1. Omokonda yatyi pamwe tusukalalela, iya oityi tupondola okusoka?

OKUTI nthiki imwe wasukalalele notyipuka tyimwe? * Hamwe wasukalala mokonda vakuenyi vekulinga otyipuka tyekuihama unene komutima. Ine hamwe wasukalala mokonda yotyipuka tyimwe walingile ine wapopile. Mongeleka, hamwe walinga onkhali iya pahe usoka okuti Siovaa nalumwe mekuevela. Hamwe usoka okuti etyi wasukalala, omokonda utupu ekolelo iya utupu omutima omuwa. Mahi okuti otyo otyili?

2. Onongeleka patyi mbulekesa okuti okusukalala katyilekesa okuti tutupu ekolelo?

² Tala onongeleka mbumwe mbo Mbimbiliya. Ana, ina yomuuli Samuele, ankho una ekolelo. Mahi wasukalalele mokonda umwe mombunga yae ankho umulinga onya. (1 Sam. 1:7) Apositolu Paulu nae ankho una ekolelo liapama. Mahi wapopile okuti ankho una “otyiho nomawaneno aeho.” (2 Kol. 11:28) Ohamba Daviti ankho una onthumbi yokuti Siovaa umuhole unene. (Ovil. 13:22) Mahi no ngotyo wasukalalele mokonda yononkhali mbumwe alingile. (Sal. 38:4) Siovaa wakuatesileko ovanthu ovo vetatu okutula omutima. Tutalei etyi tupondola okulilongesila konongeleka mbavo.

3. Omokonda yatyi etyi vakuetu vapopia tyipondola okutusukalalesa?

³ Tyina vakuetu vapopia otyipuka tyituihama komutima, tupondola okusukalala, haunene inkha omunthu watyo epanga lietu ine ombunga yetu. Hamwe tupondola okukala notyiho tyokuti oupanga wetu maupupo. Pamwe etyi apopia, hatyoko ankho ahanda. Mahi no ngotyo tyipondola okutuihama unene, atulitehelela ngatyina tuatomwa nomutunga. (Pro. 12:18) Mahi pamwe utyilingila umwe wina opo etuihameke omutima. Otyo tyaendele-ale nomphange umwe. Wati: “Omanima amwe konyima, epanga liange alihimbika okuyandyanesa omatutu konthele yange mo internete. Atyindyihama unene, andyihimbika okusukalala. Ankho hityii omokonda yatyi epanga liange andingila ngotyo.” Inkha no ove walingwa ngotyo nepanga liove ine o umwe mombunga yove, ongeleka ya Ana ipondola okukukuatesako.

4. Ovitateka patyi Ana akalele navio?

⁴ Ana wakalele novitateka vimwe viemuihamene komutima. Mongeleka, wakalele omanima omanyingi tyihaveleka. (1 Sam. 1:2) Pomuvo opo, ova Isilayeli ankho vasoka okuti tyina omunthu ahaveleka ngotyo wahinganwa na Huku. Otyo Ana ankho elitehelelela okuti kesilivila! (Gên. 30:1, 2) Otyitateka otyikuavo, omokonda omunthawa wae Penina, ankho una ehipa nae. Iya mokonda Penina ankho una ovana, “apeho ankho umuleva na elitehelele omapita.” (1 Sam. 1:6) Ponthyimbi, Ana asoyo unene, ankho ‘ukalela vala okulila iya ankho kali.’ Ombimbiliya ipopia okuti Ana ankho “weihamenwa unene” komutima. (1 Sam. 1:7, 10) Oityi tyemukuatesileko okutula omutima?

5. Oñgeni elikuambelo liakuatesileko Ana?

⁵ Ana welikuambelele ku Siovaa na emupopile etyi ankho tyikahi momutima wae. Etyi elikuambela, apopila otyitateka tyae Omunene-nakwa Eli. Iya Omunene-nakwa emutolela okuti: “Enda nombembwa, Huku yo Isilayeli ekuavele etyi wemuita.” Oñgeni otyo tyemukalesa? Ana “aende akalia iya otyipala tyae pahe ankho katyilekesa vali okuti wasukalala.” (1 Sam. 1:17, 18) Okulikuambela tyakuatesileko Ana okutula omutima.

