Enda ku bidi'mo

Enda ku kifunka

KISHINTE KYA KWIFUNDA 9

Leka Yehova Akutalaje

Leka Yehova Akutalaje

“Kuzumbazumba pokwandēmenene, waunsengele ne kuntalaja.”​—ÑIM. 94:19.

LWIMBO 44 Lulombelo lwa Muntu Mwityepeje

BIDI MU KISHINTE *

1. Le i bika bibwanya kwitulengeja tuzumbije mutyima, ne tubwanya kulanga bika?

LELO kodi muzumbije mutyima bininge? * Padi uzumbijanga mutyima mwanda bakwenu bakusanshijanga na byobanena nansha byobalonga. Nansha padi uzumbijanga mutyima pa byowanenene nansha byowalongele. Kimfwa, padi walongele kilubo, kolangalanga’mba Yehova kakakulekelapo nansha dimo. Kibi kutabukidila, ubwanya kulanga’mba, byowalemenwa na kuzumbija mutyima, kukidipo na lwitabijo—kodi muntu mubi. Ino le i bya bine?

2. Le i bimfwa’ka bya mu Bisonekwa bilombola’mba kuzumbija mutyima ke kubulwapo lwitabijo?

2 Twisambilei bidi pa bimfwa bityetye bya mu Bisonekwa. Hana inandya mupolofeto Samwele, wādi mwana-mukaji wa lwitabijo lukatampe. Inoko, wātādilwe na kuzumbija mutyima pāmususwile bininge muntu wa mu yabo njibo. (1 Sa. 1:7) Mutumibwa Polo wādi na lwitabijo lukomo, inoko wālemenenwe na “kuzumbija mutyima pa mwanda wa bipwilo byonso.” (2 Ko. 11:28) Mulopwe Davida nandi wādi na lwitabijo lukomo lwālengeje Yehova amusanswe bininge. (Bil. 13:22) Ino nansha nankyo, Davida wālongele bilubo byāmulengeje azumbije mutyima bininge. (Ñim. 38:4) Yehova wēbasengele ne kwibatalaja abo bonso. Pano twisambilei bidi pa ñeni yotubwanya kuboila ku bimfwa byabo.

ÑENI YOTUBOILA KUDI HANA MUNTU WA KIKŌKEJI

3. Le i muswelo’ka otubwanya kuzumbija mutyima pa binena bakwetu?

3 Shi bakwetu betunena bintu bisansa nansha kwitulongela bintu pampikwa buswe, tubwanya kuzumbija mutyima. Ye mobikadilanga nakampata shi muntu witusanshije i mulunda nansha otubutulwa nandi. Tubwanya kulangalanga’mba bulunda bwetu bubapu. Kyaba kimo, muntu witusanshije ubwanya kwisamba pampikwa kulanga, kadi tubwanya kwiivwana’nka bwa batwe bobakinka lupete! (Nki. 12:18) Nansha padi muntu ubwanya kunena ku kusaka binenwa bisansa. Nkasampe umo mwana-mukaji watenwe na ano makambakano. Unena’mba, “pano kepadi’tu myaka mityetye, muntu umo onadi mona bu mulunda muyampe washilwile kunsambakenya myanda ya amba-amba pa Entelenete. Byaunsense kadi nazumbije mutyima. Nakomenwe kwivwanija kine kyawaunongele nabya.” Shi mulunda nobe nansha muntu obutulwa nandi wakusanshije, ubwanya kuboila ñeni mivule kudi Hana.

4. Le Hana wātenwe na makambakano’ka makomo?

4 Hana wādi wikonda na makambakano kampanda. Kābutwilepo bana mu bula bwa myaka mivule. (1 Sa. 1:2) Mu bibidiji bya bene Isalela, mwana-mukaji ñumba wādi umonwa bu mufingwe mafingo. Kino kyādi kimuletela bumvu bininge. (Ngo. 30:1, 2) Kintu kyādi kisansa Hana bininge i kino, wandi mulume wādi na mukaji mukwabo, Penina, mwine wāmubutwidile bana. Penina wādi ukwatyilwa Hana mukao kadi wādi “umukolomona kitatyi kyonso mwanda wa kumufītyija mutyima.” (1 Sa. 1:6) Dibajinji, Hana wākomenwe kūminina ano makambakano makomo. Wāfītyilwe “kadila ne kudya kwine mpika.” Wāikala na “bululu bya mwiko” ku mutyima. (1 Sa. 1:7, 10) Le Hana wāsengelwe namani?

