Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 9

Tuku ke Fakanonga Koe ‘e Sihova

Tuku ke Fakanonga Koe ‘e Sihova

“‘I hono lōmekina au ‘e he ngaahi loto-mo‘uá, na‘á ke fakafiemālie‘i mo fakanonga au.”—SAAME 94:19.

HIVA 38 Lī Ho‘o Kavengá kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘okú ne fakatupunga nai ‘a e loto-mo‘uá, pea ‘oku lava fēfē ke uesia ai kitautolu?

KUO faifai ange pea lōmekina koe ‘e he loto-mo‘uá? * Mahalo ‘okú ke ongo‘i loto-mo‘ua koe‘uhi kuo fakalotomamahi‘i koe ‘e ha me‘a na‘e lea‘aki pe fai ‘e he ni‘ihi kehé. Pe ‘okú ke loto-mo‘ua nai fekau‘aki mo ha me‘a na‘á ke lea‘aki pe fai. Ko e fakatātaá, kuó ke fai nai ha fehālaaki pea hoha‘a na‘a ‘ikai ‘aupito ke fakamolemole‘i koe ‘e Sihova. Ko e toe kovi ange ‘a e tu‘ungá, ‘okú ke tui nai koe‘uhi ko hono lōmekina koe ‘e he loto-mo‘uá, kuo pau pē ‘oku si‘i ho‘o tuí—kuo pau pē ko ha tokotaha kovi koe. Ka ‘oku mo‘oni ia?

2. Ko e hā ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga mei he Tohi Tapú ‘oku fakahaa‘i ai ‘oku ‘ikai ke ‘uhinga ‘a e hoko ‘o loto-mo‘uá ‘oku si‘i ‘etau tuí?

2 Fakakaukau ki ha ni‘ihi ‘o e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga mei he Tohi Tapú. Ko ‘Ana, ‘a e fa‘ē ‘a e palōfita ko Sāmiuelá, ko ha fefine na‘á ne ma‘u ‘a e tui lahi. Neongo ia, na‘e lōmekina ia ‘e he loto-mo‘uá ‘i he taimi na‘e ngaohikovi‘i ai ia ‘e ha mēmipa ‘i hono falé. (1 Sām. 1:7) Na‘e ma‘u ‘e he ‘apositolo ko Paulá ha tui mālohi, ka na‘e lōmekina ia ‘e he “loto-mo‘ua fekau‘aki mo e kotoa ‘o e ngaahi fakataha‘angá.” (2 Kol. 11:28) Na‘e ma‘u ‘e Tu‘i Tēvita ‘a e tui mālohi pehē pea na‘e fakatupulekina ‘e Sihova ha vaha‘angatae fekoekoe‘i mo ia. (Ngā. 13:22) Neongo ia, na‘e fai ‘e Tēvita ‘a e ngaahi fehālaaki ‘o fakatupunga ai ke ne faingata‘a‘ia ‘i he loto-mo‘ua mafatukituki. (Saame 38:4) Na‘e fakafiemālie‘i mo fakanonga ‘e Sihova ‘a kinautolu taki taha. Tau sivisivi‘i angé ‘a e me‘a ‘e lava ke tau ako mei he‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá.

ME‘A ‘E LAVA KE TAU AKO MEI HE FAITŌNUNGA KO ‘ANÁ

3. ‘E lava fēfē ke ‘ai kitautolu ‘e he lea ‘a e ni‘ihi kehé ke tau ongo‘i loto-mo‘uá?