6. Oityi tupondola okulilongesila ku Ana konthele yokulikuambela? Oityi omukanda Ova Filipu 4:6, 7 utulongesa?

 ⁶ Inkha tutualako okulikuambela, matutulu omutima. Ana walingile elikuambelo elale. (1 Sam. 1:12) No onthue tupondola okulinga nga Ana. Tupondola okutaindya omuvo na tupopile Siovaa ovipuka vitusukalalesa, nevi vitutilisa owoma, nomayembelo etu omavi. Tyina tulikuambela, katuesukisile okupopia onondaka mbovakulu. Atee umwe pamwe tulikuambela otyo tutokesa ononkhuka mokonda yoluihamo. Mahi no ngotyo Siovaa nalumwe metupopila okuti: ‘Pahe tyapwa, uhapopie vali.’ Tuesukisa okuhinangela okuti katyituuka vala okupopila Siovaa ovitateka vietu. Tupu tuna okulinga etyi tyapopiwa mu Ova Filipu 4:6, 7. (Tanga.) Paulu wapopia okuti tyina tulikuambela, tupu tuesukisa okupandula Siovaa. Onthue tuna ovipuka ovinyingi pala okupandula Siovaa. Mongeleka, wetuavela omuenyo, watunga ovipuka oviwa, una oluembia no onthue iya meketuavela ovipuka ovinyingi oviwa komutwe wandyila. Mahi oityi vali tupondola okulilongesila ku Ana?

7. Opi Ana ankho vehole okuenda nombuale yae?

⁷ Namphila Ana ankho ena ovitateka, no ngotyo apeho ankho wenda nombuale yae kekaka liefendelo ko Siloo. (1 Sam. 1:1-5) Iya oko umwe apamekelwa Nomunene-nakwa Eli. Omunene-nakwa emupopila okuti ankho ukevelela okuti Siovaa makumbulula elikuambelo liae. — 1 Sam. 1:9, 17.

8. Oñgeni omaliongiyo etukuatesako okutula omutima?

⁸ Opo tutule omutima, tuesukisa okuenda apeho komaliongiyo. Omukuatate wokulinga elikuambelo liokuhimbika eliongiyo, apeho wiita Siovaa etuavele ononkhono mbae. Iya tyimwe povinyango viononkhono mba Huku, ombembwa. (Gal. 5:22) Tyina tuasukalala, mahi no ngotyo atulikuatesila opo tuende keliongiyo, ngotyo tukahi nokuavela Siovaa novakuatate vetu omphitilo yokutupameka, nokutukuatesako okutula omutima. Siovaa utuungumanesa pokati kelikuambelo, nomaliongiyo. (Heb. 10:24, 25) Tala otyipuka otyikuavo tupondola okulilongesila ku Ana.

9. Okuti ovitateka vya Ana viapuile etyi elikuambela? Hangununa.

⁹ Ovitateka vya Ana kaviapuile monthiki elikuambela. Etyi akondoka kondyuo okutunda kekaka liefendelo, nkhele ankho una okukala meumbo like na Penina. Iya Ombimbiliya kaitupopila inkha Penina wayekelepo okumupenya. Hamwe Penina watuaileko okumunumanesa. Mahi Ana pahe ankho kesukile vali. Mokonda etyi apopila Siovaa otyitateka tyae, atulu omutima. Ana wayekele Siovaa emuungumanese iya Siovaa akumbulula elikuambelo liae etyi emuavela olutyito, akala novana vae muene. — 1 Sam. 1:19, 20; 2:21.

10. Oityi tulilongesila kongeleka ya Ana?

¹⁰ Tupondola okutula omutima atee umwe tyina otyitateka tyetu tyikala ehimbwe. Pamwe atee umwe tyina tulikuambela ku Siovaa nomutima auho, nokuenda apeho komaliongiyo, ovitateka vimwe vitualako. Ongeleka ya Ana itulongesa okuti natyike tyipondola okutyilika Siovaa okuungumanesa ovaumbili vae. Siovaa nalumwe metuyeke-po, iya nthiki imwe, makayamba ovaumbili vae ovakuatyili. — Heb. 11:6.

