʼu kubʼij taj e jampaʼ e kʼo na are chiʼ kumaj ri nimalaj kʼaxkʼolil.

¿Jas kqabʼano we kqil jun qachalal kutij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús? (Chawilaʼ ri párrafo 14).

14. ¿Jas kukʼut chqawach Romanos 9:11, 16 ri kbʼan che kitzukuxik ri e chaʼom?

14 Jehová are kbʼinik jampaʼ keʼusikʼij ri e chaʼom (Rom. 8:28-30). Are chiʼ xkʼastajisax ri Jesús qʼaxinaq kebʼ oxibʼ qʼij Jehová xumaj utzukuxik ri e chaʼom. Are xumaj pa ri nabʼe siglo, konojel ri e cristianos riʼ e chaʼom rech kebʼe pa ri kaj. Are kʼu, pa ri nikʼaj chi siglos, e kʼi kebʼinik che e cristianos are kʼu qastzij taj. Pa taq ri qʼij riʼ, Jehová xeʼuchaʼ e jujun qastzij cristianos. E areʼ e junam rukʼ ri triko che xubʼij ri Jesús che kkʼiy na chkixoʼl ri e itzel taq qʼayes (Mat. 13:24-30). Pa ri kʼisbʼal taq qʼij, Jehová utanabʼam ta kitzukuxik ri kekʼojiʼ na chkixoʼl ri e 144.000. * Are kʼu, we ri Dios keʼuchaʼ e jujun rech kebʼe pa ri kaj are chiʼ naqaj chi kʼo wi ri kʼisbʼal, qastzij riʼ che kʼo ta jas kqabʼij oj chrij ri Dios (chasikʼij uwach Romanos 9:11, 16). * Kqaj taj che junam kqabʼan kukʼ ri ajchakibʼ che xubʼij ri Jesús pa ri kʼambʼal noʼj, che xkibʼij nikʼaj tzij chrij ri ajchaqʼe ri tikoʼn re uva rumal che xubʼan utzil kukʼ ri kʼateʼ xeʼopanik (Mat. 20:8-15).

15. ¿Jasche qetaʼm che e konojel taj ri e chaʼom kekʼojiʼ chuxoʼl ri «jikalaj pataninel che utz uchomanik» che kuya ubʼixik Mateo 24:45-47?

15 E konojel taj ri kebʼe pa ri kaj kekʼojiʼ chuxoʼl ri «jikalaj pataninel che utz uchomanik» (chasikʼij uwach Mateo 24:45-47). Junam rukʼ ri nabʼe siglo, pa ri qʼij kimik ri Jehová xuqujeʼ Jesús xa e kebʼ oxibʼ keʼukoj che kitzuqik o kkikʼut chkiwach e kʼi winaq. Pa ri nabʼe siglo, xa e kebʼ oxibʼ e chaʼom xekojik rech xkitzʼibʼaj ri Escrituras Griegas Cristianas. Kimik riʼ, xa e kebʼ oxibʼ e chaʼom yaʼom chke ri eqelen rech kkiya che ri utinamit ri Dios «ri tzuqbʼal kech pa ri kiqʼijol».

16. ¿Jas xawetaʼmaj pa wajun kʼutunem riʼ?

16 ¿Jas xqetaʼmaj pa wajun kʼutunem riʼ? Jehová utzujum kʼaslemal kʼo ta ukʼisik chke konojel ri kekanaj kan cho ri uwach Ulew xuqujeʼ kʼaslemal kʼo ta ukʼisik chke ri kebʼe pa ri kaj che uqʼatik tzij rukʼ ri Jesús. Ri Dios kuya sipanik chke konojel ri upatanelabʼ —ri aj «judey» xuqujeʼ ri «lajuj winaq»— junam taqanik kuya chke konojel ri upatanelabʼ xuqujeʼ kraj che konojel keʼux sukʼ chuwach. Konojel rajawaxik kemachʼachʼik xuqujeʼ kkipatanij pa junamil. Xuqujeʼ rajawaxik konojel kkikoj kichuqʼabʼ che ukʼutik jamaril pa ri congregación. Rumal che naqaj chik oj kʼo che ri kʼisbʼal, rajawaxik kqaya ta kan upatanexik ri Jehová xuqujeʼ uterenexik ri Cristo junam rukʼ jun «jumulaj chij» (Juan 10:16).

^ párr. 5 Ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús che kbʼan pa wajun junabʼ riʼ, are martes 7 re abril. ¿Jas kqabʼan che kilik ri e qachalal che kkitij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino pa ri qʼij riʼ? ¿La kqabʼisoj che ronojel taq junabʼ tajin kkʼiyar ri kajilabʼal ri e chaʼom che kebʼe pa ri kaj? Ri respuestas re waʼ taq preguntas riʼ kqetaʼmaj na pa wajun kʼutunem riʼ xuqujeʼ esam pa ri wuj La Atalaya re enero 2016.

^ párr. 2 Junam rukʼ ri kubʼij Salmo 87:5, 6, weneʼ kopan na jun qʼij che Jehová kuya ubʼixik ri kibʼiʼ konojel ri kebʼe chikaj che uqʼatik tzij rukʼ ri Jesús (Rom. 8:19).

^ párr. 8 Chawilaʼ ri recuadro «El amor ‹no se porta indecentemente›», rech La Atalaya re enero 2016.

^ párr. 14 Paneʼ pa Hechos 2:33 kubʼij che are ri Jesús ri kyaʼow ri uxlabʼal, are Jehová ri kesikʼin ri e winaq.

^ párr. 14 Katkunik kawetaʼmaj más pa ri sección «Preguntas de los lectores» re La Atalaya 1 re mayo 2007.

BʼIXONEM 34 Kinbʼin pa sukʼilal

^ párr. 56 RI KUKʼUT RI WACHBʼAL: Chichomajampeʼ che pa jun nim riqbʼal ibʼ, e kʼi qachalal keteriʼ chrij jun representante re ri central mundial xuqujeʼ ri rixoqil rech kkesaj kifotos kukʼ. ¡Utz taj kbʼan wariʼ!