3 ‘I he lea anga-fefeka pe fakafeangai ta‘e‘ofa mai ‘a e ni‘ihi kehé, ‘oku tau ongo‘i loto-mo‘ua nai. ‘Oku tautefito ‘ene mo‘oni ení kapau ko e tokotaha ‘okú ne fakalotomamahi‘i kitautolú ko ha kaume‘a ofi pe kāinga. Te tau hoha‘a nai na‘a maumau hotau vaha‘angatae mo e tokotaha ko iá. ‘I ha taimi, ko e tokotaha ‘okú ne fakalotomamahi‘i kitautolú ‘okú ne lea ta‘efakakaukau‘i nai, pea ‘oku tau ongo‘i nai ‘o hangē kuo hokohoka‘i ‘aki kitautolu ha heletaá! (Pal. 12:18) Pe ko ha tokotaha ‘okú ne fili ‘osi fakakaukau‘i ha ngaahi lea ke fakalotomamahi‘i kitautolu. Na‘e pau ke fekuki ha ki‘i finemui mo e pole ko ení. “‘I he ngaahi ta‘u si‘i kuo maliu atú,” ko ‘ene leá ia, “ko ha tokotaha na‘á ku fakakaukau ko ha kaume‘a lelei na‘e kamata ke ne fakamafola ha lau fekau‘aki mo au ‘i he ‘initanetí. Na‘á ku loto-mamahi mo loto-mo‘ua. Na‘e ‘ikai pē lava ke u mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘ene lavaki‘i pehe‘i aú.” Kapau kuo fakalotomamahi‘i koe ‘e ha kaume‘a ofi pe ko ha kāinga, ‘e lava ke ke ako ‘a e me‘a lahi meia ‘Ana.

4. Ko e hā ‘a e ngaahi palopalema faingata‘a na‘e pau ke fekuki mo ‘Aná?

4 Na‘e pau ke fekuki ‘a ‘Ana mo e ngaahi palopalema faingata‘a. ‘I he laui ta‘u na‘e ‘ikai lava ke ne ma‘u ha fānau. (1 Sām. 1:2) ‘I he anga fakafonua ‘a e kau ‘Isilelí, ko ha fefine na‘e pa‘a na‘e vakai ki ai ko ha mala. Na‘e ‘ai heni ke ne ongo‘i ngalivale. (Sēn. 30:1, 2) ‘I hono ‘ai ke toe kovi ange ‘a e tu‘ungá kia ‘Aná, na‘e ‘i ai ha toe uaifi ‘a hono husepānití, ko Pēnina, ‘a ia na‘á ne fanau. Na‘e vakai ‘a Pēnina kia ‘Ana ko hano fili pea “luma‘i ta‘etuku ia ke ‘ai ke ne loto-mamahi.” (1 Sām. 1:6) ‘I he kamatá, na‘e ‘ikai ke fekuki ola lelei ‘a ‘Ana mo e ngaahi pole faingata‘a ko ení. Na‘á ne loto-mamahi lahi “‘o a‘u ki he‘ene tangi pea ‘ikai te ne kai.” Na‘á ne “mātu‘aki loto-mamahi.” (1 Sām. 1:7, 10) Na‘e anga-fēfē hono ma‘u ‘e ‘Ana ‘a e fakafiemālié?

5. Na‘e anga-fēfē tokoni ‘a e lotú kia ‘Aná?

5 Na‘e lilingi atu ‘e ‘Ana ‘ene ngaahi ongo‘í kia Sihova ‘i he lotu. Hili ‘ene lotú, na‘á ne fakamatala‘i hono tu‘ungá ki he Taula‘eiki Lahi ko ‘Īlaí. Na‘e tala ange leva ‘e ‘Īlai kiate ia: “‘Alu ‘i he fiemālie, pea ‘ofa ke tali ‘e he ‘Otua ‘o ‘Isilelí ‘a e fakatangi.” Ko e hā ‘a e olá? Na‘e ‘alu ‘a ‘Ana “‘o ne kai, pea na‘e ‘ikai te ne kei mata mamahi.” (1 Sām. 1:17, 18) Na‘e tokoni ‘a e lotú kia ‘Ana ke ne toe ma‘u ‘a e nonga.

Hangē ko ‘Aná, ‘e lava fēfē ke tau toe ma‘u mo tauhi ma‘u ‘a e nonga ‘i lotó? (Sio ki he palakalafi 6-10)

6. Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni fekau‘aki mo e lotú ‘e lava ke tau ako meia ‘Ana pea mo e Filipai 4:6, 7?

