Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

Esukpe ci ji woŋwlɛn Bɛlshasa ŋkɔ do (Lé ele do pɛɛ yí foto lɔ dasɛ)

Mínyaa?

Mínyaa?

Lé nyigbanmɛnumɛkutɔwo ɖo kpe yi ji mɔ Bɛlshasa nɔ agbe kpɔ yí nyi Babiloni fyɔ doɔ?

SO EXWE sugbɔ keɔ, ɖyikadotɔwo mɔ Efyɔ Bɛlshasa ci nu Daniɛli wema xo nuxu so le Bibla mɛ, denɔ agbe kpɔ o. (Dan. 5:1) Wodekando ji o, ɖo nyigbanmɛnumɛkutɔwo dekpɔ kpeɖoji ɖekɛ ci yí dasɛ mɔ yɛnɔ agbe nyao o. Vɔ enyɔ lɔ trɔ le exwe 1854 mɛ. Nyi yí taɖoɔ?

Le exwe ŋnɔ mɛɔ, Grande Bretagne jufɔsɔɖotetɔ J. G. Taylor vayi kaka egli gbangban ɖewo mɛ le blema jugan Ur mɛ. Ur jugan lɔ le fɔde nɔ fini woyɔnɔ gbɛ mɔ Irak. Shanŋ gangan ɖeka le nɔ yí ekpɔ esukpe sugbɔ ciwo ji woŋwlɛn nu do. Esukpe ɖekaɖeka jinjin alɔgba ɖeka madove han (10 cm) yí wozan enuŋwlɛnŋwlɛn mɔnu ci woyɔnɔ mɔ cunéiforme, sɔ ŋwlɛn nu do wo ji. Enuŋwlɛnŋwlɛn ci yí le esukpe ɖeka ji dasɛ gbedodoɖa ci mɛ wobiɔkɔ agbe jinjin nɔ Babiloni Fyɔ Nabonide koɖo eviɛ ŋkɔtɔ Bɛlshasa le. Eyi taɖo ɖyikadotɔwo can lɔn do ji mɔ: Enu ciwo yí wokpɔ dasɛ mɔ Bɛlshasa nɔ agbe kpɔ.

Ele ahan gan, Bibla demɔ Belshasa nɔ agbe kpoŋ o, vɔ emɔ yɛnyi fyɔ. Ðyikadotɔwo dekando nyɔ cɛ ji teŋ o. Le kpɔwɛ mɛ, le exwe 1875-wo mɛɔ, jɔjɔmɛnununyatɔ William Talbot ci yí nyi ŋlɛshi ŋwlɛn mɔ, mɛɖewo nu mɔ, “Bel-sar-ussur [Bɛlshasa] ɖu fyɔ koɖo dalɔ Nabonide le hwenu ɖekɛ mɛ. Vɔ ŋɖekɛ deɖo kpe enyɔ cɛ ji o.”

Ðyikadodo lɔ vavɔ hwecinu enuŋwlɛnŋwlɛn ciwo yí le esukpe lɔwo ji dasɛ mɔ Efyɔ Nabonide ci yí nyi Bɛlshasa dalɔ so le eju lɔ mɛ na nɔ exwe nɛniɖe. Nyi yí jɔ hwenu eso le eju lɔ mɛɔ? Encyclopaedia Britannica nu mɔ: “Ci Nabonide yi hwashigbemɛɔ, ésɔ efyɔʒinkpin lɔ koɖo yi hwakɔn sugbɔtɔ jo nɔ Bɛlshasa.” Ecɛ dasɛ mɔ Bɛlshasa nyi efyɔ evetɔ le Babilɔni hwenɔnu. Eyi nyigbanmɛnumɛkutɔ koɖo egbenyatɔ Alan Millard nu mɔ, esɔgbe mɔ, “Daniɛli wema yɔ Bɛlshasa mɔ ‘efyɔ.’”

Vɔɔ, kpeɖoji ciwo yí le Bibla ŋtɔ mɛ yí nyi enuvevi ŋkɔtɔ ci yí na Mawu sɛntɔwo kando ji mɔ, Daniɛli wema lɔ so Mawu gbɔngbɔnmɛ.​—2 Tim. 3:16.