Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 8

Amamako Lombembua Poku Yuvula Onya

Amamako Lombembua Poku Yuvula Onya

“Tu kakateli kovina vi koka ombembua kuenda kovina vioku likuatisa pokati.”VA ROM. 14:19.

OCISUNGO 113 Ocipiñalo Cetu Combembua

OVINA TU LILONGISA *

1. Nye ca pita lepata lia Yosefe kuenda momo lie vahuvaye vo kuatela onya?

YAKOBA wa solele omãla vaye vosi, pole, wa solelepo vali calua Yosefe wa kuata 17 kanyamo. Vahuvaye va liyeva ndati? Ovo vo kuatela onya kuenje onya yaco ya va kokela oku u suvuka. Yosefe ka lingile cimue ca kokisa vahuvaye oku u kuatela onya. Noke, ovo va landisa Yosefe kupika kuenda va kemba ku isiavo okuti ocinyama cimue ca tema, ca ponda omõlaye una a solele calua. Onya ya nyõla ombembua ya kala pokati kepata liavo kuenda oku kokela esumuo lialua ku isiavo.—Efet. 37:3, 4, 27-34.

2. Ndomo ca lekisiwa ku Va Galatia 5:19-21, momo lie onya yi kokela ohele

2 Vembimbiliya, onya * yi sangiwa pokati ka vana vakuãi “ovilinga vietimba” vina vi pondola oku tateka omunu oku piñala Usoma wa Suku. (Tanga Va Galatia 5:19-21.) Olonjanja vimue onya yi koka ukuse, oku lihoyisa kuenda ocikumbiti.

3. Ovina vipi tu konomuisa vocipama cilo?

3 Ulandu wa vahuva a Yosefe u lekisa okuti, onya yi pondola oku nyõla ukamba u sangiwa vepata kuenda oku tateka ombembua. Ndaño okuti ka tua la linga eci vahuva a Yosefe va linga, vosi yetu ka tua lipuile kuenda utima wetu wa piãla kelimbi. (Yer. 17:9) Eli olio esunga lieci olonjanja vimue tu kuatela onya vakuetu. Tu konomuisa ovolandu amue alungulo a sangiwa Vembimbiliya a tu kuatisa oku limbuka esunga lieci onya yi ponduila oku kulila vutima wetu. Tu konomuisavo olonjila vimue vi pondola oku tu kuatisa oku yuvula onya kuenda oku kakatela kovina vi koka ombembua.

NYE CI PONDOLA OKU KOKA ONYA?

4. Momo lie va Filisiti va kuatela onya Isake?

4 Ceci umue a kuete ukuasi. Isake wa kala ulumue umue wa kuatele ukuasi walua kuenje va Filisiti vo kuatela onya. (Efet. 26:12-14) Va Filisiti va lembika leve ovisimo vina Isake a endaile oku nyuisila ovinyama viaye. (Efet. 26:15, 16, 27) Ndeci ca linga va Filisiti, omanu vamue koloneke vilo va kuetele onya vana va kuete ovipako vialua okuti ovo ci sule. Ovo ka va liveli lika cina vakuavo va kuete, pole, va yongolavo oku tateka vakuavo okuti ka va kuata cimue.

5. Momo lie asongui vatavo va kuatela onya Yesu?

5 Ceci umue a pandiyiwa calua. Asongui vatavo a va Yudea, va kuatela onya Yesu omo okuti omanu vo solaile calua. (Mat. 7:28, 29) Yesu wa kala onumiwa ya Suku momo eye wa enda oku longisa ocili. Ndaño ndoco, asongui vaco vatavo va sandeka ovohembi kuenda alundi alua, oco va sepuise onduko yiwa ya Yesu. (Mar. 15:10; Yoa. 11:47, 48; 12:12, 13, 19) Elungulo lipi tu lilongisila kulandu owu? Tu sukila oku yuvula ovisimĩlo vioku kuatela onya vana va soliwe calua vekongelo omo liovituwa viavo viwa. Pole, tu sukila oku setukula ovituwa viavo viocisola.—1 Va Kor. 11:1; 3 Yoa. 11.