5. Le milombelo yākweshe Hana namani?

5 Hana wālombwele Yehova mwaādi wiivanina mu milombelo. Aye pa kupwa kulombela, wālombola Edi Kitobo Mukatampe yandi myanda. Nandi wāmunena’mba: “Enda mu ndoe, kadi Leza wa Isalela akupe kyowamulomba.” Le byāikala namani? Hana “waenda wadya ne kudya, ne mpala yandi keyakidipo mifītwe.” (1 Sa. 1:17, 18) Milombelo yākweshe Hana ekale monka na ndoe.

Pamo bwa Hana wa pa kala, le i muswelo’ka otubwanya kwikala monka na ndoe ya mutyima dyalelo ne kwiilama? (Tala musango 6-10)

6. Le pa mwanda utala milombelo, i ñeni’ka yotubwanya kuboila kudi Hana ne ku kisonekwa kya Bene Fidipai 4:6, 7?

6 Tubwanya kwikala monka na ndoe shi tutakamene mu milombelo. Hana wādi upityija kitatyi kilampe wisamba na Shandi wa mūlu. (1 Sa. 1:12) Netu tubwanya kupityija kitatyi kilampe tulombola Yehova bintu bituzumbija mutyima, bituletela moyo, ne kutupatupa kwetu. Milombelo yetu keifwaninwepo kwikala ya kusasula nansha kunena bintu mu muswelo mubwaninine. Tubwanya padi’nka ne kukomenwa bya kunena potulombola Yehova makambakano etu. Nansha nankyo, Yehova kakakōkapo kwitwivwana. Kutentekela pa milombelo yotulomba pa makambano etu, tufwaninwe kuvuluka madingi alembelwe mu Bene Fidipai 4:6, 7. (Tanga.) Polo wālombwele patōkelela’mba tufwaninwe kulombela milombelo ya kufwija’ko. Tudi na bubinga buvule bwa kufwijija’ko Yehova. Kimfwa, tubwanya kumufwija’ko pa kyabuntu kya būmi, pa mingilo yandi ya bupangi, pa buswe bwandi bwa ndamatyidile, ne pa lukulupilo lwa kutendelwa lwaetupele. Le i ñeni’ka mikwabo yotubwanya kuboila kudi Hana?

7. Le ba Hana ne wandi mulume bādi balonga bika kyaba ne kyaba?

7 Nansha byaādi na makambakano, Hana wādi wenda kyaba ne kyaba na wandi mulume ku kifuko kya kutōtela’po Yehova mu Shilo. (1 Sa. 1:1-5) I kitatyi kyādi Hana ku tempelo pāmukankamikile Edi Kitobo Mukatampe amba, nkulupile amba Yehova ukalondolola milombelo yobe.​—1 Sa. 1:9, 17.

8. Le kupwila kubwanya kwitukwasha namani? Shintulula.

8 Tubwanya kwikala monka na ndoe shi tutanwa nyeke ku kupwila. Mu milombelo mibajinji ya ku kupwila, bavudile kulomba’mo mushipiditu wa Leza wikale netu. Ndoe ibadilwa mu kipa kya uno mushipiditu. (Ngt. 5:22) Shi twenda ku kupwila nansha ke kitatyi kyotuzumbija mutyima, tupanga Yehova ne batutu ne bakaka mukenga wa kwitukankamika ne kwitukwasha twikale monka na ndoe ya mutyima. Milombelo ne kutanwa ku kupwila i bintu bya mvubu bingidija Yehova mwanda wa kwitutalaja. (Bah. 10:24, 25) Tutalei ñeni mikwabo yotubwanya kuboila ku myanda yātene Hana.