6 ‘E lava ke tau toe ma‘u ‘a e nongá kapau ‘oku tau kītaki ‘i he lotú. Na‘e fakamoleki ‘e ‘Ana ha taimi lōloa ke talanoa ki he‘ene Tamai fakahēvaní. (1 Sām. 1:12) ‘E lava foki ke tau talanoa kia Sihova ‘i ha fa‘ahinga lōloa pē ‘o fekau‘aki mo ‘etau loto-mo‘uá, manavaheé mo ‘etau ngaahi tōnounoú. Ko ‘etau lotú ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke lau ta‘anga pe fokotu‘utu‘u fakangeingeia. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘e a‘u nai ‘o tau tangi ‘i he‘etau tala kia Sihova ‘etau mamahí. Na‘a mo ia, he‘ikai ‘aupito ke hela‘ia ‘a Sihova ‘i he fanongo mai kiate kitautolú. Tānaki atu ki he lotu fekau‘aki mo ‘etau ngaahi palopalemá, ‘oku fiema‘u ke tau manatu‘i ‘a e fale‘i ‘oku hiki ‘i he Filipai 4:6, 7. (Lau.) Na‘e lave fakahangatonu ‘a Paula ‘o pehē ‘oku totonu ke tau fai ‘a e ngaahi lotu ‘o e fakafeta‘i pe hounga‘ia. ‘Oku tau ma‘u ‘a e ngaahi ‘uhinga lahi ke fakamālō ai kia Sihova. Ko e fakatātaá, ‘e lava ke tau fakamālō kiate ia ‘i he me‘a‘ofa ‘o e mo‘uí, ko ‘ene ngāue fakaefakatupú, ko ‘ene ‘ofa mateakí, pea mo e ‘amanaki fakaofo kuó ne ‘omai kiate kitautolú. Ko e hā mo ha toe me‘a ‘e lava ke tau ako meia ‘Ana?

7. Ko e hā na‘e fai ma‘u pē ‘e ‘Ana mo hono husepānití?

7 Neongo ‘a e fekuki ‘a ‘Ana mo e ngaahi palopalemá, na‘á ne ‘alu ma‘u pē mo hono husepānití ki he feitu‘u fai‘anga lotu ‘o Sihová ‘i Sailo. (1 Sām. 1:1-5) Na‘e ‘i he tāpanekalé ‘a ‘Ana ‘i he taimi na‘e fakalototo‘a‘i ai ia ‘e he Taula‘eiki Lahi ko ‘Īlaí ‘aki ‘ene tala ange ‘okú ne ‘amanaki ‘e tali ‘e Sihova ‘ene lotú.—1 Sām. 1:9, 17.

8. Ko e hā ‘e lava ke fai ‘e he ngaahi fakatahá ma‘a kitautolú? Fakamatala‘i.

8 ‘E lava ke tau toe ma‘u ‘a e nongá kapau ‘oku hokohoko atu ‘etau ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Ko e lotu kamata ‘i he‘etau ngaahi fakatahá ‘oku fa‘a kau ai ‘a e kole ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá ke ‘iate kitautolu. Ko e melinó pe nongá ko e konga ia ‘o e fua ‘o e laumālie ko iá. (Kal. 5:22) ‘I he‘etau ma‘u ‘etau ngaahi fakatahá na‘a mo e taimi ‘oku tau loto-mafasia aí, ‘oku tau ‘oatu ai kia Sihova mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘a e faingamālie ke fakalototo‘a‘i kitautolu pea tokoni‘i kitautolu ke toe ma‘u ‘a e nonga ‘o e ‘atamaí mo e lotó. Ko e lotú mo e ngaahi fakatahá ko e ongo founga tefito ia ‘oku ngāue‘aki ‘e Sihova ke fakanonga‘aki kitautolu. (Hep. 10:24, 25) Fakatokanga‘i ‘a e lēsoni ‘e taha ‘e lava ke tau ako mei he hokosia ‘a ‘Aná.

