Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 7

Tatou e A‵lofa ki a Ieova, te ‵Tou Tamana Pele

Tatou e A‵lofa ki a Ieova, te ‵Tou Tamana Pele

“A tatou e a‵lofa, me ne alofa muamua mai a ia ki a tatou.”—1 IOA. 4:19.

PESE 3 Te Motou ‵Lafiga

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1-2. Kaia kae i te auala fea ne ‵tala mai ei ne Ieova a te auala ke fai tatou mo vaega o tena kaukāiga?

A IEOVA ne ‵kami ne ia tatou ke fai mo vaega o tena kaukāiga o tino tapuaki. Se ‵kamiga gali ‵ki tenā! A ‵tou kāiga e aofia i ei a latou kolā ko oti ne tukugina atu ki te Atua kae ko fakagalue ne latou te fakatuanaki ki te taulaga togiola a tena Tama. A ‵tou kāiga se kāiga fia‵fia. E maua ne tatou se olaga aoga i te taimi nei, penā foki te fakamoemoega e uiga ki te ola se-gata-mai—faitalia me i te lagi io me i te Palataiso i te lalolagi nei.

2 Ona ko te alofa sili mō tatou, ne ‵tala mai ei ne Ieova te auala ke fai tatou mo vaega o tena kaukāiga. Kae ke fai penā, ne fai ne Ieova se mea faigata. (Ioa. 3:16) A tatou ne “‵togi ki se ‵togi.” (1 Koli. 6:20) E auala i te togiola, ne mafai ei ne Ieova o fai ke maua ne tatou se fesokotakiga ‵pili mo ia. E maua ne tatou te tauliaga ke taku ne tatou a te ‵toe Tino Tafasili i te maluga i te iunivesi pelā me se Tamana. Kae pelā mo te mea ne sau‵tala tatou ki ei i te mataupu mai mua, a Ieova ko te ‵toe Tamana ‵lei.

3. Ne a fesili e mafai o ‵sili ifo ne tatou? (Ke onoono foki ki te pokisi “ E Mata, e Iloa ‵Lei ne Ieova a Au?”)

3 E pelā mo se tino tusitala e tokotasi, e mafai o ‵sili ifo tatou, penei: “Se a taku mea ka toe ‵togi atu ki a Ieova mō mea ‵lei katoa ne fai ne ia ki a au?” (Sala. 116:12) A te tali me e se mafai o toe taui atu ne tatou ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi. Kae ui i ei, ne fakamalosigina tatou ke a‵lofa ki a ia. Ne tusi mai te apositolo ko Ioane penei: “A tatou e a‵lofa, me ne alofa muamua mai a ia ki a tatou.” (1 Ioa. 4:19) I auala fea e mafai ei tatou o fakaasi atu ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi me e a‵lofa tatou ki a ia?

FAKAPILI‵PILI ATU KI A IEOVA

E fakaasi atu ne tatou me e a‵lofa malosi tatou ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi ko Ieova, mai te fakapili‵pili malosi atu faeloa ki a ia i ‵talo, mai te faka‵logo ki a ia, mo te fesoasoani atu ki nisi tino ke a‵lofa ki a ia (Ke onoono ki te palakalafa e 4-14)

4. E ‵tusa mo te Iakopo 4:8, kaia e ‵tau ei o taumafai tatou o fakapili‵pili atu ki a Ieova?

4 A Ieova e manako ko tatou katoa ke fakapili‵pili kae fesokotaki atu foki ki a ia. (Faitau te Iakopo 4:8.) E fakamalosi ne ia tatou ke “‵talo faeloa,” kae fakalogologo mai faeloa a ia ki a tatou i taimi katoa. (Loma 12:12) A ia e se tō fakalavelave io me fi‵ta ke fakalogologo mai ki a tatou. Kae e faka‵logo tatou ki a ia mai te fai‵tau ki tena Muna, te Tusi Tapu, fakatasi mo tusi kolā e fesoasoani mai ke malamalama tatou i ei. E faka‵logo foki tatou ki a ia mai te ‵saga tonu atu i fakatasiga Kelisiano. E pelā loa mo fesokotakiga ‵lei kolā e mafai o fesoasoani atu ki tama‵liki ke ‵pili olotou va mo olotou mātua, a te fesokotaki atu faeloa ki a Ieova ka fesoasoani mai ke tumau tatou i te fakapili‵pili atu ki a ia.