9. Le i bika kebyāshintyilepo mu mwanda wa Hana, ino le wālongele’po namani?

9 Makambakano ādi alengeja Hana azumbije mutyima keāpwilepo ponka na ponka. Hana paādi ujokela ku njibo utamba ku tabenakulo, wādi ushikata mu njibo imo na Penina. Kadi Bible kalombwelepo amba ngikadila ya Penina yāshintyile. O mwanda padi Hana wādi unenwe kūminina nyeke binenwa bisansa bya mukao nandi. Inoko Hana wābwenye kwikala monka na ndoe ya mutyima ne kwiilama. Vuluka’mba pa kupwa kutūla yandi myanda mu makasa Yehova, Hana kādipo kadi uzumbija mutyima monka. Wālekele Yehova amusenge ne kumutalaja. Kitatyi pa kupita’po, Hana wāeselwe dyese, wābutula wandi mwana!—1 Sa. 1:19, 20; 2:21.

10. Le i ñeni’ka yotuboila ku kimfwa Hana?

10 Tubwanya kwikala monka na ndoe nansha shi bintu bituzumbija mutyima kebipwilepo. Nansha shi tulombelanga bininge ne kutanwa ku kupwila kyaba ne kyaba, padi makambakano amo keakapupo. Inoko kupityila ku kimfwa kya Hana, tubefunde amba i kutupu kintu nansha kimo kibwanya kukankaja Yehova aleke kutalaja mutyima wetu ukambakana. Yehova kaketwilwapo nansha dimo, kadi panopano ponka nansha mwenda mafuku uketwesela pa mwanda wa kikōkeji kyetu.​—Bah. 11:6.

ÑENI YOTUBOILA KUDI MUTUMIBWA POLO

11. Le Polo wādi na bubinga’ka bwa kuzumbijija mutyima?

11 Polo wādi na bubinga buvule bwa kuzumbijija mutyima. Kimfwa, byaādi usenswe batutu ne bakaka, wādi ulangalanga pa makambakano obādi bekonda nao. (2 Ko. 2:4; 11:28) Mu mwingilo wandi wa bu mutumibwa, Polo wākupilwe ne kukutwa na balwana. Kadi wāūminine bikoleja byādi bimuzumbija mutyima, kimfwa kwikala na “tubintu tutyutyu.” (Fid. 4:12) Kadi byotuyukile amba wālobēle pa mema misunsa isatu mu būmi bwandi, tubwanya kufwatakanya mwaādi uzumbijija mutyima pa kwenda lwa bwato. (2 Ko. 11:23-27) Le Polo wāūminine namani kuno kuzumbija mutyima?

12. Le i bika byākweshe Polo aleke kuzumbija mutyima bininge?

12 Nansha Polo byaādi uzumbija mutyima pa makambakano a batutu ne bakaka, inoko kālongelepo bukomo bwa kupwa makambakano abo onso aye mwine. Polo wādi na butūkanye. Wānenene bantu bakwabo bakwashe ku mwingilo wa kuvuija bisakibwa bya kipwilo. Kimfwa, wāpele ba Temote ne Tetusa bantu bakulupilwe mingilo mivule. Mwingilo wāingile bano batutu wākweshe Polo aleke kuzumbija mutyima bininge.​—Fid. 2:19, 20; Tet. 1:1, 4, 5.

Mungya bintu byotwefunda ku kimfwa kya mutumibwa Polo, le i bika byotubwanya kulonga pa kuleka kulēmenenwa na kuzumbija mutyima? (Tala musango 13-15)

13. Le bakulumpe babwanya kwiula Polo namani?

13 Nena bakwenu bakukwashe. Pamo bwa Polo, bakulumpe bavule ba buswe dyelelo bazumbijanga mutyima pa makambakano ekonda na bantu ba mu kipwilo. Inoko mukulumpe umo kabwanyapo kukwasha bonso mu kipwilo. Butūkanye bukamulengeja ape bantu bakwabo babwenye bisakibwa mingilo, ne kufundija bankasampe bamukwashe mu mwingilo wa kuvuija bisakibwa bya luombe lwa Leza.​—2 Tm. 2:2.

