1. Me yọ nọ sabu suẹ ọfiamu, marhẹ ọnana ono ru hobọte ọwan?

WU DẸRUGHWAROGHWU ọfiamu dẹ ne? * Ọkezẹko ọfiamu o kpokpuo ẹhẹn fọkiẹ oborẹ e ruruo yanghene oborẹ a ta wẹn dẹ ne. Yanghene wu na sabu rhe brudu kpahen oborẹ wu tare yanghene ru vrẹn ne. Jerẹ udje, ọkezẹko wu ruẹ oborẹ ọsọre, ji roro taghene Jehova ọ harhomuo dẹ-ẹ. Ọrọ mai biomu, wu na sabu roro taghene fọkime ẹhẹn o kpokpuo, we rhe vwo esegburhomẹmro-o, wẹwẹ nẹ orharhere ohworho. Ọrẹn, ọrana ghini urhomẹmro?

2. Idje i Baibol ego yi djephia taghene erhe vwo ọfiamu o mevirhọ taghene e vwo esegburhomẹmro-o?

² Roro kpahen idje i Baibol ezẹko. Hannah ro rhiẹ izu ọmẹraro Samuel, o vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon. Ọrẹn, ẹhẹn yen o seriotọre ọke owuọwan uvuẹn ekrun ọnẹyen o ruẹ oborẹ o biomirien evwan. (1 Sam. 1:7) Ọnyikọ Paul o vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon, ọrẹn o brudu omamọ kpahen “edamẹ erẹ ikoko na.” (2 Cor. 11:28) Fọkime Orodje David o vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon, Jehova no vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ. (Acts 13:22) Udabọ ọrana, David o ruẹ orusọ buebun rọ lẹrheriẹ rioja ọfiamu ọgbogbanhon. (Ps. 38:4) Jehova ọ ha urhebro rẹn aye owuowu. Jenẹ a mẹrẹn oborẹ ana sabu yono nẹ udje aye.

3. Marhẹ oborẹ awọrọ i tare ono ru sabu suẹ ọfiamu rẹn ọwan?

³ Awọrọ i rha tẹmro hwainhwain rẹn ọwan yanghene sehiẹn ọwan, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre. Maido orhianẹ ohworho ro ruru ọwan sọ ugbehian yanghene ohworho ekrun ọwan. Ana sabu rhe brudu sẹ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ ohworho ọrana ọnọ ghwọghọ. Ọkezẹko ihworho ri ruru ọwan sọ na, ina sabu kpare ẹmro ta, rọ họhọ ọke re dumu ohworho rhẹ odan ọlọkọ! (Prov. 12:18) Ohworho ọnọ ji sabu ha arudo tẹmro rọ nọ miamo ọwan. Emru omana ọ phia rẹn omizu ọgbọtọ owu. Nọ tare, “ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren, ohworho mi rorori taghene ugbehian mẹ nọ ta erharhere ẹmro kpahen mẹ uvuẹn itanẹti. Ẹhẹn mẹ no seriotọre omamọ. Mie vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ọ ta aruẹ ẹmro ọrana kpahen mẹ-ẹ.” Orhianẹ ugbehian rọ kẹreruọ yanghene ohworho ekrun ọnọ o ru ruo sọ dẹ ne, wu na sabu yono ekwakwa buebun mie i Hannah.

4. Ebẹnbẹn egbogbanhon ego yi Hannah o rhiẹromẹrẹn?

⁴ Hannah ọ dẹrughwarhogwu ebẹnbẹn egbogbanhon ezẹko. Ọ sabu vwiẹ emọ uvwre ẹgbukpe buebu-un. (1 Sam. 1:2) Uvuẹn Israel, ọmase ro vwo ji vwiẹ ọ họhọ ohworho re dumu irhonrin riẹn. Ọnana ọ lẹrhẹ ofa ruiẹ omamọ. (Gen. 30:​1, 2) Ekwakwa ni tobọ gbanhon rẹn Hannah omamọ, fọkime esa ye ọ rọnmọ ọmase ọrọrọ re se Peninnah ro vwiẹ emọ riẹn. Peninnah nọ rioma kpahen Hannah, ọnana nọ lẹrhiẹ “ha ye djechẹẹ ọke ephian neneyo ọ lẹrhẹ evwan biomie.” (1 Sam. 1:6) Ọke ukaro, Hannah o mwuomarhọ fọkiẹ erhirhiẹ rọ havwọ na. Ẹhẹn yen o seriotọre te erhirhiẹ “rọ viẹ, ọ vwọ ji riẹ emare-en.” No ji “mwuomarhọ omamọ.” (1 Sam. 1:7, 10) Marhẹ Hannah o ru mẹrẹn urhebro?