Onoono ki te palakalafa e 5

5. E mafai pefea o momea aka te ‵lei o te auala e fai ei ‵tou ‵talo?

5 Mafaufau ki te auala e fesokotaki ei koe mo te Atua. E manako a Ieova ke ‵ligi atu ne tatou a mea i ‵tou loto ki a ia i ‵talo. (Sala. 62:8) E ‵tau o ‵sili ifo ne tatou a te fesili tenei ki a tatou eiloa: ‘E mata, e fai aku ‵talo pelā me se mea masani, se ‵talo fakaakoako, se ‵talo e tusi ki lalo, io me se ‵talo e fai mo te loto kātoa?’ E mautinoa eiloa me ka alofa malosi koe ki a Ieova, kae manako koe o fakatumau te malosi o te fesokotakiga tenā. Ke fai penā, e ‵tau o fesokotaki atu faeloa koe ki a ia. Fakaasi atu a ou lagonaga totino. Fai atu ki a ia a mea e fiafia koe ki ei mo ou logo‵maega. Ke loto talitonu me e mafai o fanatu koe ki a ia mō se fesoasoani.

6. Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ke fakapili‵pili atu ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi?

6 Ke fakapili‵pili atu ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi, e ‵tau o fakatumau ne tatou se uiga loto fakafetai. E ‵lago tatou ki pati a te faisalamo telā ne tusi mai, penei: “Ko oko eiloa i te uke o au mea ne fai, e Ieova toku Atua, ko au galuega fakaofoofogia mo ou mafaufauga ki a matou. E seai se tino e mafai o ‵pau mo koe; kafai e taumafai au o fakailoa kae faipati e uiga ki mea konā, ko tō uke katoa a mea konā ke lau aka!” (Sala. 40:5) E se ‵tau fua o maua ne tatou te lagonaga loto fakafetai; kae e ‵tau o fakaasi atu ne tatou te loto fakafetai ki a Ieova mai ‵tou pati mo faiga. E fai ei ke tu ‵kese tatou mai te tokoukega i aso nei. E ola tatou i se lalolagi telā e seai se loto fakafetai e maua ne tino ki mea a te Atua ne fai mō latou. E tonu, tasi o fakaasiga me ko ola tatou i “aso fakaoti” ko te seai o se loto fakafetai i tino. (2 Timo. 3:1, 2) Ke mo a eiloa ma fakaakoako tatou ki te uiga tenei!

7. Se a te mea e manako a Ieova ke fai ne tatou, kae kaia?

7 E se ma‵nako a mātua ko olotou tama‵liki ke kinau sāle kae ke fai pelā me ne taugasoa. I se auala tai ‵pau, e manako a Ieova ko ana tama‵liki katoa ke ‵lei olotou fesokotakiga mo nisi tino. A te ‵tonuga, a te alofa telā e fakatau fakaasi atu ne tatou se fakailoga o Kelisiano ‵tonu. (Ioa. 13:35) E ‵lago tatou ki pati a te faisalamo telā ne tusi mai, penei: “Ko oko eiloa i te ‵lei kae gali mō taina ke ‵nofo fakatasi i te fealofani!” (Sala. 133:1) Kafai e a‵lofa tatou ki ‵tou taina mo tuagane, e fakamaoni atu ne tatou ki a Ieova a te ‵tou a‵lofa ki a ia. (1 Ioa. 4:20) Ko oko eiloa i te gali ke fai mo vaega o se kaukāiga o taina mo tuagane kolā e “fakatau atafai te suā tino ki te suā tino, ke fakatau a‵lofa atafai”!—Efe. 4:32.

FAKAASI TOU ALOFA MAI TE FAKALOGO

Onoono ki te palakalafa e 8

8. E ‵tusa mo te 1 Ioane 5:3, se a loa te pogai tāua e faka‵logo ei tatou ki a Ieova?

8 E fakamoemoe a Ieova ko tama‵liki ke faka‵logo ki olotou mātua, kae manako a ia ko tatou ke faka‵logo ki a ia. (Efe. 6:1) E fakamoemoe foki a Ieova ko tatou ke faka‵logo ki a ia, me i a ia ko te ‵tou Mafuaga, te Pogai o te ola, mo te ‵toe tamana poto i tamana katoa. Kae ko te pogai tonu loa o te ‵tou faka‵logo ki a Ieova, ko te ‵tou a‵lofa ki a ia. (Faitau te 1 Ioane 5:3.) E tiga loa e uke a pogai e ‵tau ei o faka‵logo tatou ki a Ieova, e se faimalo ne ia tatou ke fai penā. Ne tuku mai ne Ieova te meaalofa ko te saolotoga, tela la, e fiafia a ia māfai e filifili tatou ke faka‵logo ki a ia ona ko te ‵tou a‵lofa mō ia.

