Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 11

Lá xtáa xawii mu majnguáanʼ iyááʼ ráʼ.

Lá xtáa xawii mu majnguáanʼ iyááʼ ráʼ.

“Rí majnguálá iyááʼ [...] maʼni káwáanʼ ikháanʼ” (1 PED. 3:21).

AJMÚÚ 28 Gambaxulúʼ gajmiúlú Jeobá

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Ndiéjunʼ eyóoʼ maʼni mbáa xa̱bu̱ nákha xóó tségi̱ʼdu̱u̱ maʼni guʼwá rá.

ATATSAʼWÁMINAʼ xóo eʼni mbáa xa̱bu̱ bi̱ nandoo maʼni goʼwóo, ikhaa ndaʼyoo má májánʼ xóo eyoo maʼni. Lá ma̱ndoo má kha maʼga̱ gáʼtsi̱ mbá nacha̱ rí majmuu ga̱jma̱a̱ magíʼdu̱u̱ má maʼni xáʼ. Na̱nguá. Rígá mbá rí phú gíʼdoo numuu maʼni nákha xóó tségi̱ʼdu̱u̱ maʼni guʼwá, ginii ndayóoʼ mbaʼyoo nguáthá mba̱a̱ mbújkha̱a̱ gáraʼaa náa ñajunʼ rúʼko̱. Náá numuu rá. Numuu rí ginii ndayóoʼ mbaʼyoo á mu kaʼnii maʼngo̱o̱ mbújkha̱a̱ rí gíʼdoo mu majxí ga̱jma̱a̱ guʼwá. Á mu naʼni xúʼko̱ maʼngo̱o̱ majxu̱u̱ guʼwá.

2. Xó má naʼthí náa Lucas 14:27-30, ndiéjunʼ eyóoʼ matatsaʼwamínáʼ tsumáá nákha xóó tséjnguáanʼ iyááʼ rá.

2 Lá ngajua rí xtaʼdáá naxkajxi̱i̱n mu majnguáanʼ iyááʼ ráʼ. Á mu xúʼko̱, nindxa̱a̱ʼ xóo xa̱bu̱ bi̱ nandoo maʼni mbá guʼwá. Náá numuu rá. Atatsaʼwáá edxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ numuu ajngáa dí niʼthí Jesús náa Lucas 14:27-30 (atraxnuu) *. Ikhaa niʼthí ndiéjunʼ nandoo gáʼthúu̱n rí ma̱nindxa̱a̱ʼ xa̱bi̱i̱: Gíʼmaa rí makuwáánʼ xawii mu mbuʼyáá ‹nguáthá gámbá›, xóo muʼthá, nguáthá tsiakii gáʼyóoʼ mu̱ʼni̱ (Luc. 9:23-26; 12:51-53). Ikha jngó, nákha xóó tséjnguáanʼ iyááʼ, ndayóoʼ ma̱ta̱ya̱a̱ tsumáá ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí mi̱dxu̱ʼ kidxuuʼ Cristo. Xúʼko̱ ma̱ndoo maraxtaa xawii mu matani káxi̱ ñajuunʼ Dios nda̱wa̱á rí gájnguáanʼ iyááʼ.

3. Ndiéjunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱ rá.

3 Lá gíʼdoo numuu ma̱nindxa̱a̱ʼ xa̱bi̱i̱ Cristo ráʼ. ¡Gíʼdoo wéñuʼ numuu! Rí majnguáanʼ iyááʼ mambáyaaʼ maraxtaa gagi ga̱jma̱a̱ mba̱a̱ rí ma̱ndoo maguma tsajkurámáánʼ, xúgi̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á. Náa artículo rígi̱, maxtiʼña̱a̱ tikhu graxe̱ rí gíʼdoo wéñuʼ numuu ga̱jma̱a̱ numuu rí majnguáanʼ iyááʼ. Rí gáxti̱ʼña̱a̱ mambáyaaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ á mu xtaa má xawii mu majnguáanʼ iyááʼ.

RÍ GÍʼMAA MA̱TA̱YA̱A̱ MA̱NGAA NUMUU DÍ MARAXNAXÍMINAʼ GA̱JMA̱A̱ RÍ MAJNGUÁANʼ IYÁÁʼ

4. a) Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí naraxnáximinaʼ rá. b) Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí matatsiʼñáánʼ ratani̱ rí nandaaʼ ikháán, xó má eʼthí náa Mateo 16:24 rá.