5. Marhẹ ẹrhomo o ru ha userhumu rẹn Hannah?

⁵ Hannah nọ ta ọsoso ẹhẹn yen rẹn i Jehova nyoma ẹrhomo. Ọke rọ nẹrhomo hin, nọ ta rẹn Orherẹn Ọduado na re se Eli kpahen erhirhiẹ ye. Eli nọ ta riẹn: “Nyarhẹn ọrẹ ufuoma, jenẹ Osolobrugwẹ Israel ọ kpanhenrhọ oborẹ wu nekpẹn yen mie yi na.” Me yo nerhumie rhe? Hannah “nọ nyarhẹn, nọ yọ riẹ emaren, orho mwuomarhọ ghwomara-an.”  (1 Sam. 1:17, 18) Ẹrhomo ọ ha userhumu rẹn Hannah sabu vwo ẹhẹn ro totọre.

6. Me yẹ udje Hannah ọrhẹ oborẹ ọ ha Philippians 4:6, 7 o yonirin ọwan kpahen ẹrhomo?

⁶ Ana sabu rharhumu vwo ufuoma orhianẹ e fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ. Hannah ọ ghwọghọ ọke buebun tẹmro rẹn Jehova. (1 Sam. 1:12) Ana ji sabu ghwọghọ ọke buebun tẹmro rẹn Jehova kpahen ọfiamu, ofẹn ọrhẹ ijẹgba ọwan. Orhiẹ ọke ephian ya na sabu ha ẹmro ri gbare yanghene ẹmro ri sẹrhọ nẹrhomo-o. Ana sabu tobọ rha viẹ ọkezẹko ọke ra nẹrhomo riẹn kpahen ebẹnbẹn ọwan. Udabọ ọrana, Jehova ọnọ rhọ kerhọ ọwan ọke ephian. Haba ọrẹ ana nẹrhomo kpahen ebẹnbẹn ọwan, o fori na karorhọ urhebro i Paul rọ ha uvuẹn Philippians 4:6, 7. (Seyi.) Paul ọ tobọ ta taghene o fori na nẹrhomo ekpẹmẹ. O vwo ekwakwa buebun ri na lẹrhẹ ọwan kpẹmẹ i Jehova. Jerẹ udje, ana sabu kpẹmiẹ fọkiẹ ẹghẹlẹ arhọ, ekwakwa irhorhomu rọ maren, ẹguọlọ atamwu ro djephia ọrhẹ obọdẹn ifiẹrorhọ rọ yẹrẹ ọwan kpahen obaro na. Me yẹ ekwakwa erọrọ ra na sabu yono mie Hannah?

7. Me yi Hannah ọrhẹ esa ye e ruẹ ọke ephian?

⁷ Udabọ ebẹnbẹn i Hannah, ọye ọrhẹ esa ye i riẹ oghwa ẹga i Jehova ọke ephian. (1 Sam. 1:1-5) Ọke Hannah ọ ha uvuẹn tabernacle na yẹ Orherẹn Ọduado Eli ọ ha urhebro riẹn taghene o fiẹrorhọ taghene Jehova ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo rọ nẹren.​—1 Sam. 1:9, 17.

