Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 6

Nos Pai Jeová ta ama-nu txeu

Nos Pai Jeová ta ama-nu txeu

‘Nhos faze orason asi: “Nos Pai ki sta na Séu”’. — MATEUS 6:9.

KÁNTIKU 135 Jeová ta pidi-u: ‘Aji ku sabedoria nha fidju’

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Kuzê ki un algen tinha ki fazeba pa el papiaba ku rei di Pérsia?

IMAJINA ma bu sta ta vive na Pérsia uns 2.500 anu atras. Bu krê pâpia ku rei sobri un asuntu. Pur isu, bu ta bai ti Suzan, kel sidadi undi rei ta sta. Má pa bu pâpia ku rei, bu ten ki pidi autorizason primeru. Si bu tenta ba pâpia ku rei sen autorizason, bu pode matadu! — Ester 4:11.

2. Modi ki Jeová krê pa nu xinti óras ki nu ta pâpia ku el?

2 Nu ta fika rei di kontenti pamodi Jeová é ka móda kel rei di Pérsia! Jeová ten mutu más puder i el é mutu más inportanti di ki kalker governanti umanu. Má simé, nu pode pâpia ku el kalker óra. El krê pa nu xinti avontádi na pâpia ku el. Pur izénplu, nbóra Jeová ten titlus inportanti sima Kriador Más Grandi, Tudu-Poderozu i Sinhor Más Grandi, el krê pa nu txoma-l di ‘Pai’, ki é un palavra ki ta mostra karinhu. (Mat. 6:9) Fórti nu ta fika kontenti di sabe ma Jeová krê pa nu xinti ma el é nos Pai ki krê-nu txeu!

3. Pamodi ki nu pode txoma Jeová di ‘Pai’ i kuzê ki nu sta ben odja na kel studu li?

3 Nu pode txoma Jeová di nos ‘Pai’ pamodi é El ki da-nu vida, folgu i tudu kuza. (Atus 17:24, 25, Bíblia na Prugrésu di Traduson pa Lingua Kabuverdianu, BPK ) Nu debe obi ku el pamodi el é nos Pai. Si nu faze kel ki el ta pidi-nu, nu ta ten txeu benson. (Heb. 12:9) Un di kes benson é vida pa tudu ténpu, na Séu ô na Téra. I mésmu gósi nu ta resebe txeu benson. Na kel studu li, nu sta ben odja kuzê ki ta mostra ma Jeová é un Pai ki ta ama-nu gósi i pamodi ki nu pode ten sertéza ma nunka el ka ta bandona-nu na futuru. Má primeru, nu sta ben odja pamodi ki nu pode ten sertéza ma nos Pai, ki sta na Séu, ta ama-nu txeu i el ta kuida di nos.

JEOVÁ É UN PAI KI TA AMA-NU I KI TA KUIDA DI NOS

Jeová krê ser nos amigu, sima un pai ki ten amor ta krê ser amigu di se fidjus (Odja parágrafu 4.)

4. Pamodi ki alguns ta atxa difísil odja Jeová sima ses Pai?

4 Bu ta atxa difísil odja Deus sima bu Pai? Alguns algen pode atxa ma es é pikinoti dimás ô ma es é ka nada konparadu ku Jeová. Es ten dúvida si Deus Tudu-Poderozu ta preokupa ku kada un di es. Má, nos Pai ki ta ama-nu ka krê pa nu pensa di kel manera li. El da-nu vida i el krê pa nu ser se amigu. Kantu apóstlu Polu pâpia di kel asuntu li ku kes algen di Atenas, el splika-s ma Jeová “ka sta lonji di kada un di nos.” (Atus 17:24-29, BPK ) Deus krê pa kada un di nos pâpia ku el, sima un fidju ta xinti avontádi na pâpia ku se pai ki ta ama-l i ki ta kuida di el.

5. Kuzê ki nu ta prende ku spiriénsa di un irman?

5 Otus algen pode atxa difísil odja Jeová sima ses Pai, pamodi ses própi pai mostra-s poku amor ô ka mostra-s ninhun amor i karinhu. Odja kuzê ki un irman fla: “Nha pai ta flaba mi kuzas ki ta maguaba mi. Kantu N kumesa ta studa Bíblia, foi difísil xinti amigu di un Pai ki sta na Séu. Má, dipôs ki N konxe Jeová, tudu kuza muda.” Bu ta xinti mésmu kuza? Si bu ta xinti si, ka bu dizanima. Ku ténpu, abo tanbê bu pode xinti ma Jeová é kel midjór Pai ki ten.