6. Deotrefe wa lekisa ndati onya?

6 Ceci umue a kuete ocikele cimue vekongelo. Kocita catete, Deotrefe wa kuatela onya vana va kala locikele cimue vekongelo Liakristão. Eye wa yonguile oku “likapa pomangu yatete” pokati ka vakuavo vekongelo kuenje wa fetika oku sandeka olondaka vimue vĩvi, oco upostolo Yoano lavamanji vakuavo va kuatavo ovikele, va va sepule. (3 Yoa. 9, 10) Ndaño okuti lalimue eteke tu linga ndeci ca linga Deotrefe, pamue tu fetika oku kuatela onya manji umue wa tambula ocikele cimue tua lavokaile oku kuata, ca piãla enene nda etu tu li tenda okuti tua loñolohapo vali koku tẽlisa ocikele caco okuti manji yaco ci sule.

Utima wetu u kasi ndosi kuenda ovituwa vietu viwa vi kasi ndolonelẽho via posoka. Pole, onya yi kasi ndonjunde yi nyõla ovikũla. (Tala ocinimbu 7)

7. Onya yi pondola oku tu yapuisa ndati?

7 Onya yi kasi ndonjunde yimue yi nyõla ovikũla. Nda tu ecelela okuti onya yi kulila vutima wetu, ci ka tĩla calua oku yimũla. Voku kuata onya mua kongela ovina vikuavo ndeci, ovisimĩlo ka via sungulukile, esepa lialua, epela kuenda ocipululu. Onya yi tateka oku lekisa ovituwa viwa ndeci, ocisola ohenda kuenda ocikembe. Kuenje nda tua limbuka okuti onya yi kasi oku kula vutima wetu, tu sukila oku yi yuvula lonjanga. Tu yuvula ndati onya?

LEKISA UMBOMBE KUENDA ESANJU

Tu yuvula ndati onya? Lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, tu pondola oku yuvula onya loku yi piñaiya lumbombe kuenda esanju (Tala ovinimbu 8-9)

8. Ovituwa vipi vi tu kuatisa oku yuvula onya?

8 Tu pondola oku yuvula onya poku lekisa umbombe kuenda esanju. Nda vutima wetu tua yukisamo ovina viaco viwa, ka tu kuata vali onya. Umbombe u ka tu kuatisa oku yuvula ocituwa coku lisokolola lika etu muẽle. Omunu embombe ka li tendi okuti eye o sesamẽla ovina vialua, okuti vakuavo ci sule. (Va Gal. 6:3, 4) Omunu una o sanjukila eci a kuete, ka li sokisa la vakuavo. (1 Tim. 6:7, 8) Nda omunu umue embombe kuenda o lekisa esanju, nda ukuavo o tambula cimue eye o sanjukavo.

9. Ndomo ca lekiswa ku Va Galatia 5:16 kuenda ku Va Filipoi 2:3, 4, espiritu sandu li ka tu kuatisa oku linga nye?

9 Tu sukila ekuatiso liepiritu sandu lia Suku, nda tu yongola oku yuvula onya, loku lekisa umbombe kuenda esanju. (Tanga Va Galatia 5:16; Va Filipoi 2:3, 4.) Espiritu sandu lia Yehova li pondola oku tu kuatisa oku kũlĩhĩsa eci ci kasi vutima wetu kuenda vovisimĩlo vietu. Lekuatiso lia Suku, tu pondola oku pongolola ovisimĩlo vietu okuti tu vi piñainya levi via sunguluka. (Osa. 26:2; 51:10) Kũlĩhĩsa ulandu wa Mose lowu wa Paulu vana okuti ka va ecelelele oku kala lovisimĩlo vioku kuata onya.

Umalẽhe umue u Isareli o sapuila Mose kuenda Yehosua okuti alume vavali va fetika oku litenda ndovaprofeto. Yehosua o pinga ku Mose oco a lemele alume vaco. Pole Mose o sapuila Yehosua okuti eye wa sanjuka omo okuti Yehova wa kapavo espiritu sandu Liaye kalume vaco vavali (Tala ocinimbu 10)

10. Vekalo lipi omuenyo wa Mose wa setekiwile? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

10 Mose wa kuata ocikele cinene pokati kafendeli va Suku, pole, eye ka tatekele laumue oku kuatavo ocikele caco. Ndeci, eteke limue, Yehova wopa espiritu lia kala ku Mose, wa li kapa kakulu vamue va Isareli kombalaka yoku fendela Suku. Noke liotembo yimue, Mose wa yeva okuti akulu vavali va kala oku tunda kombalaka okuti va tambuilevo espiritu sandu, va fetika oku litenda ndovaprofeto. Mose wa liyeva ndati eci Yehosua o pinga oco a liwekepo oku nõla akulu vaco? Mose ka lekisile onya kekuatiso alume vaco va tambula ku Yehova. Pole, lumbombe walua eye wa lekisa esanju omo liocikele va tambula. (Ate. 11:24-29) Nye tu lilongisila kulandu wa Mose?