14. Le Polo kādipo ulangalanga bika, ne i ñeni’ka yotubwanya kuboila ku kimfwa kyandi?

14 Yuka’mba usakilwa kusengibwa. Polo wādi mwityepeje, o mwanda wādi uyukile amba usakilwa kukankamikwa na balunda nandi. Dibajinji kādipo ulangalanga’mba shi wanena bakwabo bamukankamike, bakamumona bu muntu muzoze. Polo wālembēle Filemone amba: “Nasangele ne kusengwa bininge pa kwivwana buswe bobe.” (Fil. 7) Polo wātelele bengidi nandi bakwabo bavule bāmukankamikile bininge mu bitatyi bya tusua. (Kol. 4:7-11) Shi twitabije na kwityepeja’mba tusakilwa kukankamikwa, batutu ne bakaka bakasangela kwitupa bukwashi botusakilwa.

15. Le i muswelo’ka wāsengelwe Polo paātenwe na mwanda uzumbija mutyima?

15 Kulupila Kinenwa kya Leza. Polo wādi uyukile amba Bisonekwa bibwanya kumusenga. (Loma 15:4) Kadi byādi bimupa tunangu twa mwa kulwina na makambakano o-onso. (2 Tm. 3:15, 16) Pobāmukutyile musunsa wa bubidi mu Loma, Polo wālangile amba lufu lwandi lubafwena. Polo paātenwe na uno mwanda uzumbija mutyma, le wālongele’po namani? Wānenene Temote ende kwadi bukidibukidi, amuselele ne “mivungo.” (2 Tm. 4:6, 7, 9, 13) Mwanda waka? Mwanda ino mivungo yādi padi ibadilwa mu Bisonekwa bya Kihebelu byādi bibwanya kwingidija Polo mu butangi bwandi bwa Bible. Shi twiule Polo na kutanga Kinenwa kya Leza kitatyi ne kitatyi, Yehova ukengidija Bisonekwa mwanda wa kwitutalaja​—nansha shi twikonda na makambakano a muswelo’ka.

ÑENI YOTUBOILA KUDI MULOPWE DAVIDA

Pamo bwa Mulopwe Davida, le i bika bibwanya kwitukwasha shi tubalonga kilubo kikatampe? (Tala musango 16-19)

16. Le Davida wādi uzumbija mutyima pa bika?

16 Davida wādi na bubinga buvule bwa kukambakanibwa na mutyima wa mundamunda. Wālongele makoji na Bafesheba, wakuta ne nkuku ya kwipaya wandi mulume, kadi kyaba kimo wālongele bukomo bwa kufya bubi. (2 Sa. 12:9) Dibajinji, Davida wāpumpwinye mutyima wandi wa mundamunda. Mfulo mfulō, byāmuletele makambakano ku mushipiditu, mu ñeni ne ku ngitu. (Ñim. 32:3, 4) Le i bika byākweshe Davida alwe na kuzumbija mutyima kwawēkolomwenine aye mwine, ne i bika bibwanya kwitukwasha shi tubalonga kilubo kikatampe?

17. Le mutyima wa kwisāsa wa Davida i mumweke namani mu binenwa bidi mu Ñimbo ya Mitōto 51:1-4?

17 Lomba kulekelwa. Davida wālombēle kudi Yehova mwenda mafuku. Wēsapwile bubi bwandi na mutyima wa kwisāsa. (Tanga Ñimbo ya Mitōto 51:1-4.) Bine, kulonga namino kwāmukweshe eivwane biyampe! (Ñim. 32:1, 2, 4, 5) Shi ubalonga bubi bukatampe, kokakimba kufya kilubo kyobe. Ino, sapwila Yehova mu milombelo bubi bobe bonso. Nabya ukaleka kuzumbija mutyima pangala pa mutyima wa mundamunda ukutopeka. Ino shi usaka kupwana monka na Yehova, ufwaninwe kulonga bivule kupita’ko’tu kulombela.

