Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 9

Kʼoaiʼndee nga je Jeobá katabasenkaoná

Kʼoaiʼndee nga je Jeobá katabasenkaoná

“Kʼianga nʼio kisikjáojian, ji kininʼiojin tokoan kʼoa kinikinjenyʼánjin ni̱ma̱na” (SAL. 94:19).

KJOAJNDA 44 Nga ñaki nʼio bʼetsʼoaa

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xosikaoná nga sakʼoa nʼio si̱kjáojinñá, kʼoa jósʼin kuichomani.

A SAKʼOAA nʼio nikjáojiaan. * Tsakui nichxin aon koanná jmeni xi kitsoná tsa ʼyani kʼoa tsa jokisikaoná. Kʼoa tsakuije̱ nga ñá jotsakixoán kʼoa tsa jme xi kinʼia. Tsakui nichxin kisokojéená kʼoa tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsínkʼia sichatʼaná je Jeobá. Xi ijngosani, a kixi tíjna tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kuinga nikjáojinñá nga tsínná kjoamakjain kʼoa nga tsín nda nʼia.

2. Jmé choa̱ xi faʼaitʼa ya Biblia bakóná nga tsínkui xi tsonile nga tsínná kjoamakjain kʼianga nʼio nikjáojiaan.

2 Kataʼyala kʼaa choa̱ xi faʼaitʼa ya Biblia. Je Ana, xi na̱le koanni je profeta Samuel nʼio kisʼele kjoamakjain. Ninga kʼoalani, nʼio kisikjáojin tʼatsʼe nga totaon tsabe je xi ñatjen tjíoʼya niʼya (1 Sam. 1:7). Je pastro Pablo kʼoati nʼio kisʼele kjoamakjain, tonga kʼoati nʼio koankjáojinle tʼatsʼe jtín (2 Cor. 11:28). Je rey David kʼoati nʼio kisʼele kjoamakjain, kʼoa je Jeobá kʼoakitso nga nʼio tsjoake koan (Hech. 13:22). Ninga kʼoalani, kisokojéele kʼoa alikui nda kisʼe kon (Sal. 38:4). Ngatsʼi chjota jebi, jé Jeobá kisinʼio kon kʼoa tsakasenkao nga tsín tikisikjáojinni. Kataʼyala jme xi bakóyaná je choa̱le.

JMÉ XI BAKÓYANÁ CHOA̱LE ANA

3. Ánni nga síkiʼaonniná jmeni xi tso sakʼoa xi kjaʼaí.

3 Sakʼoaa kuinga nikjáojinñá kʼianga ʼya xi jotsoná kʼoa tsa josíkaoná, ngisaa tsa miyoná mani kʼoa tsa xíngiaa mani. Tsakui nichxin kui nikjáojiaan nga tsín tinda kuiyoñá kao je. Tjínkʼa je chjota xi toxkia fákaoná, xi tsín síkjaʼaitsjen josʼin nchja̱, kʼoa yaa mangóson “joni tsa ki̱cha̱ tíbʼésʼenjin yaoná” (Prov. 12:18). Tonga kʼoati tjínkʼa xi ñaki kʼoatjío kon nga jme xi tso, nga̱ kui xi mele nga chʼao sʼe̱ tokoán. Kʼoakoan jngo tichjaa xi sʼa xti. Je tichjaa jebi itso: “Jela jngo jao nó jaʼato kʼianga tsín ndasʼin kisikʼaxki̱na ya redes sociales jngo xi miyona mani tsakai. Nʼio aon koanna jmeni xi kitso kʼoa kisikjáojinña. Alikui koanjinna ánni nga kʼoakitsoni”. Tsa jngo miyoná kʼoa tsa xíngiaa xi kisikiʼaon kjoafaʼaitsjenná, koasenkaoná je choa̱le Ana.

4. Jmé kjoa xi jaʼatojin je Ana.

4 Tsee kjoa jaʼatojin je Ana nga̱ nʼio nkjín nó nga tsín koan kisʼele xti (1 Sam. 1:2). Tjínkʼa je chjota israelita xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín kisichikontʼain Niná jngo chjoón xi tsín kisʼele xti. Kuinga tsín nda kisʼeni kon Ana (Gén. 30:1, 2). Kʼoa xi ijngosani, je xʼinle ijngo chjoón kisʼele xi Peniná tsakʼin, kʼoa nkjín xti kisʼele. Je Peniná koanchi̱ni̱ke je Ana kʼoa “nʼio tsabesin ngantsjai tojoni nga katamajtile” (1 Sam. 1:6). Nga títjon, nʼio kisikiʼaon kjoa jebi, “kiskiʼndá kʼoa likui tsakjen”. Je “Ana nʼio aon kisʼe kon” (1 Sam. 1:7, 10). Jmé xi tsakasenkao nga nda kisʼe ijngokʼani kon.

