1. Me yẹ ohworho ono ruo ọrhọ guọlọ tẹmro rẹn orodje Persia?

GBA ha ẹhẹn rorie taghene we nyerẹn uvuẹn ẹkwotọre i Persia emrẹ ẹgbukpe 2,500 ri vrẹnren. Wu guọlọ lele orodje na tẹmro kpahen oghwẹmro ọghoghanren owu, omarana ne wu riẹ amwa re se Shushan. Ọrẹn, bọmọke wu na ki tẹmro rẹn orodje na, ono kwenu wẹn vwẹre. Orho rhiomara-an, ana sabu kpo hwu!​—Esther 4:11.

2. Marhẹ i Jehova ọ guọlọre nẹ oma o ru ọwan ọke arha tẹmro riẹn?

² Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ họhọ orodje i Persia ọrana-a! Jehova o vwo omẹgbanhon ghwẹ ọsoso irodje akpọ na, udabọ ọrana o dede ọwan ọke arha tẹmro riẹn. Ọ guọlọre ne rhie ẹhẹn firhọ tẹmro riẹn ọke ephian. Jerẹ udje, dedevwo Jehova o vwo edevan eduado jerẹ Ọmemama Rode, Ọrọmaigbanhon ọrhẹ Osuinsuensun ro rhiẹ Ọrovwori, ọ ha use rẹn ọwan ne seyi “Ọsẹ.” (Matt. 6:9) Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ guọlọre ne tikẹriẹ rhọ!

3. Mesoriẹ ana sabu se Jehova “Ọsẹ,” me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ana sabu se i Jehova “Ọsẹ,” fọkime ọye yẹ Esiri arhọ ọwan. (Ps. 36:9) Fọkime ọye yẹ Ọsẹ ọwan, e vwo owian ra na huvwele yi. Erhe ru oborẹ ọ ta rẹn ọwan, ana riamerhen ebrurhọ buebun. (Heb. 12:9) Arhọ i bẹmẹdẹ ọ ha usuẹn ebrurhọ erana, sẹ obẹ odjuwu yanghene uvuẹn otọrakpọ na. A ji riamerhen ebrurhọ buebun vwana. Urhomu-ẹmro ọnana, ọnọ ta kpahen oborẹ i Jehova o ru rhiẹ Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, ọrhẹ oborẹ o ru mwu ọwan ẹro taghene  Jehova ọ sẹrerhumuji ọwan vwo obaro na-a. Ọrukaro, jene yono oborẹ ọsoriẹ ene vwo imwẹro taghene Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, ọ ji hẹrote ọwan.

4. Mesoriẹ ọ bẹn rẹn ihworho ezẹko nẹ aye i ni Jehova jerẹ Ọsẹ aye?

⁴ Ọ bẹn wu ne ni Jehova jerẹ Ọsẹ ọnọ? Ihworho ezẹko e ni oma aye taghene aye a ghanren rẹn Jehova-a. Aye e roro taghene Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na, o vwo ọdamẹ kpahen aye owuowu-u. Ọrẹn, Jehova ọ guọlọ ne roro omara-an. Ọ yẹrẹ ọwan arhọ, ọ ji guọlọ ne vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Ọnyikọ Paul o dje urhomẹmro ọnana phia, ọke ro dje rẹn ihworho ra kerhọ ye uvuẹn Athens, taghene Jehova “o serabọ rẹn owuowọnwan usuẹn ọwan na-a.” (Acts 17:24-29) Jehova ọ guọlọre na tẹmro riẹn, jerẹ oborẹ ọmọvwerhe ọ tẹmro rẹn eri vwiẹriẹ.

5. Me ye yono nẹ udje omizu ọmase owu?

⁵ Ọ bẹn rẹ awọrọ ina ha i Jehova rhiẹ Ọsẹ aye, fọkime ọsẹ ro vwiẹre aye o dje obọdẹn ẹguọlọ yanghene uruemru esiri rẹn aye-e. Roro kpahen oborẹ omizu ọmase owu ọ tare: “Ọsẹ mẹ ohworho gbalogbalo, ọke mia tuẹn uyono i Baibol na rhọ, nọ bẹnren mi ne tikẹrẹ i Jehova. Ọrẹn, ọke mia dabu rhe i Jehova ne, iroro ọrana no wenerin.” Wu vwo aruẹ iroro ọrana? Orho rhiomaran, jenẹ o mwuo ẹro taghene Jehova ọnọ ji sabu rhiẹ Ọsẹ rọ mai rhomu wu vwori.