4 Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí naraxnáximinaʼ rá. Ikhaa nindxu̱u̱ mbá rí gíʼmaa mu̱ʼni̱ nákha xóó tséʼngulú iyááʼ. Rí maraxnaxíminaʼ náa Jeobá nindxu̱u̱ rí maratakáñíi ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱a̱nʼ rí matani ñajuunʼ náa xúgíʼ mbiʼi rí gáraxtaa. Índo̱ mbáa naxnáximinaʼ náa Jeobá, naniñuuʼ raʼni xúgíʼ rí nandoo ikhaa (atraxnuu Mateo 16:24). * Asndu mbiʼi rúʼko̱, kaʼyoo náa Jeobá (Rom. 14:8). Índo̱ naraxnáximinaʼ naratháán rí asndu nákha mbiʼi rúʼko̱, rí phú itháán gágiʼdoo numuu rí matani nindxu̱u̱ rí matani ñajuunʼ ikhaa, raʼkháa rí nandaaʼ ikháán. Dí naraxnáximinaʼ nindxu̱u̱ mbá rí nataxudaminaʼ náa Dios, xóo muʼthá, nambánaaʼ ga̱jma̱a̱ʼ Dios. Jeobá na̱nguá etsudáánʼ rí mu̱ʼni̱ mbá voto gajmiúlú. Á mu dí niʼnilú má, ikhaa nagiʼthu̱u̱n rí muʼnimbánii ajngúlú.

5. Xú káʼnii mixtiʼkhu nindxu̱u̱ rí maraxnaxíminaʼ ga̱jma̱a̱ rí majnguáanʼ iyááʼ rá.

5 Xú káʼnii mixtiʼkhu nindxu̱u̱ rí maraxnaxíminaʼ ga̱jma̱a̱ rí majnguáanʼ iyááʼ rá. Rí maraxnaxíminaʼ káaʼ mbáwiin etayáá, nindxu̱u̱ mbá rí nambánaaʼ ga̱jma̱a̱ʼ Jeobá. Mú, rí majnguáanʼ iyááʼ nindxu̱u̱ mixtiʼkhu, numuu rí nduyáá mbaʼin xa̱bu̱, numuu rí náa asamblea narígá rígi̱. Índo̱ najnguáanʼ iyááʼ, natasngájmún eʼwíinʼ rí naraxnáximinaʼ náa Jeobá *, xóo muʼthá, natasngájma rí nandaaʼ xtayáá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱a̱nʼ, xúgíʼ nímia̱nʼ, xúgíʼ ku̱ma̱ ndrígáaʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ tsiakii rí xtaʼdáá mu matani ñajuunʼ asndu kámuu (Mar. 12:30).

6, 7. Xó má naʼthí náa 1 Pedro 3:18-22, ndiéjunʼ a̱jma̱ rí gíʼdoo numuu mu majnguáanʼ iyááʼ rá.

6 Lá gíʼdoo numuu rí majnguáanʼ iyááʼ ráʼ. Atatsaʼwáminaʼ rí naʼthí náa 1 Pedro 3:18-22 (atraxnuu). * Xó má rí ni’ni arca Noé nisngájma fe rí nigiʼdoo, xúʼko̱ má rí majnguáanʼ iyááʼ natasngájma kaʼwu rí naraxnáximinaʼ náa Jeobá. Mú, lá ndayóoʼ wéñuʼ matani rígi̱ ráʼ. Xúʼko̱, Pedro niʼthí náá numuu. Timbá numuu, niʼthí: ‹Naʼni káwáanʼ má ikháanʼla›. Rí majngúlú iyááʼ ma̱ndoo maʼni káwáánʼ á mu nusngajmá rí kuaʼdáá fe náa Jesús ga̱jma̱a̱ á mu nuʼnimbulúʼ rí nikháñun ga̱jma̱á numulúʼ, ma̱ngaa rí ni̱ga̱bi̱i̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á ni̱jkha̱a̱ mekhuíí, ga̱jma̱a̱ rí xúgi̱ “gíʼ náa ñawun mújúnʼ Dios”.

7 Raga̱jma̱ numuu, rí majnguáanʼ iyááʼ naʼni dí maraʼdáá “mbá májánʼ ku̱ma̱”. Índo̱ nuxnáximijna náa Dios ga̱jma̱a̱ naʼngulú iyááʼ, nambáxulúʼ itháan májánʼ gajmiúlú ikhaa. Numuu rí nitanga̱a̱ a̱jkiu̱lú rí ni̱ʼni̱ nákha ginii ga̱jma̱a̱ kuaʼdáá fe náa rí nijuiʼtsiwáanʼ, Dios naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo aʼkhúlúʼ. I̱ndó xúʼko̱ ma̱ndoo maguaʼdáá mbá ku̱ma̱ májánʼ náa ikhaa.