5. Jósʼin tsakasenkao Ana nga tsakʼétsʼoa.

5 Je Ana tsakʼéyanajmíle je Jeobá jotjín kon. Nga jetsakʼétsʼoa kʼoakitsole je naʼmi Elí jme kjoa xi tífaʼatojin. Kʼoa je Elí i kitsole: “Tʼinlanandai. Kʼoasʼin katatsjoáli je Ninále Israel jme xi kanijélai”. Kʼoa je Ana “ki kʼoa tsakjen, kʼoa alikui tiba kisʼenile” (1 Sam. 1:17, 18). Nga tsakʼétsʼoale je Jeobá kui xi tsakasenkao nga nda kisʼe ijngokʼani kon.

Jósʼiaan nga nda sʼe̱ ijngokʼani tokoán joni Ana (Chótsenlai párrafo 6-10)

6. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Ana kao jmeni xi tso Filipenses 4:6, 7 josʼin kʼoétsʼoaa.

6 Nda sʼe̱ tokoán tsa kjitʼa kʼoétsʼoalee Jeobá. Je Ana alikui tongotjo tsakjákaonajmí je Jeobá nga tsakʼéyanajmíle jotjín kon (1 Sam. 1:12). Kʼoati koa̱n sʼiaan tsanda ñá, kʼoéyanajmílee je Jeobá jmeni xi nikjáojiaan, jmeni xi nokjonlee kʼoa jñani tsín nda nʼia. Alikui machjén nga síxkón kuixoán kʼianga kʼoétsʼoaa. Tsakui nichxin saʼnda chjíʼndá kʼianga kʼoéyanajmílee je Jeobá jme kjoa xi tibitjatojiaan. Je Jeobá alikuikʼia chóbele nga kjuinrʼoéná. Xi ijngosani, kʼoati machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso Filipenses 4:6, 7 * (tʼexkiai). Je Pablo kʼoakitso nga tjínnele kʼoailee kjoanda je Niná kʼianga kʼoétsʼoaa. Nkjín koya jmeni xi koa̱n kʼoainilee kjoanda je Jeobá. Tobʼelañá, tʼatsʼe nga títsjoáná kjoabijnachon, tʼatsʼe jmeni xi kisinda, nga tsjoakená kao tʼatsʼe kjoachoya xi tsjoáná. Jmésani xi bakóyaná je choa̱le Ana.

7. Jméni xi kisʼin ngantsjai je Ana kao xʼinle.

7 Ningalani kjoa jaʼatojin Ana, ntsjaintsjai kikao xʼinle ya Siló, jñani kisʼetsʼoale Jeobá (1 Sam. 1:1-5). Yaa jñani tsakʼétsʼoale je Jeobá, jñani je naʼmi Elí kisinʼio kon Ana nga kʼoakitsole nga kjuinrʼoéle Jeobá (1 Sam. 1:9, 17).

8. Tʼeyanajmí jósʼin basenkaoná je kjoajtín xi satíoná.

8 Nda sa̱tío tokoán tsa ntsjaintsjai kjuian je kjoajtín xi satíoná. Kʼianga bʼétsʼoa je ndsʼee nga tosʼa fitsʼia je kjoajtín kui síjé nganʼiotsjele Jeobá nga kui katabandiaaná nga sʼejna je kjoajtín. Kʼoa nga nyʼán satío tokoán yaa nroani tʼatsʼe nganʼiotsjele Niná (Gál. 5:22). Tsa kjuian je kjoajtín xi satíoná ninga jme xi tinikjáojiaan, je Jeobá kao ndsʼee sinʼiojinná kʼoa kuinyakaoná nga nda sa̱tío tokoán. Nga bʼetsʼoaa kʼoa nga mangián je kjoajtín kui síchjén je Jeobá nga tsjoánganʼioná nga nda sʼe tokoán tsa jme xi tinikjáojiaan (Heb. 10:24, 25). Ijngolasa koya kataʼyaa josʼin basenkaoná je choa̱le Ana.