6. Di akordu ku Mateus 11:27, modi ki Jeová ta djuda-nu odja-l sima un Pai ki ta ama-nu?

6 Un manera ki Jeová ta djuda-nu odja-l sima un Pai ki ta ama-nu, é através di kes kuza ki Jizus fla i faze ki sta na Bíblia. (Lé Mateus 11:27.) Jizus imita manera di ser di se Pai di un manera perfetu, pur isu el podia flaba: ‘Kenha ki odja-m, dja odja Pai tanbê.’ (João 14:9 ) Txeu bês Jizus pâpia di kes manera ki Jeová aji sima un Pai. Sô na kes kuatu Ivanjélhu, Jizus txoma Jeová di ‘Pai’ uns 165 bês. Pamodi ki Jizus pâpia di Jeová txeu si? Un di kes razon éra pa djudaba kes algen tinha sertéza ma Jeová é un Pai ki ta ama-nu. — João 17:25, 26.

7. Kuzê ki nu ta prende sobri Jeová na manera ki el trata se Fidju?

7 Odja kuzê ki nu pode prende sobri Jeová na manera ki el trata se Fidju, Jizus. Jeová sénpri ta obiba orasons di Jizus. Má, el ka ta obiba sô obiba, tanbê el ta respondeba es. (João 11:41, 42 ) Na tudu kes prubléma ki Jizus pasa pa el, sénpri el xinti amor i ajuda di se Pai. — Luc. 22:42, 43.

8. Di ki maneras Jeová da Jizus kuzê ki el mesteba?

8 Jizus sabia ma Jeová da-l vida i tanbê tudu kuza ki el ta mesteba pa el vive. Jizus fla: ‘N ta vive pamodi nha Pai’. (João 6:57 ) Jizus tinha tudu kunfiansa na se Pai, i Jeová da-l kuzê ki el mesteba pa el kontinuaba bibu. I más inportanti inda, Jeová djuda Jizus kontinua lial pa el. — Mat. 4:4.

9. Modi ki Jeová prova ma el é un Pai ki ta amaba i ta kuidaba di Jizus?

9 Sima un Pai ki ten txeu amor, Jeová dexa Jizus sabe ma el tinha tudu se apoiu. (Mat. 26:53; João 8:16 ) Nbóra Jeová ka proteje Jizus di tudu kes prubléma, el djuda-l aguenta-s. Jizus sabia ma kalker sufrimentu ki el podia pasaba pa el, éra pa poku ténpu. (Heb. 12:2) Jeová prova ma el ta kuidaba di Jizus kantu el obi-l, el da-l kuzas ki el mesteba, el trena-l i el djuda-l. (João 5:20; 8:28 ) Gósi nu sta ben odja modi ki nos Pai na Séu ta kuida di nos di mésmu manera.

MODI KI NOS PAI KI TA AMA-NU TA KUIDA DI NOS

Un pai ki ten amor (1) ta obi, (2) ta kuida, (3) ta trena i (4) ta proteje se fidjus. Nos Pai na Séu, ki ta ama-nu txeu, ta kuida di nos di mésmu manera. (Odja parágrafus 10 ti 15.) *

10. Di akordu ku Salmo 66:19, 20, modi ki Jeová ta mostra ma el ta ama-nu?

10 Jeová ta obi nos orasons. (Lé Salmo 66:19, 20.) El ka krê pa nu poi limiti na nos orason, má el krê pa nu faze orason sénpri. (1 Tes. 5:17) Nu pode faze orason pa Deus ku ruspetu kalker óra, ka ta nporta undi nu sta. Nunka el ka sta okupadu dimás pa obi-nu; el sta sénpri prontu pa obi i presta atenson na nos orasons. Óras ki nu xinti ma Jeová ta obi nos orasons, nu ta bira ta ama-l más txeu. Un skritor di salmo fla: ‘N ta ama Jeová, pamodi el ta obi nha vós’. — Sal. 116:1.

