Ir al contenido

Ir al índice

Cilindro re arcilla che kukʼut ri ubʼiʼ ri Belsasar.

¿La awetaʼm?

¿La awetaʼm?

¿La kukʼut ri arqueología ri xubʼan Belsasar pa Babilonia?

PA KʼI junabʼ, ri kkinikʼoj upam ri Biblia kkibʼij che ri qʼatal tzij Belsasar, che kuya ubʼixik ri wuj re Daniel, qastzij taj xkʼasiʼk (Dan. 5:1). Kkibʼij che ri arqueólogos kiriqom ta jun etal che kukʼutu we qastzij xkʼasiʼ ri Belsasar. Are kʼu pa ri junabʼ 1854 xkʼextaj ri chomanik riʼ. ¿Jasche?

Pa ri junabʼ riʼ, are chiʼ ri cónsul británico John Taylor xtzukun pa taq ri ojer taq tapya re ri ojer tinamit re Ur, che kimik riʼ kʼo pa ri sur re Irak. Chilaʼ xuriq wi kʼi cilindros re arcilla che weneʼ ketan 10 centímetros (4 pulgadas) chkijujunal. Pa ri cilindros riʼ tzʼibʼam jujun taq tzij che tzʼibʼatal pa escritura cuneiforme, jun chke ri e tzij riʼ kchʼaw chrij ri ukʼaslemal ri qʼatal tzij Nabonido re Babilonia xuqujeʼ ri nabʼe ukʼojol, Belsasar. Rumal laʼ ri kkinikʼoj upam ri Biblia xkichʼobʼo che ri Belsasar qastzij xkʼasiʼk.

Are kʼu, ri Biblia xaq xiw ta kukʼutu che Belsasar qas xkʼasiʼk xaneʼ kubʼij che xux qʼatal tzij. Ri kkinikʼoj upam ri Biblia kkibʼij che wariʼ qastzij taj. Jun kʼutbʼal, ri científico inglés re ri siglo diecinueve William Talbot xutzʼibʼaj che e jujun winaq kkibʼij che «Bel-sar-ussur [Belsasar] junam xajawin rukʼ ri utat, Nabonido. Are kʼu kʼo ta kkʼutuwik we qastzij wariʼ».

Xkʼutun ri qastzij chrij ri Belsasar are chiʼ xriq ri cilindro re arcilla che xukʼutu che ri qʼatal tzij Nabonido, ri utat Belsasar, pa kʼi taq junabʼ xkʼojiʼ ta pa ri ucapital ri uqʼatoj tzij. Are kʼu, ¿jachin xqʼatow tzij? Ri Encyclopaedia Britannica kubʼij: «Are chiʼ Nabonido bʼenaq pa jun chi tinamit, xuya kan pa uqʼabʼ ri Belsasar ri qʼatoj tzij xuqujeʼ jujun chke ri e rajchʼojabʼ». Rumal laʼ, Belsasar xuqujeʼ xajawin pa ri tiempo riʼ. Ri arqueólogo y lingüista Alan Millard xubʼij che are utz che ri wuj re Daniel kubʼij qʼatal tzij che ri Belsasar.

Ri upatanelabʼ ri Dios kkikojo che ri wuj re Daniel kubʼij ri qastzij xuqujeʼ petinaq rukʼ ri Dios rumal ri kubʼij ri Biblia.