1. Oityi omunthu esukisa okulinga tyina ahanda okutunga ondyuo?

SOKA ñgeno omunthu umwe uhanda okutunga ondyuo. Ngwe wii ondyuo ilifwe-pi ahanda okutunga. Okuti ngotyo upondola okulanda ovipuka na ehimbike okutunga? Au. Tete wesukisa okulinga otyipuka tyimwe tyakolela unene: Okutala otyiñgapi matyinyingila-mo. Omokonda yatyi? Mokonda una okunoñgonoka inkha etyi ena-tyo matyituuka okutunga ondyuo. Inkha apumphama, asoko nawa konombongo esukisa, metyivili okuitunga aipu.

2. Ngetyi tyipopia Luka 14:27-30, oityi wesukisa okusoka nawa tyina nkhele uhenembatisalwe?

² Hamwe uhanda okumbatisalwa mokonda uhole Siovaa iya uhanda okumupandula atyiho ekulingila. Inkha ongotyo, ukahi ngomunthu uhanda okutunga ondyuo. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Tala onondaka mba Sesusi mbuvasiwa mu Luka 14:27-30. (Tanga.) Mo novelesikulu ombo, Sesusi ankho ukahi nokupopia oityi tyihangununa okukala omulongwa wae. Opo tukale ovalanduli va Kilisitu, tuesukisa okunoñgonoka okuti matukala novitateka vimwe. Tupu tuna okuyeka-po ovipuka vimwe tuhole. (Luka 9:23-26; 12:51-53) Ngotyo, tyina uhenembatisalwe, wesukisa okusoka nawa kovipuka aviho viakutikinyua metokolo olio. Okulinga ngotyo, matyikukuatesako okuumbila Siovaa noukuatyili tyina wamambatisalwa.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Mahi oityi matyikumonekela inkha umbatisalwa? Ovipuka ovinyingi oviwa! Vimwe movipewa pahetyino, ovikuavo o komutwe wandyila. Pahe matulilongesa omapulo amwe akolela  unene konthele yombatisimu. Okulilongesa omapulo oo, matyikukuatesako okuimbuka inkha wafuapo opo umbatisalwe.

4. (a) Elipakulo oityi? (b) Ngetyi tyipopia Mateusi 16:24, oityi tyihangununa okuyeka-ko ‘okukalako pala ove muene?’

⁴ Elipakulo oityi? Tyina uhenembatisalwe, tete una okulipakula. Okulipakula, okulikuambela ku Siovaa nomutima auho, opo umupopile okuti momuumbila momuenyo wove auho. Tyina ulipakula, uyeka-ko ‘okukalako pala ove muene.’ (Tanga Mateusi 16:24.) Okuhimbikila onthiki oyo, ove utei vala ku Siovaa. (Loma 14:8) Tupu, momutolela okuti okutuka opo, kumalingi vala etyi uhanda. Iya okulinga etyi Siovaa ahanda matyikala otyipuka tyakolela vali momuenyo wove. Elipakulo omulao wakolela unene ulinga Siovaa. Siovaa ketukuluminya tulinge omulao oo. Mahi tyina tuameulingi ukevelela tuufuisepo. — Sal. 116:12, 14.

5. Oñgeni elipakulo lielikalela nombatisimu?

⁵ Oñgeni elipakulo lielikalela nombatisimu? Elipakulo ulilinga vala ku Siovaa tyapwa. Petupu vali omunthu utyimona. Mahi ombatisimu wilingila komutwe wovanthu ovanyingi, motyonge tyonthiki ike ine tyononthiki ononthatu. Tyina umbatisalwa ulekesa ku vakuenyi okuti welipakula-le ku Siovaa. * Ngotyo, pokumbatisalwa unoñgonokesa vakuenyi okuti, uhole Siovaa Huku yove nomutima wove auho, nohande yove aiho, nonondunge mbove ambuho, nononkhono mbove ambuho. Tupu uvelekesa okuti watokola okuumbila Siovaa omuenyo wove auho. — Malu. 12:30.

6-7. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 3:18-22, omokonda yatyi omunthu esukisila okumbatisalwa?