11. Modi ki Jeová ta responde nos orasons?

11 Nos Pai ka ta obi sô obi nos orasons, má tanbê el ta responde-s. Apóstlu Juan da-nu kel sertéza li: ‘Ka ta nporta kuzê ki nu pidi di akordu ku vontadi [di Deus], el ta obi-nu.’ (1 João 5:14, 15 ) É klaru ki Jeová pode ka responde nos orasons sima nu sta ta spéra. El sabe kuzê ki é midjór pa nos, pur isu alvês se respósta é nau ô el krê pa nu spéra. — 2 Cor. 12:7-9.

12-13. Di ki maneras nos Pai na Séu ta da-nu kel ki nu meste?

12 Jeová ta da-nu kel ki nu meste. El ta faze kel ki el ta spéra pa tudu pai faze. (1 Tim. 5:8) El ta da se fidjus tudu kuza ki es meste pa es vive. El ka krê pa nu fika preokupadu dimás ku kumida, ropa ô lugar di mora. (Mat. 6:32, 33; 7:11) Jeová é un Pai ki ta ama se fidjus, pur isu el garanti ma el ta da-nu tudu kel ki nu meste na futuru.

13 Más inportanti inda, Jeová ta da-nu kel ki nu meste pa nu ten un amizadi fórti ku el. Através di se Palavra, el ta fla-nu ken ki el é, kuzê ki el krê faze, pamodi ki el kria-nu i kuzê ki ta ben kontise na futuru. El mostra ma el ta preokupa ku nos kantu el uza nos pai ku nos mai ô otus algen pa djuda-nu konxe-l. I el ta kontinua ta djuda-nu ser se amigu através di ansions i otus irmon ku más spiriénsa. Tanbê, Jeová ta inxina-nu através di nos runion na kongregason, undi nu ta prende djuntu ku nos irmons i irmans. Di kes manera li i através di otus kuza, Jeová ta mostra ma el é un Pai ki ta preokupa ku nos. — Sal. 32:8.

14. Pamodi ki Jeová ta trena-nu, i modi ki el ta faze-l?

14 Jeová ta trena-nu. Anos é ka perfetu sima Jizus. Pur isu, pa el pode trena-nu, nos Pai ta disiplina-nu óras ki nu meste. Se Palavra ta lenbra-nu: ‘Jeová ta disiplina kes ki el ta ama’. (Heb. 12:6, 7) Jeová ta disiplina-nu di txeu manera. Pur izénplu, nu pode lé na Bíblia ô obi algun kuza na runion ki ta mostra ma nu meste muda nos manera di pensa ô di aji. Ô talvês el ta uza ansions pa djuda-nu. Ka ta nporta modi ki Jeová ta disiplina-nu, sénpri el ta faze kel-li pamodi el ta ama-nu. — Jer. 30:11.

15. Modi ki Jeová ta proteje-nu?

15 Jeová ta djuda-nu óras ki nu sta pasa pa prublémas. Sima un pai ki ten amor ta djuda se fidjus na situasons difísil, nos Pai na Séu tanbê ta djuda-nu aguenta prublémas. El ta uza se spritu santu pa djuda-nu proteje nos amizadi ku el. (Luc. 11:13) Jeová tanbê ta djuda-nu óras ki nu sta dizanimadu. Pur izénplu, el ta da-nu un speransa rei di sábi. Kel speransa pa futuru ta djuda-nu aguenta prublémas. Pensa na kel-li: Ka ta nporta ki disgrasa kontise ku nos, nos Pai ki ta ama-nu ta ben kaba ku tudu nos sufrimentu. Nos prublémas ka ta dura pa tudu ténpu, má bensons ki Jeová ta da-nu ta dura pa tudu ténpu. — 2 Cor. 4:16-18.

NOS PAI NUNKA KA TA BANDONA-NU

16. Kuzê ki kontise kantu Adon ka obi ku se Pai ki ta amaba el?

16 Nu ta odja ma Jeová ta ama-nu, óras ki nu ta pensa na kuzê ki el faze kantu kontise kes primeru prubléma ku se família li na Téra. Adon ka obi ku se Pai na Séu, pur isu el perde se lugar na família filís di Jeová, i tanbê se disendentis. (Rom. 5:12; 7:14) Má simé, Jeová faze algun kuza pa djuda disendentis di Adon.