6. Sekpahen Matthew 11:27, izede ọgo yi Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan ne nie jerẹ Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ?

⁶ Izede owu ri Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan nie rhiẹ Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ yẹ, nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo i Jesu ra ya rhẹ uvuẹn i Baibol na. (Se Matthew 11:27.) Jesu ọ dabu hẹrokele iruemru Ọsẹ ye gbagba te erhirhiẹ rọ ta: “Kohworho kohworho rọ mẹren mẹ ne, ọ ji mẹrẹn Ọsẹ na ne.” (John 14:9) Ọgbọ buebun, Jesu o dje i Jehova rhiẹ Ọsẹ. Uvuẹn ẹbe i Baibol ẹne ri ta kpahen akpenyerẹn i Jesu, Jesu ọ ha ẹmro na “Ọsẹ” ruiruo ọgbọ ro te 165 ọke rọ ta kpahen Jehova. Mesoriẹ i Jesu ọ ta kpahen Jehova omamọ? Iroro owu yẹ, ọ guọlọre nẹ ihworho i vwo imwẹro taghene Jehova, Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ.​—John 17:25, 26.

7. Me ye yono nẹ oborẹ Jehova o ruẹ Ọmọyen lele?

⁷ Roro kpahen oborẹ e yono mie i Jehova kpahen oborẹ ọye ọrhẹ Ọmọyen Jesu, i nyerẹn lele. Jehova o rhon ẹrhomo i Jesu ọke ephian. O rhon yi ọvo-o, ọ ji kpahenrhọ ye. (John 11:​41, 42) O toro ebẹnbẹn i Jesu ọ dẹrughwaroghwu-u, ọ mẹrẹn ẹguọlọ ọrhẹ obẹhatua Ọsẹ ye vwrurhe.​—Luke 22:42, 43.

8. Izede ego yi Jehova o ru yẹ Jesu oborẹ ọ guọlọre?

⁸ Jesu o djerie phia taghene Ọsẹ ye yẹ Esiri arhọ ye, ọye yọ ji Hẹrote yi, ọke rọ ta: “Mie ji nyerẹn fọkiẹ Ọsẹ na.” (John 6:57) Jesu ọ hẹroso Ọsẹ ye ọke ephian, Jehova nọ ji hẹrote edamẹ ugboma ro vwori. Ọrọ mai ghanren, Jehova ọ ha userhumu rẹn Jesu sẹrorẹ atamwu ọnẹyen.​—Matt. 4:4.

9. Marhẹ i Jehova o ru dje rẹn Jesu taghene ọye Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ rọ jeghwai hẹrote yi?

⁹ Fọkime Jehova Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, ọye nọ dabu hobọtua i Jesu ọke ephian. (Matt. 26:53; John 8:16) Dedevwo Jehova o simi Jesu nẹ aruẹ ẹkuọn ephia-an, ọrẹn Ọye ọ ha userhumu riẹn din ebẹnbẹn. Jesu o rheri taghene ẹkuọn rọ nọ mẹrẹn vwana ọrẹ ibiọke. (Heb. 12:2) Jehova o djephia taghene o vwo ẹguọlọ  kpahen Jesu nyoma rọ kerhọ ye, hẹrote yi, yonie, jeghwai hobọtua ye. (John 5:20; 8:28) Jene yono kpahen oborẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu o ru hẹrote ọwan izede omaran.

10. Sekpahen Psalm 66:19, 20, marhẹ i Jehova o ru djephia taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan?

¹⁰ Jehova ọ kerhọ ẹrhomo ọwan. (Se Psalm 66:19, 20.) Ọ guọlọ taghene e tirierhumu uvuẹn ẹrhomo ọwa-an; ukpomaran ọ ta rẹn ọwan na nẹrhomo ọke ephian. (1 Thess. 5:17) Ana sabu lele Osolobrugwẹ tẹmro ọke ephian, o toro ekete ra havwọ-ọ. Ọye o vwo omwemẹ rọ nọ kerhọ ẹrhomo ọwan ọke ephian. Erhe vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan lele, ọnọ lẹrhẹ ọwan tikẹriẹ rhọ. Ọbo ijoro na nọ tare, “Mi vwo ẹguọlọ kpahen Jehova fọkime o rhon uvwele mẹ.”​—Ps. 116:1.

11. Marhẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan lele?

¹¹ Jehova ọ vwọ kerhọ ẹrhomo ọwan ọvo-o, ọrẹn ọ kpahanrhọ aye. Ọnyikọ John nọ yẹrẹ ọwan imwẹro ọnana: “Kemru kemru ra nekpẹn yen ro serhọ rhẹ ọhọre [Osolobrugwẹ], ọye ọnọ kpahenrhọ ye rẹn ọwan.” (1 John 5:14, 15) Ọkezẹko, Jehova ọ vwọ kpahanrhọ ẹrhomọ ọwan uvuẹn izede re fiẹrorhọ-ọ. Ọrẹn, ọye o rhe oborẹ ọ mai rhomu rẹn ọwan, omarana ọkezẹko, ẹkpahenrhọ ẹrhomo ọwan no rhiẹ ẹjo, yanghene ọ guọlọre na hẹrhẹ.​—2 Cor. 12:7-9.

12-13. Izede ego yi Jehova o ru hẹrote edamẹ ọwan?

¹² Jehova ọ hẹrote ọwan. O ruẹ oborẹ ọ guọlọre nẹ esẹ ephian i ru. (1 Tim. 5:8) Ọ hẹrote edamẹ ugboma ọrẹ emọyen. Ọ guọlọ ne brudu kpahen emaren, ewun, yanghene ekete re ne rhirhiẹ-ẹ. (Matt. 6:32, 33; 7:11) Jerẹ ọmiọmọ ro vwo ẹguọlọ, Jehova o ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re ne nyerẹn obọdẹn akpọ obaro na.

¹³ Ọrọ mai ghanren, Jehova ọ yẹ ọwan oborẹ a guọlọre na sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Nyoma i Baibol na, ọye o dje aruẹ ohworho rọ havwọ rẹn ọwan ne, ọhọriẹ, oborẹ akpenyerẹn o mevirhọ, ọrhẹ oborẹ obaro akpọ na ono rhirhiẹ. Ọ kpomavi rẹn ọwan ọke re kiki yono urhomẹmro na, nọ ha eri vwiẹre ọwan yanghene oyono ọrọrọ ha userhumu rẹn ọwan rhe yi rhọ. Ana ji rha mẹrẹn omamọ userhumu mie ekpako ukoko re dje ẹguọlọ phia ọrhẹ imizu erọrọ ri te edje ne uvuẹn ukoko na. Habaye, Jehova o ji yono ọwan nyoma iyono ukoko, ro rhiẹ ekete ra ga rhẹ imizu ọwan. Nyoma izede enana ọrhẹ erọrọ, Jehova no djephia taghene o vwo ọdamẹ okokodo kpahen ọwan ephian.​—Ps. 32:8.

14. Mesoriẹ i Jehova o yono ọwan, marhẹ o ruie lele?

¹⁴ Jehova o yono ọwan. Ọwan a gba jerẹ i Jesu-u. Omarana nọ sabu yono ọwan, Jehova ro vwo ẹguọlọ nọ ghwọghwu ọwan ọkezẹko. Baibol na nọ tare: “Ihworho ri Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen yọ ghwọghwẹ.” (Heb. 12:6, 7) Jehova ọ nyoma izede buebun ghwọghwu ọwan. Jerẹ udje, ọwan e se ekete uvuẹn i Baibol yanghene rhon ẹmro ra haphia uvuẹn uyono rọ nọ sabu kpọ ọwan vi. Ọkezẹko, ekpako ukoko a ha userhumu ra guọlọre rẹn ọwan. O toro aruẹ ọghwọghwu ra yẹre ọwa-an, Jehova ọ ghwọghwu ọwan fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan.​—Jer. 30:11.

15. Izede ego yi Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan?

¹⁵ Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan dien  ebẹnbẹn. Jerẹ oborẹ ọsẹ ro vwo ọdamẹ ọ hobọtua emọyen uvwre ọke ebẹnbẹn, omaran yi Jehova ọ ji hẹrote ọwan uvwre ọke ebẹnbẹn. Ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen sẹrorẹ ọwan nẹ ẹkuọn izede ọrẹ ẹhẹn. (Luke 11:13) Jehova ọ ji ha userhumu phia ọke ẹhẹn ọwan orho seriotọre. Jerẹ udje, ọ yẹrẹ ọwan obọdẹn ifiẹrorhọ. Ifiẹrorhọ kpahen obaro na yọ ha userhumu rẹn ọwan din ebẹnbẹn. Roro kpahen ọnana: O toro ekwakwa ibiobiomu ri na phia rẹn ọwa-an, Ọsẹ ọwan ono tiẹ ojẹriọ nie rẹn ọwan obaro na. Ebẹnbẹn ra mẹrẹn vwana erẹ ibiọke, ọrẹn ebrurhọ ri Jehova ọ yẹ ọwan eri bẹmẹdẹ.​—2 Cor. 4:16-18.