8. Ndiéjunʼ gíʼmaa ma̱ta̱ya̱a̱ á mu natraʼwíí rí majnguáanʼ iyááʼ rá

8 Ndiéjunʼ gíʼmaa ma̱ta̱ya̱a̱ á mu natraʼwíí rí majnguáanʼ iyááʼ rá. Núma̱a̱ má ga̱jma̱a̱ numuu rí natanigajmaa tsumáá wéñuʼ Biblia, nijmaña̱a̱ʼ mbaʼa ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá, xóo rí nindxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ rí naʼni. Xúgíʼ rúʼko̱ ni̱jkha̱nú náa a̱jkia̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ nindaaʼ xtayáá itháan. Rí matraʼwíí majnguáanʼ iyááʼ, natani numuu rí nandaaʼ xtayáá Jeobá.

9. Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí majnguánʼ iyááʼ ga̱jma̱a̱ mbiʼyuu Anu̱lú ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo ma̱ngaa xi̱ʼ kaʼwu, xó má eʼthí náa Mateo 28:19, 20 rá.

9 Rí matraʼwíí majnguáanʼ iyááʼ ma̱ngaa gíʼmaa matani ga̱jma̱a̱ numuu kisngáa ndrígóo Biblia rí nijmañaaʼ. Atayáá rí niʼthí Jesús índo̱ niʼtáñajuunʼ rí mbiʼñíinʼ xa̱bu̱ mu miʼsngúún (atraxnuu Mateo 28:19, 20). * Ikhaa niʼthí rí bi̱ gájngún iyááʼ ndayóoʼ muni “ga̱jma̱a̱ mbiʼyuu Anu̱lú ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo ma̱ngaa xi̱ʼ kaʼwu”. Rígi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí gíʼmaa muʼnimbulúʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú rí naʼsngáa náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá, ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo, Jesús, ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu. Rí gajkhun rígi̱ gíʼdoo wéñuʼ tsiakii ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo makawoo asndu náa a̱jkiu̱lú (Heb. 4:12). Guʼyáá tikhu.

10, 11. Ndiéjunʼ rí gajkhun nijmañaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Anu̱lú rá.

10 Lá narmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ rí nijmaña̱a̱ʼ dí gajkhun ga̱jma̱a̱ numuu Anu̱lú ráʼ. Mbiʼyuu nindxu̱u̱ Jeobá, ikhaa “nindxu̱u̱ bi̱ phú Mba̱a̱ náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ” ga̱jma̱a̱ mbáwíi nindxu̱u̱ “Dios bi̱ gajkhun” (Sal. 83:18; Is. 37:16). Ma̱ngaa nindxu̱u̱ bi̱ Niʼniáanʼlu ga̱jma̱a̱ bi̱ “kaʼyoo rí maʼni káwáanʼ” (Sal. 3:8; 36:9). Ma̱ngaa niʼni rí phú itháan gíʼdoo numuu mu maʼni káwáanʼ náa aʼkhá ga̱jma̱a̱ náa rí nakháñulú, ma̱ngaa nimináanʼlú rí makuwáánʼ kámuu mbiʼi (Juan 17:3). Índo̱ naraxnáximinaʼ ga̱jma̱a̱ najnguáanʼ iyááʼ, natasngájma pajnu náa inún mbaʼin xa̱bu̱ rí nandaaʼ manindxa̱ʼ xa̱bi̱i̱ Jeobá (Is. 43:10-12). Maraxtaa náa majñúnʼ mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ nduyamajkuíí Jeobá, bi̱ kúwi̱i̱n gagi ga̱jma̱a̱ bi̱ nutún eʼwíinʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼyuu ikhaa (Sal. 86:12).

11 Nindxu̱u̱ mbá dí ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ rí majmañaaʼ rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu Anu̱lú. Índo̱ gájmaña̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí gajkhun, a̱jkia̱a̱nʼ maxkajxi̱i̱ mu maraxnaxíminaʼ náa Jeobá ga̱jma̱a̱ majnguáanʼ iyááʼ.

12, 13. Ndiéjunʼ rí gajkhun nijmañaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Ada̱ rá.