9. Jméni xi tsín tsʼantjaiya josʼin tsakʼejna je Ana, tonga jmé xi tsakasenkao.

9 Je kjoanikjáojin xi kisʼele Ana alikui tokjoan kitjoxinle, nga̱ tosi tonda ya ñatjen tsakatio kao Peniná kʼianga jekini ndʼiale nga kikʼétsʼoale Niná. Kʼoa alikui kʼoatso Biblia tsa kisindaya yaole Peniná. Tonga je Ana nda kisʼe ijngokʼani kon kʼoa tsín tikisikjáojinni. Kʼianga jetsakʼéyanajmíle je Jeobá jotjín kon alikui tikui kjoa kisikjáojinni. Kitsjoaʼnde nga je Jeobá tsakasenkao kʼoa nga kisinʼio kon. Kʼoa nga kinrʼoé Jeobá je kjoabʼetsʼoale Ana, kisʼele xti nga jekoanni (1 Sam. 1:19, 20; 2:21).

10. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Ana.

10 Koaan nga nda sʼe̱ ijngokʼani tokoán ninga tsín ñaki tjóxin je kjoa xi tjínná. Sakʼoajin tojo kjoa kuitjátojiaan ninga nʼio kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa ninga ntsjaintsjai kjuian je kjoajtín xi satíoná. Je choa̱le Ana kui bakóyaná nga tsín jme xi kʼoechjoaná nga koasenkaoná je Jeobá nga nda sʼe̱ni tokoán. Je Niná alikuikʼia sichajinná. Kʼoa sichikontʼainná tsa tosi tonda kixi kjuintʼalee (Heb. 11:6).

JMÉ XI BAKÓYANÁ CHOA̱LE PASTRO PABLO

11. Ánni nga kisikjáojinni je Pablo.

11 Je Pablo nkjín koya anni nga kisikjáojinni. Tobʼelañá, nga tjao koanle je ndsʼe̱, koankjáojinle nga kjoa jaʼatojin (2 Cor. 2:4; 11:28). Kʼianga kitsoyason, tjínkʼa je chjotakontrale xi tsakʼéle kʼoa xi ndoyá kisikʼéjnaʼya. Xi ijngo koya xi kisikjáojin kuinga tochoa tsojmi kisʼe sakʼoale (Filip. 4:12). Kʼoa nga jan kʼa bʼaxki̱ ya Biblia nga kiskangindá, kitsokjonjin nga ñandia ñandia tsakʼejnaya je chitso (2 Cor. 11:23-27). Jmé xi tsakasenkao.

12. Jméni xi tsakasenkao je Pablo nga tsín nʼio kisikjáojin.

12 Je Pablo koankjáojinle jme kjoa xi jaʼatojin je ndsʼe̱, tonga nga nangitokon koan alikui toje tsakʼa yaole nga tsakʼéndajin. Jé chjotale Cristo xi ngikʼa kisijéle nganʼio nga kisikuinda je jtín. Tobʼelañá, jé Timoteo kao Tito tsakánele je xá xi kisʼe. Alikui jao tjínná nga nda kisʼe kon je Pablo kʼianga tsakinyakao ndsʼee jebi (Filip. 2:19, 20; Tito 1:1, 4, 5).

Tojosʼin kaʼyaa je choa̱le pastro Pablo, jmé xi sʼiaan nga tsín nʼio si̱kjáojiaan (Chótsenlai párrafo 13-15)

13. Jósʼin koa̱n skénngile Pablo je xi chjotajchínga sʼin tjío.

13 Si̱jé nganʼio. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín mani je ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tjío xi kʼoati kui kjoa faʼatojin joni Pablo. Nga tjaole je ndsʼe̱, kʼoati nʼio síkjáojin kʼianga kjoa faʼatojin. Tonga alikui kʼoakoa̱nle tsa tojngo koa̱nni xi kʼoendajin je kjoa. Nga tjínle kjoanangitokon koaan je ndsʼee xi nda tjíosíxále Niná sijéle nganʼio nga kuinyakao, kʼoa kʼoati koa̱n kuitsoyale je xi sʼa xti nga koa̱nle sikuinda je jtín (2 Tim. 2:2).

14. Jmé xi tsínkui kini je Pablo, kʼoa jméni xi bakóyaná je choa̱le.

14 Machjénná nga ʼya xi sinʼio tokoán. Je Pablo nangitokon koan, kuinga kitsjoaʼndeni nga tsakinyakao je miyole. Alikui kini ninga tjínkʼa xi tsín ndasʼin kisikjaʼaitsjen nga nganʼio kisijé Pablo. Nga kiskile je Filemón i kitsole: “Kjaínga tse kjoatsjoa kao kjoamatakon tjínnajin xi totʼatsʼe kjoatjaochali” (Filem. 7). Kʼoa ñandia nga kui kisikʼaxki̱ josʼin tsakinyakao je ndsʼe̱ kʼianga kjoa jaʼatojin (Col. 4:7-11). Tsa tjínná kjoanangitokon kʼoa tsa majinná nga nganʼio machjénná, je ndsʼee kao kjoatsjoa tsjoánganʼioná.