16. Me yọ phiare ọke Adam ọ tiẹn uvwele Ọsẹ ye ro vwo ẹguọlọ?

¹⁶ Ọwan i mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan nyoma oborẹ o ruru ọke Adam ọrhẹ Eve a tiẹn uvwele yi. Ọke Adam ọ tiẹn uvwele i Jehova, orho vwo ekete uvuẹn ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova-a, omaran ji te emọyen. (Rom. 5:12; 7:14) Ọrẹn, Jehova nọ ha userhumu phia rẹn emọ Adam.

17. Ọke Adam ọ kparehaso i Jehova hin, me yi Jehova o ruru ogege?

¹⁷ Jehova ọ ha oja riẹ Adam, nọ ji yẹ emọ Adam ifiẹrorhọ kpahen obaro na. Ogege no veri taghene ono dede ituakpọ ri huvwele rhiẹ usuẹn ekrun ọnẹyen. (Gen. 3:15; Rom. 8:20, 21) Jehova o ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọnana, nyoma izobo otan i Jesu. Nyoma ro tiobọnu Ọmọyen hwu rẹn ọwan, Jehova no djephia taghene o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan.​—John 3:16.

18. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene Jehova ọ ji guọlọ ne rhiẹ emọyen, arha tobọ beghe?

¹⁸ Dedevwo ọwan ituakpọ ri vwa gba,  ọrẹn Jehova ọ guọlọre ne rhirhiẹ usuẹn ekrun ọnẹyen, o vwo ni ọwan taghene ọwan ohwa-an. Ana sabu ruie sọ yanghene beghe nẹ obọ ọnẹyen ọkezẹko, ọrẹn Jehova o fiẹrorhọ taghene ana rharhumu bruie rhe. Jesu ọ ha udje ọmọ ro rhiẹ osoghoro na dje oborẹ ẹguọlọ i Jehova o kodo te. (Luke 15:11-32) Ọsẹ na uvuẹn udje ọrana o fiẹrorhọ taghene ọmọyen ọnọ rharhumu rhe. Ọke ọmọ na ọ rhe, ọsẹ ye no dedirie sasasa. Orhianẹ e beghe nẹ obọrẹ i Jehova jeghwai ghwẹriẹ, o mwurun ọwan ẹro taghene Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ o mwuegbe ji vwo omwemẹ ro no dede ọwan ha.

19. Marhẹ i Jehova ono ru kwaphiẹ ebẹnbẹn Adam ọ soro?

¹⁹ Jehova ọnọ kwaphiẹ oborẹ Adam ọ ghwọghọre. Ọke Adam ọ tiẹn uvwele hin, Jehova no brorhiẹn rọ nọ dẹ awan 144,000 nẹ uvuẹn otọrakpọ na, nẹ aye i leli Jesu sun ẹrhẹ irodje ọrhẹ irherẹn obẹ odjuwu. Jesu ọrhẹ awan 144,000 na ina ha userhumu rẹn ituakpọ ri huvwele rhiẹ ihworho ri gbare uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Ọke ọdamuni rọ kẹta orho hin ne, Jehova ọnọ yẹ aye arhọ i bẹmẹdẹ. Oma nọ nọ merhen Ọsẹ ọwan rọ nọ mẹrẹn ọsoso akpọ na rọ vuọnren rhẹ emọyen ri gbare. Ọnana ono rhiẹ ọke omamerhomẹ dẹn!

20. Izede ego yi Jehova o djephia taghene o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Jehova o djephia ne taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan omamọ. Ọye yẹ Ọsẹ rọ mai rhomu kparobọ. O rhon ẹrhomo ọwan ji yẹ ọwan oborẹ a guọlọre izede ọrẹ ugboma ọrhẹ uvuẹn ogame yen. O yono ọwan ji hobọtua ọwan. Ono ji ruẹ ekwakwa igbevwunu rẹn ọwan obaro na. Oma ọ merhen ọwan re rhe taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan! Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ọnọ ta kpahen izede rẹ ọwan ri rhiẹ emọyen ine ru dje ẹguọlọ phia riẹn.