17. Kuzê ki Jeová faze lógu dipôs ki Adon peka?

17 Jeová kastiga Adon, má el ka dexa disendentis di Adon fika sen speransa. Lógu dipôs, el promete ma kes algen ki ta obi ku el ta torna ben faze párti di se família. (Gén. 3:15; Rom. 8:20, 21) Jeová ranja un manera pa kel-li ben kontise através di resgati di se Fidju Jizus, ki el ta ama txeu. Jeová prova ma el ta ama-nu txeu kantu el da se Fidju pa móre pa nos. — João 3:16.

Si nu afasta di Deus má nu rapende, nos Pai Jeová ki ta ama-nu, sta sénpri prontu pa resebe-nu otu bês (Odja parágrafu 18.)

18. Pamodi ki nu pode ten sertéza ma Jeová krê ser nos Pai, sikrê nu afasta di el?

18 Anos é inperfetu, má Jeová krê pa nu faze párti di se família, i nunka el ka ta atxa ma nos é un karga pizadu. Talvês nu pode magua-l ô afasta di el. Má Jeová nunka ka ta dizisti di nos. Jizus mostra modi ki Jeová ta ama-nu txeu, kantu el konta stória di kel fidju ki perde. (Luc. 15:11-32) Kel pai na kel stória nunka ka perde speransa ma se fidju ta voltaba pa kaza. Kantu se fidju volta pa kaza, se pai resebe-l ku txeu alegria. Si nu afasta di Jeová, má nu rapende, nu pode ten sertéza ma nos Pai ki ta ama-nu sta sénpri prontu pa resebe-nu otu bês.

19. Modi ki Jeová ta ben konpo stragu ki Adon faze?

19 Nos Pai ta ben konpo tudu stragu ki Adon faze. Dipôs ki Adon rabela, Jeová disidi adota 144 mil algen li na Téra, pa ba ser reis i saserdótis na Séu djuntu ku se Fidju. Jizus i kes ki ta ba governa djuntu ku el, ta ben djuda tudu kes algen ki ta obi ku Deus bira perfetu na kel mundu novu. Dipôs, ta ben ten kel últimu próva pa mostra ken ki ta obi ku Deus. Kes ki pasa na kel próva ta ganha vida pa tudu ténpu. Nos Pai ta ben fika kontenti di odja Téra xeiu di fidjus perfetu. Fórti ténpu sábi ki sta pa ben!

20. Di ki maneras Jeová dja mostra ma el ta ama-nu txeu i kuzê ki nu ta ben odja na kel otu studu?

20 Jeová dja mostra ma el ta ama-nu txeu. El é midjór Pai ki ten. El ta obi nos orasons, el ta da-nu kel ki nu meste pa nu vive i pa nu ten un amizadi fórti ku el. El ta trena-nu i el ta djuda-nu. Tanbê, el tene bensons rei di sábi guardadu pa nos. Nu ta fika kontenti di sabe ma nos Pai ta ama-nu i el ta kuida di nos! Na kel otu studu, nu ta ben odja modi ki anos, ki é se fidjus, nu pode mostra nos amor pa el.

KÁNTIKU 108 Amor lial di Deus

^ par. 5 Nu sabe ma Jeová é nos Kriador i kel Governanti Más Grandi. Má tanbê, nu ten bons razon pa nu odja-l sima un Pai ki ta ama-nu txeu. Na kel studu li nu sta ben odja alguns di kes razon. Tanbê, nu sta ben prende pamodi ki nu pode ten sertéza ma Jeová nunka ka ta bandona-nu.

^ par. 59 SPLIKASONS DI FOTUS: Kada un di kes kuatu fotu ta mostra un pai ku se fidju: (1) Un pai ta obi ku atenson kuzê ki se fidju sta fla-l. (2) Un pai ta kuida di se fidju-fémia. (3) Un pai ta trena se fidju. (4) Un pai ta konsola se fidju. Dizenhu di mô di Jeová tras di kes kuatu fotu, ta lenbra-nu ma el ta preokupa ku nos di mésmu manera ki un pai ta kuida di se fidju.