⁶ Okuti tyesukisa umwe okumbatisalwa? Tala onondaka tuvasa mu 1 Petulu 3:18-22. (Tanga.) Mongeleka, ngetyi ekolelo lya Noe ankho litalelwa kowato atungile, tupu ovanthu vetyimona okuti welipakula ku Siovaa tyina umbatisalwa. Mahi, okuti tyesukisa umwe okumbatisalwa? Enga. Petulu wahangununa omokonda yatyi tyesukisila okumbatisalwa. Tete, wapopia okuti ombatisimu ‘ituyovola.’ Ombatisimu ipondola okutuyovola tyina tulinga ovipuka vilekesa okuti: (1) Tuna ekolelo mu Sesusi, (2) onthue ankhila, (3) watutiliswa opo akakale keulu, iya (4) “ukahi kokulio kwa Huku.”

⁷ Vali, ombatisimu itukuatesako okukala ‘nomutima wasukuka.’ Tyina tulipakula atumbatisalwa, tuhimbika okukala noupanga welikalela na Siovaa. Siovaa utuevela ononkhali mbetu, mokonda tuelivela umwe tyotyili iya tuna ekolelo motyilikutila tya Sesusi. Mokonda yotyo, tupondola okukala nomutima wasukuka ku Huku.

8. Oityi tyina okukulunda okumbatisalwa?

⁸ Oityi tyina okukulunda okumbatisalwa? Etyi welilongesa Ombimbiliya wanoñgonoka ovipuka ovinyingi konthele ya Siovaa. Mongeleka, wanoñgonoka ovituwa viae, novipuka ehole nevi eyele. Etyi welilongesa konthele ya Siovaa, tyotyili tyekuhika komutima. Pahe umuhole unene! Otyipuka tyakolela vali tyina okukulunda okumbatisalwa, omokonda uhole Siovaa.

9. Ngetyi tyipopia Mateusi 28:19, 20, oityi tyihangununa okumbatisalwa menyina lya Tate no Liomona no liononkhono mba Huku?

⁹ Otyipuka otyikuavo tyina okukulunda okumbatisalwa, otyili welilongesa mo Ombimbiliya. Tala etyi Sesusi apopia etyi etutuma okulinga ovalongwa. (Tanga Mateusi  28:19, 20.) Sesusi wapopia okuti omunthu una okumbatisalwa “menyina lya Tate no Liomona no liononkhono mba Huku.” Onondaka ombo mbuhangununa-tyi? Mbuhangununa okuti una okutavela ovipuka aviho Ombimbiliya ilongesa konthele ya Siovaa, Nomona wae Sesusi, nononkhono mbae. Okutavela ovipuka ovio tyipondola okuhika komutima wove, nokukulunda okulinga ovipuka viakolela unene. (Heb. 4:12) Nkhele tupitululei vali ovipuka ovio.

10-11. Ovipuka patyi welilongesa konthele ya Tate, ovitavela?

¹⁰ Soka vala oñgeni wakala etyi welilongesa otyili konthele ya Tate! Welilongesa okuti “enyina liae o Siovaa,” iya ‘oe vala Omukulami kombanda yohi’ aiho. Wanoñgonoka okuti oe vala “Huku yotyotyili.” (Sal. 83:18; Isa. 37:16) Siovaa omutungi wetu, nomuyovoli wetu. (Sal. 3:8; 36:9) Wataindya onkhalelo yokutuyovola konkhali no kononkhia, iya meketuavela omuenyo uhapu. (Suau 17:3) Tupu welilongesa okuti tyina ulipakula ku Siovaa ombatisalwa, ngotyo uhanda okukala Ombangi yae. (Isa. 43:10-12) Okutuka opo, mokala mombunga yovafendeli va Huku, vena ehambu liokutyinda enyina liae, nokulinoñgonokesa vakuavo. — Sal. 86:12.

¹¹ Elao enene okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa konthele ya Tate, hatyo? Inkha utavela otyili otyo tyakolela konthele ya Tate, matyikulundu okulipakula kwe, nokumbatisalwa.

12-13. Ovipuka patyi welilongesa konthele Yomona, ovitavela?