15. Jmé xi tsakasenkao Pablo kʼianga tse kjoa jaʼatojin.

15 Si̱nʼiotʼaa je Énle Niná. Je Pablo koanjinle nga nʼio tsjoánganʼiole je Énle Niná (Rom. 15:4). Kʼoati koanjinle nga tsjoále kjoachjine tojme kjoa xi kjoaʼatojin (2 Tim. 3:15, 16). Nga koanjaoni kʼa nga ndoyá tsakʼejnaʼya ya Roma, koanjinle nga tochoatsesa kʼoéjna. Jmé xi kisʼin nga kui kjoa jaʼatojin. Kʼoakitsole je Timoteo nga ndi̱to̱n katafikonle kʼoa nga katabʼale je rollo (2 Tim. 4:6, 7, 9, 13). Ánni nga kui kisijéni Pablo. Tsakui nichxin ya rollo jebi faʼaitʼa je Énle Niná xi én Hebreo kichjini, je xi Escrituras Hebreas ʼmile, kʼoa kui kiskotʼaya nga toje. Tsa kʼoati ntsjaintsjai chótʼayá je Énle Niná jokisʼin Pablo, je Jeobá kui Biblia sichjén nga koasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán tojme kjoa xi kuitjátojiaan.

JMÉ XI BAKÓYANÁ CHOA̱LE REY DAVID

Joni je rey David, jmé xi koasenkaoná tsa ai jée ska̱jiaan (Chótsenlai párrafo 16-19)

16. Jókisʼe kon David nga ai jée tsakajngi.

16 Je David tsín nda kisʼe kon kʼianga kisichajngi kao Bat-Seba, kʼoa jé xokitso nga kinikʼien xʼinle chjoón jebi kʼoa tsakʼéʼma choatse je jée xi tsakajngi (2 Sam. 12:9). Nga títjon, koanmele kisichajin, tonga tsín tindasʼin tsakʼejnani ngixko̱n Niná, tsín nda kisʼe kon kʼoa kitjochʼinle (Sal. 32:3, 4). Jmé xi kisʼin nga nda kisʼe ijngokʼani kon. Kʼoa ñá, jmé xi kuinyakaoná tsa ai jée ska̱jiaan.

17. Jósʼin bakóyaná jmeni xi tso Salmo 51:1-4 nga ñaki ni̱ma̱le kinroajinni je David nga kʼoakoannile je jée xi tsakajngi.

17 Si̱jélee je Jeobá nga katasíchatʼaná. Je David chaan tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa ñaki ni̱ma̱le kinroajinni nga tsakʼéyanajmíle je jée xi tsakajngi (tʼexkiai Salmo 51:1-4). * Nga kʼoakisʼin, nda kisʼe kon (Sal. 32:1, 2, 4, 5). Tsa ai jée ska̱jiaan, alikui kʼoéʼmaa. Kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa kʼoéyanajmílee jme jée xi kabijnyaa. Tsa kʼoasʼiaan, nda sʼe̱ tokoán. Tonga tsa mená nga nda kuiyo ijngokʼañá xi kao Jeobá, machjén nga tjínsa xi sʼiaan.

18. Jókisʼin David kʼianga tsakatekjáyale je Jeobá.

18 Chʼa̱ʼén nga kuichákjáyaná. Jé profeta Natán kisikasén je Jeobá nga kʼoakitsole je David jmeni xi kisʼin, kʼoa je David alikui yaole tsakasenngi kʼoa alikui tokjoaská koanle. Kʼoakitso nga tsakajngijée nga kisikʼien xʼinle Bat-Seba, kʼoa nga kʼoati tsakajngijée ngixko̱n Niná. Kisitjoson josʼin tsakichakjáyale kʼoa je Jeobá kisichatʼale (2 Sam. 12:10-14). Tsa ai jée ska̱jiaan, tjínnele kʼoéyanajmílee je chjota xi kui xá tsjoále Jeobá nga síkuindaná (Sant. 5:14, 15). Kʼoa alikui toyaoná kuise̱nngiaa. Nga tiʼa kʼoakuixónñá kʼoa tokjoan si̱tjosoán jmeni xi kʼuínná, ngisaa tiʼa nda sʼe̱ni tokoán kʼoa tsjoa sʼe̱ ijngokʼaná.