9. Ko e hā na‘e ‘ikai liliu ‘i he tu‘unga ‘o ‘Aná, ka ko e hā na‘e liliú?

9 Na‘e ‘ikai ke mole leva ‘a e me‘a na‘á ne fakatupunga ‘a ‘Ana ke ne loto-mo‘uá. ‘I he foki ‘a ‘Ana ki hono ‘apí mei he lotu ‘i he tāpanekalé, na‘e pau ke ne kei nofo pē mo Pēnina ‘i he fale tatau. Pea ‘oku ‘ikai fakahaa‘i mai ‘i he Tohi Tapú na‘e liliu ‘a e tō‘onga ‘a Pēniná. Ko ia ‘oku ngalingali na‘e hokohoko atu hono kātekina ‘e ‘Ana ‘a e ngaahi lea o‘o ‘a hono filí. Ka na‘e malava ke toe ma‘u mo tauhi ma‘u ‘e ‘Ana ‘ene nonga ‘i lotó. Manatu‘i ‘i he hili hono tuku ange ‘a e ngaahi me‘á ki he to‘ukupu ‘o Sihová, na‘e ‘ikai ke toe lōmekina ‘e he hoha‘á ‘a ‘Ana. Na‘á ne faka‘atā ‘a Sihova ke fakafiemālie‘i mo fakanonga ia. ‘I ha taimi ki mui ange, na‘e faitāpuekina ‘a ‘Ana ‘o ne ma‘u ha‘ane fānau tonu!—1 Sām. 1:19, 20; 2:21.

10. Ko e hā ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ‘Aná?

10 ‘E lava ke tau toe ma‘u ‘a e nongá neongo kapau ‘e kei ‘i ai pē ‘a e me‘a ‘okú ne fakatupunga ‘etau loto-mo‘uá. Neongo ‘etau lotu fakamākukanga pea ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakatahá, ko e ngaahi palopalema nai ‘e ni‘ihi ‘e kei ‘i ai pē. Ka mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ‘Aná, ‘oku tau ako mei ai he‘ikai ‘aupito lava ‘e ha me‘a ke ta‘ofi ‘a Sihova mei hono fakanonga hotau loto-hoha‘á. He‘ikai ‘aupito fakangalo‘i kitautolu ‘e Sihova, pea ‘oku vavé ni ke ne fakapale‘i ‘etau faitōnungá.—Hep. 11:6.

ME‘A ‘OKU TAU AKO MEI HE ‘APOSITOLO KO PAULÁ

11. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga na‘e ma‘u ‘e Paula ke ongo‘i loto-mo‘ua aí?

11 Ko Paula na‘e lahi ‘a e ngaahi ‘uhinga ki he‘ene ongo‘i loto-mo‘uá. Ko e fakatātaá, koe‘uhi na‘á ne ‘ofa ‘i hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ko e palopalema na‘a nau fehangahangai mo iá na‘e taulōfu‘u ia ki he‘ene fakakaukaú. (2 Kol. 2:4; 11:28) ‘I he vāhenga-ngāue ‘o Paula ko ha ‘apositoló, na‘e pau ke ne fekuki mo e kau fakafepaki ‘a ia na‘a nau haha ia pea lī ki pilīsone. Na‘e pau ke ne toe kātekina mo e ngaahi faingata‘a na‘e fakatupu loto-mo‘ua, hangē ko e “mo‘ui . . . ‘i he fe‘amokaki.” (Fil. 4:12) Pea fakakaukau atu ki he‘ene hokosia ha vaka tūkia tu‘o tolu ‘i tahi, ‘oku lava ke tau sioloto atu pē ki he loto-mo‘ua na‘á ne hokosia ‘i he‘ene fefolau‘aki vaká. (2 Kol. 11:23-27) Na‘e anga-fēfē ‘a e fekuki ‘a Paula mo e loto-mo‘uá?

12. Ko e hā na‘e tokoni ki hono fakasi‘isi‘i ‘a e loto-mo‘ua ‘a Paulá?

12 Na‘e ongo‘i loto-mo‘ua ‘a Paula ‘i he fehangahangai ‘a hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné mo e ngaahi polé, ka na‘e ‘ikai ke ne feinga toko taha pē ke fakalelei‘i ‘a e kotoa ‘enau ngaahi palopalemá. Na‘e anga-fakanānā ‘a Paula. Na‘á ne fokotu‘utu‘u ki ha ni‘ihi kehe ke tokoni ‘i hono tokanga‘i ‘a e fakataha‘angá. Ko e fakatātaá, na‘á ne vahe‘i ‘a e mafai ki he kau tangata alafalala‘anga hangē ko Tīmote mo Taitusi. Ko e ngāue na‘e fai ‘e he fanga tokoua ko iá ‘oku ‘ikai ha veiveiua na‘e tokoni ki hono fakasi‘isi‘i ‘a e loto-mo‘ua ‘a Paulá.—Fil. 2:19, 20; Tai. 1:1, 4, 5.