¹² Oñgeni wakala etyi welilongesa otyili konthele Yomona? Wanoñgonoka okuti Sesusi omunthu wa vali wakolela vali mouye auho. Sesusi wetavela okunkhia opo etuyovole. Welilongesa okuti tyina tulinga ovipuka vilekesa okuti tuna ekolelo motyilikutila tya Sesusi, Siovaa weevela ononkhali mbetu. Tupu tukala noupanga omuwa nae, nekevelelo liokukakala nomuenyo uhapu komutwe wandyila. (Suau 3:16) Sesusi Omunene-nakwa wetu. Uhanda okutukuatesako okupola ouwa kotyilikutila tyeyovo opo tukale noupanga wapama na Huku. (Heb. 4:15; 7:24, 25) Tupu, Sesusi Ohamba Youhamba wa Huku. Siovaa memutumu okusukukisa enyina liae, nokumanako ovivi, nokuavela ovanthu ovipuka oviwa mouye omupe. (Mat. 6:9, 10; Ehol. 11:15) Sesusi ongeleka yetu. (1 Pet. 2:21) Otyipuka tyakolela vali momuenyo wae okulinga ehando lya Tate yae. Ongeleka yae itulekesa etyi no onthue tuesukisa okulinga opo tuhambukiswe Siovaa. — Suau 4:34.

¹³ Tyina utavela etyi Ombimbiliya ilongesa konthele ya Sesusi, uhimbika okumuhumba. Pahe no ove uhanda okulingila Huku mokonda uhole Sesusi iya uhanda okumuhetekela. Mokonda yotyo, uhanda okulipakula ku Siovaa nokumbatisalwa.

14-15. Ovipuka patyi welilongesa konthele yononkhono mba Huku, ovitavela?

¹⁴ Oñgeni welitehelele etyi wanoñgonoka otyili konthele yononkhono mba Huku? Welilongesa okuti ononkhono mba Huku hamunthu-ko. Siovaa waavela ovanthu ononkhono mbae opo vahoneke Ombimbiliya. Hono, utuavela ononkhono ombo opo tunoñgonoke Ombimbiliya, nokuendela muetyi tutanga-mo. (Suau 14:26; 2 Pet. 1:21) Siovaa utuavela “epondolo liavilapo” pokati kononkhono mbae. (2 Kol. 4:7) Ononkhono ombo mbutukuatesako tyina tuivisa onondaka onongwa, na tyina tulolwa, na tyina tuasoya, na tyina tuna ovitateka. Tupu mbutukuatesako okukala novituwa oviwa vilinga onthele ‘yovinyango viononkhono mba Huku.’ (Gal. 5:22) Huku waavela ononkhono mbae vana vemuyumba  onthumbi, nokumuita-mbo. — Luka 11:13.

¹⁵ Tyipameka unene okunoñgonoka okuti ononkhono mba Huku mbukuatesako ovanthu vae okutualako okumuumbila. Okutavela otyili konthele yononkhono mba Huku, matyikulundu okulipakula nokumbatisalwa.

16. Alo apa, oityi tuelilongesa?

¹⁶ Etokolo walinga liokulipakula ku Siovaa nokumbatisalwa, liakolela unene. Ngetyi tuamona, wesukisa okunoñgonoka okuti pamwe mokala novitateka iya una okuyeka-po ovipuka vimwe uhole. Mahi ovipuka mopewa ovinyingi vali tyipona evi moyeke-po. Ombatisimu ipondola okukuyovola, nokukukalesa nomutima wasukuka ku Huku. Una okumbatisalwa mokonda uhole Siovaa Huku. Otyo otyipuka tyo tete tyina okukulunda okuava onthambo oyo. Tupu wesukisa okutavela nomutima auho otyili konthele ya Tate, Nomona, nononkhono mba Huku. Pahe okutalela ku etyi tuelilongesa alo apa, oñgeni mokumbulula epulo liati: ‘Okuti wafuapo opo umbatisalwe?’

17. Ovipuka patyi omunthu esukisa okulinga tyina ehenembatisalwe?

¹⁷ Inkha ulitehelela okuti wafuapo opo umbatisalwe, otyo tyilekesa okuti walinga-le ovipuka ovinyingi opo ukale noupanga omuwa na Siovaa. * Ove pahe wanoñgonoka vali nawa Siovaa na Sesusi mokonda ulilongesa apeho Ombimbiliya. Tupu wakala nekolelo liapama. (Heb. 11:6) Ove una onthumbi momilao vya Siovaa vivasiwa mo Mbimbiliya. Tupu utyii okuti ekolelo una motyilikutila tya Sesusi lipondola okukuyovola konkhali no kononkhia. Welivela ononkhali mbove. Ulitehelela omapita tyina usoka kovipuka ovivi walingile kohale iya waita-le Siovaa ekuevele. Wapilulula ovituwa viove. Wayeka-po ovituwa ovivi, ohimbika okutyinda omuenyo monkhalelo ihambukiswa Huku. (Ovil. 3:19) Ove utyihole tyokulongesa vakuenyi etyi utavela. Wakala omuivisi, ohimbika okuundapa movilinga viokuivisa novakuatate vo mewaneno lienyi. (Mat. 24:14) Ovipuka ovio walinga, tyotyili viahambukiswa unene Siovaa! — Pro. 27:11.