8. Marhẹ uyono ukoko ono ru ha userhumu rẹn ọwan? Dje yi fiotọre.

⁸ Ana sabu rharhumu vwo ufuoma erhe riẹ uyono ukoko ọke ephian. Uvuẹn ẹrhomo ra nẹ e ki rhiẹ uyono ukoko, a rẹ Jehova no tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen rẹn ọwan. Ufuoma ọ ha usuẹn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22) Arha rhiẹ iyono ukoko uvuẹn ọke ẹhẹn ọwan ọ tobọ seriotọre, na yẹ imizu ukoko na ọrhẹ Jehova uphẹn rẹ aye ina ha urhebro rẹn ọwan, jeghwai vwo ẹhẹn ro totọre ọrhẹ ufuoma. Ẹrhomo ọrhẹ uyono ukoko yẹ izede i Jehova o ru ruẹ ọwan gbanhan. (Heb. 10:24, 25) Djokarhọ emru ọrọrọ wu na sabu yono nẹ oborẹ Hannah o rhiẹromẹrẹn.

9. Me yo vwo wene uvuẹn erhirhiẹ Hannah, me yo wenerin?

⁹ Oborẹ ọ suẹ ebẹnbẹn i Hannah o nie ogege-e. Ọke Hannah ọ ghwẹrioma rie, ọye ọrhẹ Peninnah i ji rhirhiẹ oghwa owu. Habaye, Baibol na ọ ta taghene uruemru Peninnah o weneri-in. Omarana, ọkezẹko Hannah o ji din echẹdjẹ nẹ abọ ophruphẹn yen. Ọrẹn, Hannah ọ sabu rharhumu vwo omẹgbanhon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre. Karorhọ taghene ọke Hannah ọ ta ẹhẹn yen rẹn Jehova hin, no vwo ẹhẹn ro totọre. Ọ ha uphẹn rẹn Jehova nọ ha urhebro riẹn jeghwai ruie gbanhon. Ọke oru, Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo i Hannah nyoma rọ lẹrhiẹ vwiẹ!​—1 Sam. 1:19, 20; 2:21.

10. Me ye yono nẹ udje i Hannah?

¹⁰ Ana sabu rharhumu vwo ufuoma orhianẹ oborẹ ọ suẹ ebẹnbẹn ọwan o vwo nie-e. Ọrhọ tobọ rhianẹ a nẹrhomo ọke ephian jeghwai riẹ iyono ukoko, ebẹnbẹn ezẹko i nie-e. Ọrẹn e yono nẹ udje i Hannah taghene o vwo emru owuorowu rọ nọ sabu da i Jehova obọ ji no jo ruẹ ọmudu ọwan gbanho-on. Ọwan i sẹrẹ i Jehova ẹro-o, phẹrẹkpẹ ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan fọkiẹ atamwu re djephia.​—Heb. 11:6.

11. Iroro ego yi lẹrhẹ Paul dẹrughwaroghwu ọfiamu?

¹¹ O vwo ekwakwa buebun ri lẹrhẹ i Paul vwo ọfiamu. Jerẹ udje, fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen imizu na, ebẹnbẹn aye a dẹrughwaroghwẹ no kpokpie ẹhẹn. (2 Cor. 2:4; 11:28) Uvuẹn owian yen jerẹ ọnyikọ, Paul o nyerẹn ghele ẹkparehaso nẹ abọ evwreghrẹn yen, aye i tobọ kpe yi jeghwai mwuie rhẹ ekanron. Ọye o ji din ebẹnbẹn ra suẹ ọfiamu, jerẹ ọke rọ ha erhirhiẹ “ọkanromẹ.” (Phil. 4:12) Fọkime o rhiẹromẹrẹn ọkuna ro rhueri ọgbesa uvuẹn akpenyerẹn yen, ofẹn ono rho mwuie ọke rọ ha ọkuna nya onya. (2 Cor. 11:23-27) Marhẹ i Paul o ru nyerẹn ghele ọfiamu enana?

12. Me yọ ha userhumu rẹn Paul dẹrughwaroghwu ọfiamu?

¹² Ẹhẹn o kpokpi Paul ọke rọ mẹrẹn imizie ri vwo ebẹnbẹn, ọrẹn ọ damoma kwaphiẹ aye ephian rhọ-ọ. Paul o rhe ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri. O ruẹ ekwaphiẹrhotọre nẹ awọrọ i sabu ha userhumu rẹn ukoko na. Jerẹ udje, ọ ha ewian rẹn Timothy ọrhẹ Titus ri rhiẹ ehworhare ra hẹrosua. Ewian imizu enana ọ lẹrhẹ ọfiamu i Paul riotọre.​—Phil. 2:19, 20; Titus 1:1, 4, 5.