‘I he‘etau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Paulá, ko e hā ‘e lava ke tau fai ke faka‘ehi‘ehi ai mei hono lōmekina ‘e he loto-mo‘uá? (Sio ki he palakalafi 13-15)

13. ‘E lava fēfē ke fa‘ifa‘itaki ‘a e kau mātu‘á kia Paula?

13 Kole tokoni ki he ni‘ihi kehé. Hangē ko Paulá, ko e kau mātu‘a kaungāongo‘i tokolahi ‘i he ‘ahó ni ‘oku nau ongo‘i loto-mo‘ua fekau‘aki mo e fa‘ahinga ‘i he fakataha‘angá ‘oku nau fehangahangai mo e ngaahi ‘ahi‘ahi. Ka ko ha mātu‘a ‘oku fakangatangata pē ‘a e me‘a ‘oku malava ke ne faí. Ko e anga-fakanānaá te ne ue‘i ia ke vahevahe ‘a e fatongiá mo ha kau tangata taau kehe pea ako‘i ‘a e kau talavoú ke tokoni kiate ia ‘i hono tokanga‘i ‘a e tākanga ‘a e ‘Otuá.—2 Tīm. 2:2.

14. Ko e hā na‘e ‘ikai ke hoha‘a ‘a Paula fekau‘aki mo iá, pea ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá?

14 Fakahaa‘i ho‘o fiema‘u ke fakafiemālie‘i koé. Na‘e anga-fakatōkilalo ‘a Paula, ko ia na‘á ne kumi pea ma‘u ‘a e fakalototo‘a mei hono ngaahi kaume‘á. ‘Oku hā mahino na‘e ‘ikai ke ne hoha‘a fekau‘aki mo e vakai ange ko ha tokotaha vaivai ia kapau na‘á ne fakahaa‘i na‘e fakafiemālie‘i ia ‘e he ni‘ihi kehé. ‘I he tohi kia Filimoné, na‘e pehē ‘e Paula: “‘Oku ou fiefia mo fiemālie lahi ‘i he‘eku fanongo ‘i ho‘o ‘ofá.” (Flm. 7) Na‘e lave ‘a Paula ki he kaungāngāue kehe ‘a ia na‘a nau fakalototo‘a‘i lahi ia lolotonga ‘a e taimi fakalotomafasiá. (Kol. 4:7-11) ‘I he‘etau fakahaa‘i anga-fakatōkilalo ‘oku tau fiema‘u ‘a e fakalototo‘á, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné te nau fiefia ke poupou‘i kitautolu.

15. Na‘e anga-fēfē hono ma‘u ‘e Paula ‘a e fakafiemālié ‘i he‘ene fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga fakalotomafasiá?

15 Falala ki he Folofola ‘a e ‘Otuá. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula ‘e fakafiemālie‘i ia ‘e he Folofolá. (Loma 15:4) Te ne toe ma‘u mei ai ‘a e poto ke fekuki mo ha ‘ahi‘ahi pē. (2 Tīm. 3:15, 16) ‘I hono tuku pilīsone hono ua ‘o Paula ‘i Lomá, na‘á ne ongo‘i na‘e ofi ‘ene maté. ‘I he fehangahangai mo e tu‘unga fakalotomafasia ko iá, ko e hā na‘e fai ‘e Paulá? Na‘á ne kole kia Tīmote ke ha‘u vave pea ‘omai ‘a e “ngaahi takainga tohí.” (2 Tīm. 4:6, 7, 9, 13) Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘oku ngalingali ko e ngaahi takainga tohi ko iá ko e konga ia ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū ‘a ia na‘e lava ke ngāue‘aki ‘e Paula ‘i he‘ene ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí. ‘I he‘etau fa‘ifa‘itaki kia Paula ‘aki hono ako ma‘u pē ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e Folofolá ke fakanonga kitautolu—tatau ai pē pe ko e hā ha ‘ahi‘ahi ‘oku tau fehangahangai mo ia.