11. Oityi ankho tyipondola okusukalalesa Paulu?

¹¹ Paulu ankho una ovipuka ovinyingi vipondola okumusukalalesa. Mongeleka, mokonda ankho uhole unene ovakuatate no  nomphange, ovitateka viavo ankho vimusukalalesa. (2 Kol. 2:4; 11:28) Tupu ovanthu ankho aivisa vemuveta, nokumupaka mokaleya. Otyipuka otyikuavo ankho tyimukalesa notyiho, ‘okuhena natyike.’ (Fili. 4:12) Tupu tupondola okusoka oñgeni Paulu elitehelela konyima yetyi apinunuka nombapolo ovikando vitatu. Tyafuile ankho usukalala unene tyina asoka okulinga oungendi. (2 Kol. 11:23-27) Oityi tyakuatesileko Paulu okuhasukalala?

12. Oityi tyakuatesileko Paulu okuhasukalala unene?

¹² Paulu ankho usukalala tyina ovakuatate vae no nomphange valambela movitateka. Mahi ankho utyii okuti kemetyivili okutetulula ovitateka viavo aviho. Paulu ankho wapola pokati. Ankho wiita vakuavo vemukuateseko okuyunga omawaneno. Mongeleka, wavelele ovilinga vimwe Timotiu na Titu. Ovakuatate ovo ovakuatyili, tyotyili vakuatesileko Paulu okuhasukalala unene. — Fili. 2:19, 20; Titu 1:1, 4, 5.

13. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela Paulu?

¹³ Ita vakuenyi vekukuateseko. Ovakulu vewaneno ovanyingi vekahi nga Paulu. Navo vasukalala tyina ovakuatate vena ovitateka. Mahi omukulu wewaneno wike vala, ketyivili okukuatesako ewaneno aliho. Okuhinangela otyipuka otyo, matyimulundu okuita vakuavo vemukuatesako, nokulongesa ovakuendye opo navo vetyivile okuyunga nawa otyunda tya Huku. — 2 Tim. 2:2.

14. Paulu ankho kesukile natyi, iya otyo tyitulongesa-tyi?

¹⁴ Popila vakuenyi okuti wesukisa okuungumaneswa. Paulu wetavelele okupamekwa nomapanga ae mokonda ankho weliola omutima. Nalumwe asokele okuti: ‘Ankho ndyiveita vamphameke, mavanthombo.’ Atee umwe wahonekelele Filemo okuti: “Nakala nehambu enene, nepameko etyi neiva ohole yove.” (File. 7) Paulu tupu watumbulile omanyina ovakuatate ovanyingi vemukuatesileko etyi ankho ena ovitateka. (Kolo. 4:7-11) Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti opo ovakuatate vetu vetupameke, tuesukisa okuliola omutima, atuvepopila okuti tuhanda okukuatesuako.

15. Oityi Paulu alingile etyi ankho ena otyitateka tyimwe otyinene?

¹⁵ Yumba onthumbi Mondaka ya Huku. Paulu ankho utyii okuti Ovihonekwa vipondola okumuungumanesa. (Loma 15:4) Tupu ankho utyii okuti Ovihonekwa vipondola  okumuavela ounongo na etyivile okulambela movitateka aviho. (2 Tim. 3:15, 16) Etyi akuatwa otyikando tya vali ko Loma, ankho utyii okuti maipawa. Namphila Paulu ankho asukalala unene, oityi alingile? Waitile Timotiu emutuaile ‘onombuingwa.’ (2 Tim. 4:6, 7, 9, 13) Omokonda yatyi? Omokonda mo nombuingwa ombo, ankho muna ono tesitu mbumwe Mbovihonekwa vyo Hebeleu, iya Paulu ankho wesuka nambo opo elilongese. Tyina tuna ovitateka, Siovaa upondola okutukuatesako okutula omutima pokati Kondaka yae. Ngotyo, tuesukisa okulilongesa apeho Ombimbiliya nga Paulu.

16. Oñgeni Daviti elitehelele etyi akuata onkhali ku Siovaa?

¹⁶ Daviti walingile ovipuka vimwe vihekahi nawa. Tala okuti walingile oumbalehi na Bateseba, aipaesa omulume wae iya ahande okuholeka onkhali yae. (2 Sam. 12:9) Omutima wae ankho umupopila umwe okuti etyi alinga otyivi, mahi ponthyimbi ngwe ankho kesukile-ale. Mahi otyo atyihemukalesa nawa. Oupanga wae na Siovaa auhimbika okutenda, ahimbika okusukalala, nokuvela. (Sal. 32:3, 4) Oityi tyakuatesileko Daviti okulambela motyitateka otyo elietela? Iya inkha tuakuata onkhali ku Siovaa, oityi tyipondola okutukuatesako?