9-10. Kaia e tāua ei ke iloa a tulafono a te Atua kae ola e ‵tusa mo tulafono konā?

9 E ma‵nako a mātua ke puipui a olotou tama‵liki. Tenā te pogai e fai ei ne latou a tulafono e uiga ki mea tau amioga, mō te ‵lei o olotou tama‵liki. Kafai e faka‵logo a tama‵liki ki fakatakitakiga konā, e fakaasi atu ne latou te lotou loto tali‵tonu ki olotou mātua kae āva ki a latou. Kae e sili atu i te tāua me e iloa ne tatou a tulafono a te ‵tou Tamana faka-te-lagi kae ola e ‵tusa mo tulafono konā. Kafai e fai tatou penā, ko fakaasi atu ne tatou ki a Ieova me e a‵lofa kae āva tatou ki a ia kae ko maua foki ne tatou a mea aoga. (Isa. 48:17, 18) E ‵kese mai i ei, a latou kolā e ‵teke ki a Ieova mo ana tulafono, ka iku atu ki te fakalogo‵mae ne latou a latou eiloa.—Kala. 6:7, 8.

10 Kafai e ola tatou i se auala telā e fakafiafia atu ki a Ieova, ko puipui eiloa tatou mai mea fakama‵taku i te feitu faka-te-foitino, mea tau lagonaga mo te feitu faka-te-agaga. E iloa ne Ieova te ‵toe mea ‵lei mō tatou. A Aurora, telā e nofo i Iunaite Sitete, e fai mai, “E iloa ne au me i te fakalogo faeloa ki a Ieova e iku atu ki te ‵toe olaga ‵lei.” Se mea tonu eiloa ki a tatou katoa. I te auala fea ne aoga ei ki a koe a te fakalogo ki te takitakiga alofa a Ieova?

11. I te auala fea e fesoasoani mai ei a te ‵talo ki a tatou?

11 A te ‵talo e fesoasoani mai ke faka‵logo tatou, faitalia loa me e faigata ke fai penā. I nisi taimi, ka faigata ki a tatou ke faka‵logo ki a Ieova, kae e ‵tau o taua atu faeloa tatou ki ‵tou manakoga agasala. Ne akai atu te faisalamo ki te Atua: “Fakamalosi aka i loto i a au a te fiafia o fakalogo ki a koe.” (Sala. 51:12) A Denise, telā se paenia tumau, ne fai mai, “Kafai e faigata ki a au ke fakalogo ki se fakatonuga a Ieova, e ‵talo atu au mō te malosi ke fai te mea tonu.” E mafai o mautinoa i a tatou me ka tali mai faeloa ne Ieova se fakamolemole penā.—Luka 11:9-13.

FESOASOANI ATU KI NISI TINO KE A‵LOFA KI TE ‵TOU TAMANA

12. E ‵tusa mo te Efeso 5:1, ne a mea e ‵tau o fai ne tatou?

12 Faitau te Efeso 5:1. E pelā me ne “tama fagasele” a Ieova, e fai ne tatou te ‵toe mea ke fakaakoako atu ki a ia. E fakaakoako tatou ki ana uiga mai te alofa, atafai, kae a‵lofa fakamagalo i ‵tou faifaiga ki nisi tino. Kafai e lavea ne tino kolā e se iloa ne latou a te Atua a ‵tou uiga ‵lei, e mafai o fakamalosi aka latou ke tauloto ki mea e uke e uiga ki a ia. (1 Pe. 2:12) E isi se pogai ‵lei ke fakaakoako a mātua Kelisiano ki a Ieova i olotou faifaiga ki olotou tama‵liki. Kafai e fai latou penā, ka ma‵nako eiloa olotou tama‵liki ke fai taugasoa mo te ‵tou Tamana alofa.