ME‘A ‘OKU TAU AKO MEIA TU‘I TĒVITÁ

Hangē ko Tu‘i Tēvitá, ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu kapau ‘oku tau fai ha angahala mamafa? (Sio ki he palakalafi 16-19)

16. Ko e hā ‘a e loto-mo‘ua na‘e fakatupunga ‘e Tēvita kiate ia tonú?

16 Na‘e ma‘u ‘e Tēvita ‘a e ‘uhinga ke fakahoha‘asi ia ‘e ha konisēnisi halaia. Na‘á ne fai ha tono mo Pati-sepa, fokotu‘utu‘u ke tāmate‘i hono husepānití, pea feinga ke fūfuu‘i ‘ene faihalá. (2 Sām. 12:9) ‘I he kamatá, na‘e tukunoa‘i ‘e Tēvita hono konisēnisí. Ko hono olá, na‘á ne faingata‘a‘ia fakalaumālie, faka‘atamai mo fakaesino. (Saame 32:3, 4) Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a Tēvita ke fekuki mo e loto-mo‘ua na‘á ne fakatupungá, pea ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu kapau ‘oku tau fai ha fehālaaki mafatukituki?

17. Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘a e fakatomala loto-mo‘oni ‘a Tēvitá ‘i he ngaahi lea ‘i he Saame 51:1-4?

17 Lotu ki ha fakamolemole. Na‘e faifai pē ‘o hanga ‘a Tēvita kia Sihova ‘i he lotu. ‘I he fakatomala loto-mo‘oni, na‘á ne vete ‘ene ngaahi angahalá. (Lau ‘a e Saame 51:1-4.) Pea he fiemālie ē na‘e faai atu ‘o ne ma‘ú! (Saame 32:1, 2, 4, 5) Kapau ‘okú ke fakahoko ha angahala mamafa, ‘oua ‘e feinga ke fūfuu‘i ‘a e faihalá. ‘I hono kehé, vete tau‘atāina ho‘o angahalá kia Sihova ‘i he lotu. ‘E kamata leva ke ke ma‘u ha fiemālie mei he loto-mo‘ua na‘e fakatupunga ‘e ha konisēnisi halaia. Ka ‘o kapau ‘okú ke loto ke fakalelei‘i ho‘o kaume‘a mo Sihová, ‘oku fiema‘u ke ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he lotú.

18. Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a Tēvita ki he akonakí?

18 Tali ‘a e akonakí. ‘I hono fekau‘i atu ‘e Sihova ‘a e palōfita ko Nētané ke fakae‘a ‘a e angahala ‘a Tēvitá, na‘e ‘ikai fakatonuhia‘i ‘e Tēvita ‘a ia tonu pe feinga ke fakasi‘ia ‘ene angahalá. Na‘á ne fakahaa‘i leva na‘á ne faiangahala ‘o ‘ikai ki he husepāniti pē ‘o Pati-sepá kae hiliō aí, kia Sihova. Na‘e tali ‘e Tēvita ‘a e akonaki meia Sihová, pea na‘e fakamolemole‘i ia ‘e Sihova. (2 Sām. 12:10-14) Kapau kuo tau fakahoko ha angahala mamafa, ‘oku fiema‘u ke tau talanoa ki he fa‘ahinga kuo fakanofo ‘e Sihova ke tokanga‘i kitautolú. (Sēm. 5:14, 15) Pea kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei he hehema ke fakatonuhia‘i kitautolú. Ko e vave ange ‘etau tali mo ngāue‘aki ha akonaki pē ‘oku tau ma‘u, ko e vave ange ia ‘etau toe ma‘u ‘a e nongá mo e fiefiá.

19. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fakapapau‘i ke faí?

19 Fakapapau‘i ke faka‘ehi‘ehi mei hono fai ‘a e fehālaaki tatau. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tu‘i Tēvita kapau ‘e fiema‘u ke ne faka‘ehi‘ehi mei hono fai ‘a e angahala tatau, na‘e fiema‘u kiate ia ‘a e tokoni ‘a Sihová. (Saame 51:7, 10, 12) Hili hono ma‘u ‘a e fakamolemole ‘a Sihová, na‘e fakapapau‘i ‘e Tēvita ke faka‘ehi‘ehi mei he fakakaukau fakatupu maumaú. Ko hono olá, na‘á ne toe ma‘u ‘a e nonga ‘i lotó.