18. Oityi vali wesukisa okulinga tyina uhenembatisalwe?

¹⁸ Pena vali ovipuka ovikuavo wesukisa okulinga tyina uhenembatisalwe. Ngetyi tuelilongesa-le konyima, una okulipakula ku Siovaa Huku. Elipakulo lilingwa ñgeni? Likuambela ku Siovaa nomutima auho, omutolela okuti molingi etyi ahanda atee-tee. (1 Pet. 4:2) Konyima, popila onkhalamutwe yovakulu vewaneno okuti uhanda okumbatisalwa. Ngwe mapopila ovakulu vewaneno ovakuavo opo vanthomphole no ove. Uhatile owoma okutomphola navo. Ovakuatate ovo, vekwi nawa tupu vekuhole unene. Ovakulu vewaneno  mavapitulula no ove ovipuka vimwe welilongesa-le mo Mbimbiliya. Mavalingi ngotyo mokonda vahanda okukala nonthumbi yokuti ove wanoñgonoka nawa etyi welilongesa. Tupu vahanda okunoñgonoka inkha utyii umwe okuti okulipakula, nokumbatisalwa ovipuka viakolela unene. Inkha vamona okuti ove wafuapo opo umbatisalwe, mavekutolela onthiki mombatisalwa.

19-20. Oityi wesukisa okulinga tyina wamambatisalwa, iya oñgeni upondola okutyilinga?

¹⁹ Oityi wesukisa okulinga tyina wamambatisalwa? * Hinangela okuti elipakulo omulao walinga Siovaa. Iya Siovaa ukevelela ufuisepo. Ngotyo, tyina wamambatisalwa, wesukisa okulinga ngetyi wapopia melipakulo liove. Ñgeni upondola okutyilinga?

²⁰ Tualako okuliwaneka newaneno lienyi. Tyina wamambatisalwa, mokala novakuatate mouye auho. (1 Pet. 2:17) Ovanthu vo mewaneno lienyi, vekahi ngatyina ombunga yove. Mokala omapanga avo inkha wenda apeho komaliongiyo. Tanga Ondaka ya Huku ononthiki ambuho osokolola ku etyi utanga. (Sal. 1:1, 2) Tyina utanga Ombimbiliya uhahateke vala. Lipulukwa otyo usoka nawa ku etyi ukahi nokutanga. Okulinga ngotyo, onondaka mbo Mbimbiliya mambuhiki komutima. ‘Tualako okulikuambela.’ (Mat. 26:41) Okulikuambela nomutima auho matyikukuatesako okutualako okupameka oupanga wove na Siovaa. ‘Tualako okuovola tete Ouhamba.’ (Mat. 6:33) Onkhalelo imwe yokutyilinga, okupaka ovilinga viokuivisa pomphangu yo tete momuenyo wove. Okuivisa apeho, matyikukuatesako okukala nekolelo liapama iya mokuatesako vakuenyi okukamona omuenyo uhapu. — 1 Tim. 4:16.

21. Ombatisimu maikukuatesako okulinga-tyi?

²¹ Etokolo liakolela vali molingi momuenyo wove okulipakula ku Siovaa nokumbatisalwa. Tutyii okuti pena ovipuka vimwe moyeke-po. Mahi ovipuka mopewa vilamba pu evi mosipo, novitateka mokala navio. Ononkhumbi mokala nambo mouye uno, “mbukala omuvo uhehi iya mbapepuka.” (2 Kol. 4:17) Mahi ombatisimu yelikalela, mokonda itukalesa nomuenyo omuwa pahetyino, iya iikula ondyila opo tukakale ‘nomuenyo wotyotyili.’ (1 Tim. 6:19) Ngotyo, soka nawa, olikuambela, okumbulula epulo eli: “Okuti ove wafuapo opo umbatisalwe?”