13. Marhẹ ekpako ukoko ine ru hẹrokele i Paul?

¹³ Nekpẹn userhumu mie awọrọ. Jerẹ Paul, aro imizu buebun a dọn ekpako ukoko na fọkiẹ ebẹnbẹn aye a dẹrughwaroghwẹ. Ọkpako ukoko owu ọ sabu ha userhumu rẹn ihworho ephian uvuẹn ukoko na-a. Omeriotọre ọnọ lẹrhiẹ ghalẹ ewian rẹn imizu ehworhare ri mwuovwan uvuẹn ukoko na, jeghwai yono idama nẹ aye i ha userhumu riẹn hẹrote ukoko i Jehova.​—2 Tim. 2:2.

14. Me yi Paul o vwo brudu kpahen, me ya na sabu yono nẹ udje yi?

¹⁴ Kwerhọ ye taghene wu guọlọ urhebro. Paul o vwo omeriotọre, omarana nọ guọlọ urhebro mie igbehian yen nọ ji mẹriẹn. O brudu taghene awọrọ ine nie jerẹ ọvwiẹlẹ fọkime igbehian yen i yẹriẹ urhebro-o. Ọke rọ ya ileta vwe Philemon, Paul nọ tare: “Mi mẹrẹn aghọghọ ọduado ọrhẹ obọdẹn urhebro ọke mie rhon kpahen ẹguọlọ ọnọ.” (Philem. 7) Paul ọ hunute imizu erọrọ ri ha urhebro riẹn omamọ uvwre ọke rọ ha ebẹnbẹn. (Col. 4:7-11) Arha homariotọre kwe taghene a guọlọ urhebro, oma ọnọ merhen  imizu ọwan rẹ aye ina ha userhumu phia.

15. Marhẹ i Paul o ru mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn ọke rọ dẹrughwaroghwu ọfiamu?

¹⁵ Hẹroso i Baibol na. Paul o rheri taghene ẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na ina ha urhebro riẹn. (Rom. 15:4) Aye ina ji yẹ ye ẹghwanren ro no nyerẹn ghele ebẹnbẹn ephian. (2 Tim. 3:15, 16) Ọke re mwuien rhẹ ekanron ọgbọreva ye uvuẹn Rome, no rorori taghene uhwuie ọ kẹrẹ otọre ne. Udabọ erhirhiẹ ọgbogbanhon ọrana, me yi Paul o ruru? Nọ ta rẹn Timothy nọ rhe ogege, nọ ji kpare “ikpitọbe na” lele oma. (2 Tim. 4:​6, 7, 9, 13) Mesoriẹ? Fọkime ezẹko usuẹn ikpitọbe erana, obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na, ri Paul ọnọ sabu ha ruẹ uyono omobọ. Arha hẹrokele i Paul nyoma re se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, Jehova ọnọ ha i Baibol na ruẹ ọwan gbanhon o toro ọdamuni re rhiẹromẹrẹ-ẹn.

16. Ọfiamu ọgo yi David ọ dẹrughwaroghwu ọke ro ruẹ ọdandan hin?

¹⁶ Ẹhẹn obrorhiẹn i David o kpokpirie omamọ fọkime o ruẹ ọdandan ọghwaghwa. O leli Bath-sheba ghwọwe, no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re kpe esa ye hwu, nọ ji damoma ti orusọ ye nu uvwre ọke ezẹko. (2 Sam. 12:9) Ọke ukaro, David o kwe taghene o ruẹ oborẹ ọsọre-e. Fọkiẹ ọnana, nọ rioja izede ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro. (Ps. 32:​3, 4) Me yọ ha userhumu rẹn David nyerẹn ghele ọfiamu rọ so rẹn omayen, me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan orhianẹ e ruẹ orusọ oghwaghwa?