20. ‘E lava fēfē ke tau fakahaa‘i ‘oku tau hounga‘ia ‘i he fakamolemole ‘a Sihová?

20 ‘Oku tau fakahaa‘i ‘oku tau hounga‘ia ‘i he fakamolemole ‘a Sihová ‘i he taimi ‘oku tau lotu ai fekau‘aki mo iá, tali ‘a e akonakí, pea tau ngāue mālohi ke faka‘ehi‘ehi mei hono fai ‘a e fehālaaki tatau. ‘I he‘etau fou ‘i he ngaahi sitepu ko ení, te tau toe ma‘u ai ‘a e nonga ‘i lotó. Na‘e fakamo‘oni‘i eni ‘e James, ko ha tokoua na‘á ne fai ha angahala mamafa. ‘Okú ne pehē: “‘I he‘eku vete ‘eku angahalá ki he kau mātu‘á, na‘á ku ongo‘i ‘o hangē kuo to‘o atu ha fu‘u kavenga mamafa mei hoku umá. Na‘e kamata ke u toe ma‘u ‘a e nonga ‘o e ‘atamaí.” He fakalototo‘a ē ke ‘ilo‘i “‘oku ofi ‘a Sihova ki he loto-laveá; ‘okú ne fakahaofi ‘a e fa‘ahinga ‘oku laumālie mafesí”!—Saame 34:18.

21. ‘E lava fēfē ke tau tuku ke fakanonga kitautolu ‘e Sihova?

21 ‘I he faka‘a‘au ke ngata ‘a e ngaahi ‘aho faka‘osi ko ení, ‘oku ngalingali ‘e toe tupulaki ange ‘a e me‘a ‘okú ne fakatupunga ‘a e loto-mo‘uá. ‘I ho‘o ma‘u ha fakakaukau loto-mo‘uá, ‘oua ‘e toe tautoloi ‘i he hanga ki he tokoni ‘a Sihová. Ako fakamākukanga ‘a e Tohi Tapú. Ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga na‘e fokotu‘u mai ‘e ‘Ana, Paula mo Tēvitá. Kole ki ho‘o Tamai fakahēvaní ke tokoni‘i koe ke ‘ilo‘i ‘a e tupu‘anga ho‘o loto-mo‘uá. (Saame 139:23) Tuku ke ne fua ho‘o ngaahi kavengá, tautefito ki he ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai lava ke ke mapule‘í. Kapau te ke fai pehē, ‘e lava ke ke hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne hiva kia Sihova: “‘I hono lōmekina au ‘e he ngaahi loto-mo‘uá, na‘á ke fakafiemālie‘i mo fakanonga au.”—Saame 94:19.

HIVA 22 “Ko Hoku Tauhi ‘a Sihova”

^ pal. 5 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ko kitautolu kotoa ‘oku tau ongo‘i loto-mo‘ua ‘i he ngaahi palopalema ‘oku tau fehangahangai mo iá. ‘Oku lāulea ‘a e kupu ko ení ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e kau sevāniti ‘e toko tolu ‘a Sihova ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú ‘a ia na‘a nau fāinga mo e loto-mo‘uá. ‘Oku toe lāulea ai ki he founga na‘e fakafiemālie‘i mo fakanonga ai ‘e Sihova kinautolu taki taha.

^ pal. 1 LEA MO HONO ‘UHINGA: Ko e loto-mo‘uá ko ha ongo‘i ia ‘o e manavasi‘i pe hoha‘a. ‘E lava ke fakatupunga eni ‘e he ngaahi palopalema fakapa‘anga, tu‘unga mo‘ui leleí, palopalema fakafāmili pe palopalema fakafo‘ituitui. ‘Oku tau toe ongo‘i loto-mo‘ua fekau‘aki mo ‘etau fehālaaki ‘i he kuohilí pe ko e ngaahi pole ‘oku tau fakakaukau atu te tau hokosia nai ‘i he kaha‘ú.