19. Jméni xi ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kʼoasʼiaan.

19 Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsín tikʼoasʼianñá. Je rey David koanjinle nga toje Jeobá xi koa̱nle koasenkao nga tsín tikui jée ska̱jinni (Sal. 51:7, 10, 12). Kʼianga kisichatʼale je Jeobá, ñaki kʼoatsakʼé kon nga tsín tikui xi chʼaotjín ska̱niyani jko̱. Nga kʼoakisʼin nda kisʼe ijngokʼani kon.

20. Jósʼin bakoá nga bʼailee kjoanda je Jeobá nga síchatʼaná.

20 Kʼianga bʼetsʼoalee je Jeobá nga katasíchatʼaná, nga chʼaʼén josʼin batekjáyaná kʼoa nga bʼenelee yaoná nga tsín tikui kʼoanʼiañá jmeni xi tsín kixi tíjna, kʼoasʼin bakoñá nga bʼailee kjoanda nga síchatʼaná je Jeobá. Nga kʼoanʼia nda sʼe ijngokʼani tokoán. Kʼoakoan jngo ndsʼee xi James ʼmi, xi ai jée tsakajngi. Itso: “Kʼianga tsakʼeyanajmíle je xi chjotajchínga sʼin tjío je jée xi kiskajian, ñaki koantjaana. Nda kisʼe ijngokʼani tokoan”. Nʼio tsjoánganʼioná nga i̱ tso je Biblia: “Je Jeobá chrian tíjnale je xi nʼio aon tjío ni̱ma̱le; bʼasjentjai xi jekisikinroajen kon” (Sal. 34:18).

21. Jósʼiaan nga kʼoaiʼndee nga je Jeobá katabasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán.

21 Nga toje tífetʼa je nichxin, ngisajin tse jmeni xi si̱kjáojiaan. Kʼoa tsa kʼoasʼe tokoán, si̱jélee nganʼio je Jeobá. Kjitʼa chótʼayá je Biblia. Kuenta sʼiaan je choa̱le Ana, Pablo kao David. Si̱jélee nganʼio je Jeobá nga katabasenkaoná nga jchaa ánni nga nikjáojinñá (Sal. 139:23). Kʼoaiʼndelee nga je katabʼakaoná je chʼáná, xi tsonile, je kjoa xi bitjatojiaan, ngisaa tsakui jmeni xi tsín koa̱nná nga toñá kʼoéndajiaan. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼe̱ tokoán jokisʼe kon je xi kiski salmo. I kitso kʼianga kisele je Jeobá: “Kʼianga nʼio kisikjáojian, ji kininʼiojin tokoan kʼoa kinikinjenyʼánjin ni̱ma̱na” (Sal. 94:19).

KJOAJNDA 4 Jéní Jeobá xi koʼndana

^ párr. 5 Sakʼoaa nʼio nikjáojiaan nga kjoa bitjatojiaan. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan tʼatsʼe jan choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse xi nʼio kisikjáojin. Kʼoati jchaa jósʼin kisinʼio kon je Jeobá kʼoa jósʼin tsakasenkao nga tsín tinʼio kisikjáojinni.

^ párr. 1 JÓSʼIN TSOYANILE: Nkjín koya jmeni xosíkaoná nga nikjáojinñá. Tobʼelañá, tsa tao̱n ñʼai kjimaná, tsa chʼin bʼetʼaná, tsa tsín nda tiyoaa ya niʼyaná kʼoa tsa kjaʼaísa kjoa tjínná. Kʼoati kui xosíkaoná nga kui nikjaʼaitsjeen jñani tsín nda kinʼia ngasʼa kʼoa tsakui nikjaʼaitsjenje̱ jme kjoa xi kuitjátojiaan nichxin xi nroaján.

^ párr. 6 Filipenses 4:6, 7: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. 7 Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús”.

^ párr. 17 Salmo 51:1-4: “Ji Niná, xi totʼatsʼe kjoatsjoachali takonái kjoandali. Nga nʼio tjínli kjoamatokon, tichatʼai je jéena. 2 Tanejonnái nga chʼao kisʼian kʼoa titsjenái tʼatsʼe je jéena. 3 Nga̱ nʼio nda ʼbe jme jée xi tsakajngia kʼoa ñaki tokui tjía kjoafaʼaitsjenna. 4 Tsakajngijéeña ngixkuin, kui kʼoakisʼian xi tsín sasénli. Kuinga kixi tíjnani josʼin nga nokjoai, kʼoatjín jmeni xi si kʼianga kuenta nijái”.