Onoono ki te palakalafa e 13

13. Se a te mea e ‵tau o ‵saga tonu atu tatou ki ei?

13 A te tamā tamaliki e masani o fakamatamata i tena tamana kae fiafia o faipati e uiga ki a ia. I se auala tai ‵pau, e fakamata‵mata tatou i te ‵tou Tamana faka-te-lagi, ko Ieova, kae ma‵nako tatou ke iloa ne nisi tino a ia. I ‵tou loto, e ‵pau katoa ‵tou lagonaga mo te Tupu ko Tavita, telā ne tusi mai: “Ka faipati fakamatamata au ona ko Ieova.” (Sala. 34:2) Kae e a māfai tatou e ‵mā? E mafai pefea o loto ‵toa tatou? E momea aka ‵tou loto ‵toa māfai e ‵saga tonu tatou ki te auala ke fakafiafia ne tatou a Ieova mo te uke o mea aoga ka maua ne nisi tino mai te tauloto e uiga ki a ia. Ka tuku mai eiloa ne Ieova te loto malosi e manakogina ne tatou. Ne fesoasoani atu a ia ki taina i te senitenali muamua ke loto ‵toa, kae ka fesoasoani mai foki a ia ki a tatou.—1 Tesa. 2:2.

14. Ne a nisi pogai e tāua ei ke fai ne tatou te galuega ko te faiga o soko?

14 A Ieova e se fakailoga tino, kae ko ia e fiafia māfai e lavea ne ia tatou e fakaasi atu te alofa ki nisi tino, faitalia olotou fakanofonofoga. (Galu. 10:34, 35) Tasi o toe auala ‵lei e mafai o fakaasi ne tatou te alofa ki nisi tino, ko te talai atu te tala ‵lei ki a latou. (Mata. 28:19, 20) Se a te mea e mafai o fakataunu ne te galuega tenei? A latou kolā e faka‵logo mai e mafai o momea aka te ‵lei o olotou olaga i te taimi nei kae maua foki ne latou te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i aso mai mua.—1 Timo. 4:16.

A‵LOFA KI TE ‵TOU TAMANA KAE KE FIA‵FIA

15-16. Ne a pogai e ‵tau ei mo tatou o fia‵fia?

15 A Ieova se tamana alofa, tela la, e manako a ia ke fia‵fia tena kāiga. (Isa. 65:14) E uke a pogai e mafai ei o fia‵fia tatou i te taimi nei, e tiga loa e fe‵paki tatou mo fakalavelave faiga‵ta. E pelā me se fakaakoakoga, e mautinoa i a tatou me e alofa malosi mai te ‵tou Tamana faka-te-lagi. E maua ne tatou te iloaga tonu mai te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu. (Iele. 15:16) Kae ko tatou ne vaega o te kāiga tu ‵kese telā e aofia i ei a tino kolā e a‵lofa ki a Ieova, ki ana tulaga ma‵luga i mea tau amioga, kae fakatau a‵lofa foki te suā tino ki te suā tino.—Sala. 106:4, 5.

16 E mafai eiloa o tumau tatou i te fia‵fia me e maua ne tatou te fakamoemoega mautinoa e uiga ki se olaga ‵lei i aso mai mua. E iloa ne tatou me ko pili o fakaseai ne Ieova a mea ma‵sei katoa, kae mai lalo i te takitakiga o tena Malo, ka toe fakafoki mai ne ia te Palataiso ki te lalolagi nei. E maua foki ne tatou a te fakamoemoega gali me i tino kolā ko oti ne ‵mate atu, ka toe faka‵tu aka ki te ola kae toe fetaui mo olotou tino pele. (Ioa. 5:28, 29) Se taimi fakafiafia eiloa tenā! Kae sili atu i te tāua, e mautinoa eiloa i a tatou me ko pili o avatu ne tino katoa i te lagi mo te lalolagi a te vikiga, te fakaaloalo mo te tapuakiga katoatoa telā e ‵tau fua o maua ne te ‵tou Tamana alofa.

PESE 12 Ieova te Atua Sili

^ pala. 5 E iloa ne tatou i te ‵tou Tamana ko Ieova e alofa malosi mai ki a tatou, kae ne aumai ne ia tatou ki tena kāiga o tino tapuaki. Ona ko te mea tenā, ne fakamalosi aka ei tatou ke a‵lofa ki a ia. E mafai pefea o fakaasi atu ‵tou a‵lofa ki te ‵tou Tamana atafai? Ka sau‵tala tatou i te mataupu tenei ki nisi mea kolā e mafai ne tatou o fai.