17. Marhẹ Psalm 51:1-4 o ru djephia taghene oborẹ i David o ruru ọ ghini miamiẹ ẹhẹn?

¹⁷ Nẹrhomo na harhomuo. David nọ nẹrhomo vwe i Jehova. Fọkime oborẹ o ruru na ọ dariẹ omamọ, nọ rhian edandan yen rẹn Jehova. (Se Psalm 51:1-4.) Ọnana o ghini lẹrhiẹ vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron! (Ps. 32:1, 2, 4, 5) Wu rhe ruẹ ọdandan ọghwaghwa, wu vwa damoma tie nu-u. Ukpomaran nyoma ẹrhomo, rhian ọdandan na rẹn Jehova. Ne wu na mẹrẹn omefuon nẹ ọfiamu ọnọ. Ọrẹn, wu rha guọlọ kwaphiẹ onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova rhọ, wu ne ru vrẹn ọrẹ wu na nẹrhomo.

18. Ukẹro ọgo yi David ọ ha ni ọghwọghwu ra yẹriẹ?

 ¹⁸ Rhiabọ dede ọghwọghwu. Ọke i Jehova o dje ọmẹraro Nathan nọ ta rẹn David kpahen ọdandan yen, David o lelie frẹfro yanghene djephia taghene oborẹ o ruru na ọ sọ-ọ. Ukpomaran, ogege no kweri taghene o ruẹ ọdandan hasuẹ esa i Bath-sheba, maido hasuẹ Jehova. David o rhiabọ dede ọghwọghwu i Jehova, omarana Jehova nọ harhomie. (2 Sam. 12:10-14) Orhianẹ e ruẹ ọdandan ọghwaghwa, o fori na ta rẹn ekpako ukoko ri Jehova ọ ha mwu. (Jas. 5:14, 15) O ji fo ne kwe orusọ ọwan. Erhe kiki rhiabọ dede ọghwọghwu na jeghwai ha ye ruiruo, nọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sabu vwo ufuoma ọrhẹ aghọghọ.

19. Orhienbro ọgo yo fori ne bru?

¹⁹ Brorhiẹn wu na ja vwanriẹn orusọ wu ru vrẹn ne. Orodje David o rheri taghene Jehova ọvo yọ nọ sabu ha userhumu riẹn ja vwanriẹn ọdandan ro ru vrẹn ne. (Ps. 51:7, 10, 12) Ọke i Jehova ọ harhomie hin, David no brorhiẹn rọ nọ kẹnoma rẹn iroro esọsọ. Fọkiẹ ọnana, nọ rharhumu vwo ufuoma.

20. Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹharhomu i Jehova?

²⁰ Ọwan e djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹharhomu i Jehova nyoma ra na nẹrhomo ni Jehova ọ harhomu ọwan, rhiabọ dede ọghwọghwu, ji damoma na ja vwanriẹn ọdandan re ru vrẹn ne. Erhe ruẹ ekwakwa enana, ana sabu vwo ẹhẹn ro totọre. Omizu ọhworhare owu re se James ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa, ọ mẹrẹn ọnana rhiẹ urhomẹmro. Nọ tare: “Ọke mia rhian edandan mẹ rẹn ekpako na, nọ họhọre taghene a kpare ohwan ọghwaghwa nẹ urhomu mẹ. Ni mi rharhumu vwo ẹhẹn ro totọre.” Ọ merhoma re rhe taghene “Jehova ọ kẹrẹ ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre; o simi ihworho rẹ ẹhẹn aye ọ ghwọghọre”!​—Ps. 34:18.

21. Marhẹ ene ru lẹrhẹ i Jehova ru ọwan gbanhon?

²¹ Rẹ akpenyerẹn ọnana o joma toba ne na, ekwakwa ra suẹ ọfiamu ni ne rhe buẹnrhọ. Ọfiamu orho kpokpuo, brokpakpa nekpẹn userhumu mie i Jehova nyoma ẹrhomo. Dabu yono i Baibol na. Yono nẹ idje Hannah, Paul, ọrhẹ David. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn vwẹruọ oborẹ ọ lẹrhuọ vwo ọfiamu. (Ps. 139:23) Jenẹ ọ ha userhumu wẹn, maido kpahen ekwakwa wu na ja sabu sun. Wu rhe ruẹ ọrana, wu na họhọ ọbo ijoro na rọ so ijoro vwe Jehova: “Ọke ọfiamu ọ vuọn ẹhẹn mẹ, wu ha urhebro mẹ jeghwai ru mẹ gbanhon.”​—Ps. 94:19.