Akulu vekongelo va pondola oku setukula ndati umbombe ndowu wa Mose? (Tala ovinimbu 11-12) *

11. Akulu vekongelo va pondola oku setukula ndati Mose?

11 Nda ove ukulu wekongelo anga hẽ eteke limue wa lalekiwile oco o pindise manji umue vekongelo kocikele cina ove o sole calua? Ndeci, pamue ove o sole calua ocikele coku songola Utala Wondavululi u lingiwa osemana losemana. Pole, nda wa lekisa umbombe, ndeci Mose, ku ka litenda okuti ku kuete esilivilo nda va ku pinga oco o pindise manji umue okuti onjanja yikuavo o ka pondola oku tẽlisa ocikele caco. Handi vali, ove o ka kuata esanju lioku pindisa manji yaco.

12. Akristão valua koloneke vilo, va lekisa ndati umbombe kuenda esanju?

12 Sokolola kovitangi vamanji valua va kuka va kasi oku liyaka lavio. Ndeci, vokuenda kuanyamo alua, ovo va kasi locikele cumitavaso cakulu vekongelo. Pole, eci va tẽlisa 80 kanyamo, ovo va nõlapo oku siapo ocikele cavo. Vamanji va nyula akongelo, eci va tẽlisa 70 kanyamo lumbombe walua va liwekapo kocikele cavo, loku tambula ocikele cikuavo. Koloneke vilo, vamanji valua kepata lio Betele koluali luosi, va tambula ocikele cikuavo coku kundila kovikanjo. Vamanji vaco vakuekolelo, ka va kuatelele onya vamanji vana va tambula ocikele ovo va kuatele.

13. Asunga api nda a vetiya Paulu oku kuatela onya 12 kovapostolo?

13 Upostolo Paulu ongangu yikuavo yiwa, yomunu umue wa lekisa esanju kuenda umbombe. Paulu ka ecelele okuti o kuata onya. Eye wa talavaya calua kupange woku kunda, pole, lumbombe wa popia hati: “Ame ndi sule pokati kovapostolo kuenda si sesamẽla oku tukuiwa upostolo.” (1 Va Kor. 15:9, 10) Ovapostolo 12 va kuama Yesu vokuenda kupange waye woku kunda palo posi, pole, Paulu toke kolofa kuenda kepinduko lia Yesu ka kaile handi Ukristão. Ndaño okuti noke Paulu weya oku kala ‘upostolo wa vakualofeka,’ eye ka tiamẽlele 12 kovapostolo. (Va Rom. 11:13; Ovil. 1:21-26) Kuenje ka kuatelele onya 12 kovapostolo vaco kuenda ka kuatelelevo onya kukamba ovo va kuata la Yesu, pole, Paulu wamamako oku sanjukila ocikele a kuata.

14. Nda tua lekisa esanju kuenda umbombe tu ka vetiyiwa oku linga nye?

14 Nda tua lekisa esanju kuenda umbombe, tu ka vetiyiwa oku setukula Paulu kuenda tu ka lekisa esumbilo ku vana Yehova a eca omoko yoku songola. (Ovil. 21:20-26) Yehova wa linga esokiyo liokuti ku kala alume va songola ekongelo Liakristão. Ndaño ka va lipuile, Yehova o va tenda okuti “olongavelo komanu.” (Va Efe. 4:8, 11) Nda tua lekisa esumbilo kalume vaco va nõliwa kuenje lumbombe tu kuama olonumbi viavo, ukamba wetu la Yehova u pama kuenda tu kuata ombembua la vamanji vosi.

“TU KAKATELI KOVINA VI KOKA OMBEMBUA”

15. Nye tu sukila oku linga?

15 Ka tu pondola oku kuata ombembua nda tua ecelela okuti onya yamamako pokati ketu. Tu sukila oku imbapo onya vutima wetu kuenda oku yuvula oku kuatela onya vakuetu. Tu sukila oku kapako ovina evi, nda tu yongola oku pokola kolonumbi via Yehova oco “tu kakateli kovina vi koka ombembua kuenda kovina vioku likuatisa pokati.” (Va Rom. 14:19) Nye tu sukila oku linga oco tu kuatise vakuetu oku yuvula onya kuenda tu sanda ndati ombembua?