17. Onondaka patyi Daviti apopile mu Salmo 51:1-4, mbulekesa okuti ankho welivela nomutima auho?

¹⁷ Likuambela ku Siovaa okuita ekuevele. Mahi konyima, Daviti elikuambela ku Siovaa nomutima auho opo emupopile ovipuka ovivi alinga, nokumuita emuevele. (Tanga Salmo 51:1-4.) Okulinga ngotyo, tyemukuatesileko okutula omutima. (Sal. 32:1, 2, 4, 5) Inkha wakuata onkhali ku Siovaa, uheiholeke. Utyii, linga ñga: Likuambela ku Siovaa, omupopila umwe atyiho walinga. Konyima yelikuambelo, motulu omutima, ohasukalala vali unene. Mahi opo ukale vali noupanga wapama na Siovaa, okulikuambela vala katyituuka.

18. Oñgeni Daviti akalele etyi aviyulwa?

¹⁸ Tavela okuviyulwa. Etyi Siovaa atuma omuuli Nataa opo apopile Daviti okuti wakuata onkhali, Daviti eheliamena iya ahapopi okuti etyi alinga hatyiviko unene. Waimbukile liwa-liwa okuti wakuata onkhali komulume wa Bateseba, mahi haunene wapopia okuti wakuata onkhali ku Siovaa. Iya  Siovaa emuevela mokonda wetavelele okuviyulwa. (2 Sam. 12:10-14) Inkha no ove wakuata onkhali, kapopie na vana Siovaa aholovona opo vetunthite. (Tia. 5:14, 15) Mahi tyina vamapopi no ove, uheliamene. Inkha utavela okuviyulwa, oendela muetyi ovakulu vewaneno vekupopila, molitehelela nawa, okala vali nehambu.

19. Oityi tuesukisa okulityilika?

¹⁹ Uhawane vali onkhali walingile. Ohamba Daviti ankho utyii okuti opo ahawane vali onkhali alingile, ankho una okukuatesuako na Siovaa. (Sal. 51:7, 10, 12) Etyi Siovaa emuevela, Daviti alingi ononkhono mbokulityilika omalusoke omavi. Pahe, ahasukalala vali.

20. Oñgeni matulekesa okuti tuhanda okuevelwa na Siovaa?

²⁰ Opo tulekese okuti tuhanda okuevelwa na Siovaa, tuesukisa okulikuambela, nokutavela tyina tuviyulwa, nokulityilika okuwana onkhali tualingile. Inkha tulinga ovipuka ovio vitatu, matutulu omutima. Omukuatate umwe utiwa James, wakuatele onkhali ku Siovaa, wamona okuti otyo otyili. Wati: “Etyi napopila ovakulu vewaneno onkhali yange, andyilitehelela ngatyina napolwa omulemo komapepe. Andyiyekepo okusukalala.” Tyipameka unene okunoñgonoka okuti “Siovaa ukahi popepi na vana vaihamenwa komutima, iya uyovola vana vokuamona ononkhumbi.” — Sal. 34:18.

21. Oñgeni tupondola okuyeka Siovaa etutulise omutima?

²¹ Mokonda onthyulilo itualako okufuena popepi, ovipuka vitusukalalesa maviliyawisa. Ngotyo, tyina wamahimbika okusukalala, uhasete okulikuambela ku Siovaa. Lilongesa nawa Ombimbiliya. Lilongesila kongeleka ya Ana na Paulu na Daviti. Ita Siovaa ekukuateseko okuimbuka ovipuka vikusukalalesa. (Sal. 139:23) Yeka Siovaa atyinde omulemo wove, haunene una uhevili okutyinda awike. Inkha ulinga ngotyo, no ove molitehelela ngo muhoneki woviimbo waimbile okuti: “Puetyi ankho nasukalala unene, ove wamphameka iya wanthulisa omutima.” — Sal. 94:19.