18. Le Davida wālongele namani pobāmulemunwine?

18 Itabija kulemununwa. Yehova paātumine mupolofeto Natana akasokwele bubi bwa Davida patōka, Davida kāsakilepo kwibingija nansha kutyepeka bubi bwandi. Wāitabije ponka na ponka’mba kalubīlepo’nka mulumya Bafesheba kete, ino nakampata i ne Yehova. Davida wāitabije kulemununwa na Yehova, Yehova nandi wāmulekela. (2 Sa. 12:10-14) Shi tubalonga bubi bukatampe, tufwaninwe kusapwila’mo boba batongelwe na Yehova mwanda wa kwitwendeja. (Yak. 5:14, 15) Kadi ketufwaninwepo kukimba kwibingija. Shi twitabije bukidibukidi kulemununwa ne kulongela monka, nabya ketukejepo kwikala monka na ndoe ne nsangaji.

19. Le tufwaninwe kusumininwa kulonga bika?

19 Sumininwa kuleka kujokela mu bilubo bimo byonka. Mulopwe Davida wādi uyukile amba usakilwa bukwashi bwa Yehova pa kuleka kujokela mu bubi bumo bonka. (Ñim. 51:7, 10, 12) Yehova pa kupwa kumulekela, Davida wāsumininwe kuleka kwikala na milangwe mibi. Mfulo mfulō, wāikala monka na ndoe ya mutyima.

20. Le tubwanya kulombola namani amba tusangedile kulekelwa na Yehova?

20 Tulombolanga’mba tusangedile kulekelwa na Yehova shi tumulomba etulekele, twitabija kulemununwa, ne kulonga bukomo bwa kuleka kujokela mu bilubo byetu. Shi tulonge namino, nabya tukekala monka na ndoe ya mutyima. James, tutu umo walongele bubi bukatampe witabije uno mwanda. Unena’mba: “Ponakasapwidile bakulumpe bubi bwami, neivwene bu abauntalula kiselwa kilēma pa mapuji. Nashilula kwikala monka na ndoe ya mutyima.” Bine, bisangaja’po kashā pa kuyuka’mba “Yehova udi pabwipi na boba ba mityima mityumuke; upandijanga boba ba mushipiditu musonsakane”!​—Ñim. 34:18.

21. Le i muswelo’ka otubwanya kuleka Yehova etutalaje?

21 Mafuku a mfulo byoafwene ku mfulo, po pene bintu bizumbija mutyima nabyo byenda bivudila’ko. Shi udi na milangwe ikuzumbija mutyima, kimba bukwashi bwa Yehova bukidibukidi. Wifunde Bible na kininga. Boila ñeni ku kimfwa kya ba Hana, Polo ne Davida. Lomba Shobe wa mūlu akukwashe ujingulule kine kikulengeja uzumbije mutyima. (Ñim. 139:23) Muleke akuselele biselwa byobe, nakampata byobya bikulēmena nansha byokubwanyapo kusela. Shi ulonge namino, ubwanya kwikala pamo bwa kaimba wa Mitōto wāimbīle Yehova amba: “Kuzumbazumba pokwandēmenene, waunsengele ne kuntalaja.”​—Ñim. 94:19.

LWIMBO 4 “Yehova I Mukumbi Wami”

^ mus. 5 Kyaba kimo batwe bonso tuzumbijanga mutyima pa makambakano etutana. Kino kishinte kīsambila pa bimfwa bya bengidi basatu ba Yehova ba mu kitatyi kyasonekelwe Bible bādi bekonda na kuzumbija mutyima. Kadi kīsambila ne pa muswelo wēbasengele Yehova ne kwibatalaja.

^ mus. 1 NSHINTULWILO YA KISHIMA: Kuzumbija mutyima i kuvutakanibwa ñeni nansha kulangalanga pa mwanda kampanda. Ako kutambanga ku makambakano a kubulwa lupeto, misongo, myanda ya mu kisaka, nansha bikoleja bikwabo bikonda na muntu. Kadi tubwanya kuzumbija mutyima pa bilubo byetu bya pa kala nansha pa makambakano otulanga’mba aketutana mu mafuku a kumeso.