16. Tu kuatisa ndati vakuetu oku yuvula onya?

16 Ovituwa kuenda ovina tu linga vi pondola oku vetiya vakuetu. Oluali lu yongola okuti, tu ‘litunuila ovina’ tu kuete. (1 Yoa. 2:16) Pole, ocituwa caco ci vetiya oku kuata onya. Vakuetu va pondola oku yuvula oku tu kuatela onya, nda ka tu litambela kovina tu kuete kuenda evi tu yongola oku landa. Handi vali, vakuetu va pondola oku yuvula oku tu kuatela onya, nda tua liketisa kovikele tu kuete vekongelo. Nda tu vangula lika catiamẽla kovikele tu kuete, ci ka kokela vakuetu oku amamako oku tu kuatela onya. Pole, nda tua kapako ekalo lia vakuetu loku limbuka ovina viwa ovo va linga, tu ka va kuatisa oku kuata esanju kuenje vekongelo mu kala omunga kuenda ombembua.

17. Vahuva a Yesefe va tẽla oku linga nye kuenda momo lie?

17 Etu tu pondola oku yula onya! Tu konomuisi vali ulandu wa vahuva a Yosefe. Noke lianyamo amue tunde eci vahuvaye vo tata lãvi, va lisanga Kegito. Osimbu handi ka lisituluile ku vahuvaye, eye wa va seteka oco a kũlĩhe nda va pongolola muẽle ovisimĩlo viavo. Eye wa pongiya okakulia kamue kuenje wa ka eca ku manjaye umalẽhe Benjamini kuenda wo tatapo vali ciwa okuti vakuavo ci sule. (Efet. 43:33, 34) Ka kua kaile ondimbukiso layimue yi lekisa okuti va huvaye va kuatela onya Benjamini. Pole, ovo va lekisa okuti va kapakovo manjavo kuenda Isiavo Yakoba. (Efet. 44:30-34) Omo okuti vahuva a Yosefe va siapo onya, ovo va tẽla oku tumbulula ombembua vepata liavo. (Efet. 45:4, 15) Cimuamue haico okuti, nda tua siapo onya tu ka kuatisa epata lietu kuenda ekongelo oku kuata ombembua.

18. Ndomo ca tangiwa kukanda wa Tiago 3:17, 18, nye ci pondola oku yililako nda tua kuatisa koku sanda ombembua?

18 Yehova o yongola okuti tu yuvula onya kuenda tu kakatela kovina vi koka ombembua. Tu sukila oku likolisilako oco tu tẽlise ovina viaco. Ndomo ca konomuisiwa vocipama cilo, etu tu kuete ocituwa coku lekisa onya. (Tia. 4:5) Handi vali, tua ñualiwa lomanu va lekisa onya. Pole, nda tua lekisa umbombe, esanju kuenda olopandu, tu ka siapo onya. Kuenje tu ka kuatisa koku sanda ombembua yina yi ka tu kuatisa oku lekisa ovituwa viwa.—Tanga Tiago 3:17, 18.

OCISUNGO 130 Tu Lieceli Pokati

^ tini. 5 Vocisoko ca Yehova muli ombembua. Pole, ombembua yaco yi pondola oku tatekiwa nda tu lekisa onya. Vocipama cilo, tu ka lilongisa ovina vi koka onya. Tu ka konomuisavo ndomo tu pondola oku yuvula ocituwa caco cĩvi kuenda ndomo tu kakatela kovina vi koka ombembua.

^ tini. 2 ONDAKA YA LOMBOLUIWA: Ndomo ca lomboluiwa Vembimbiliya, onya ka yi vetiya lika omunu oku livela ovina via vakuavo, pole, omunu waco ka yongolavo okuti vakuavo va kuata cimue.

^ tini. 61 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Vokuenda kuohongele yakulu vekongelo, manji umue wa kuka usongui Welilongiso Liutala Wondavululi, vo pinga okuti o pindisa ukulu umue wekongelo umalẽhe oco a tẽlise ocikele caco. Ndaño manji yaco wa kuka o sole ocikele caye, eye o tava lesunguluko onjila akulu vakuavo va nõla kuenje eca olonumbi vi sukiliwa kukulu wekongelo umalẽhe kuenda u pandiya.