12 Xú káʼnii nikuma̱a̱ʼ índo̱ nijmaña̱a̱ʼ rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numuu A̱ʼdióo xá. Jesús nindxu̱u̱ bi̱ maʼni a̱jmi̱i̱n bi̱ gíʼdoo numuu náa mekhuíí. Ikhaa niʼni káwáánʼ, numuu rí nixtáa xawii mu makhañúu ga̱jma̱a̱ numulúʼ. Índo̱ nusngajmá rí kuaʼdáá fe ga̱jma̱a̱ rí nu̱ʼni̱ náa rí nijuiʼtsiwáanʼ, Dios ma̱ndoo maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo aʼkhúlúʼ ga̱jma̱a̱ ikhú ma̱ndoo mambaxúlúʼ májánʼ gajmiúlú Dios ma̱ngaa rí makuwáánʼ kámuu mbiʼi (Juan 3:16). Jesús ma̱ngaa nindxu̱u̱ bi̱ kayá edxu̱u̱ náa ndxajkun, nandoo rí mambáyulúʼ rí nijuiʼtsiwáanʼ ga̱jma̱a̱ rí mambáxulu májánʼ gajmiúlú Jeobá (Heb. 4:15; 7:24, 25). Numuu rí ikhaa nindxu̱u̱ Rey náa Reino ndrígóo Dios, ikha jngó Jeobá majmiuu mu maʼni kaʼwi̱i̱ mbiʼyuu, maʼni gámbáa rí tséjmaa ga̱jma̱a̱ maʼni tsajkurámáánʼ mu makuwáánʼ kámuu mbiʼi náa Ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ (Mat. 6:9, 10; Apoc. 11:15). Ma̱ngaa Jesús nindxu̱u̱ mbá májánʼ xkri̱da náa ikháanʼlu (1 Ped. 2:21). Niríyaʼ mbiʼi mu maʼni ñajuunʼ Dios ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ niniñuuʼ mbá májánʼ xkri̱da rí mu̱ʼni̱ mangáánʼlu (Juan 4:34).

13 Índo̱ ikháanʼ gájmañaaʼ rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu Jesús, midxuʼnú maʼndaaʼ xtayáá A̱ʼdióo Dios bi̱ nandoo kaʼyoo wéñuʼ. Rí maʼndaaʼ xtayáá maʼniaaʼ rí matani ñajuunʼ Dios náa xúgíʼ mbiʼi dí gáraxtaa, xó má niʼni Jesús. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ maʼndaaʼ maraxnaxíminaʼ náa Jeobá ma̱ngaa rí majnguáanʼ iyááʼ.

14, 15 Ndiéjunʼ rí gajkhun nijmañaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu xi̱ʼ kaʼwu rá.

14 Ndiéjunʼ nitatsaʼwáminaʼ índo̱ nijmañaaʼ rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numuu xi̱ʼ kaʼwu rá. Na̱nguá nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱, nindxu̱u̱ tsiakii rí ndaʼya ndrígóo Dios. Jeobá nijmuu mu maxnún ikha xa̱bi̱i̱ bi̱ niniraʼmáʼ Biblia, ga̱jma̱a̱ ikháá má xi̱ʼ kaʼwu rúʼko̱ nambáyulúʼ mu makru̱ʼu̱lú ga̱jma̱a̱ muʼgíʼ muʼnimbánii rí nuraxnuu ikhí (Juan 14:26; 2 Ped. 1:21). Náa xi̱ʼ kaʼwu, Jeobá naxnulu “tsiakii rí itháan mba̱a̱” (2 Cor. 4:7). Xi̱ʼ kaʼwu naxnulu tsiakii mu muʼtáraʼa ajngáa rí májánʼ, maʼngulú gáʼni rí nagua̱ʼa̱ mu̱ʼni̱, xákuwáánʼ ngíná ga̱jma̱a̱ maʼngulú náa xkujndu. Ma̱ngaa mambáyulúʼ musngajmá cualidad rí mitsaanʼ rí na̱ʼkha̱ náa “Xi̱ʼ kaʼwu” (Gál. 5:22). Dios naxnún xi̱ʼ kaʼwu bi̱ nakumu̱ún kuyáá ga̱jma̱a̱ bi̱ gajkhun nunda̱ʼa̱a̱ (Luc. 11:13).

15 Naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú índo̱ nduʼyáá rí bi̱ nduyamajkuíí Jeobá ma̱ndoo makumu̱ún kuyáá xi̱ʼ kaʼwu mu mambáñún muni ñajuunʼ Dios. índo̱ gáta̱ya̱a̱ rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numuu xi̱ʼ kaʼwu rí nijmañaaʼ, maxkajxi̱i̱n rí maraxnaxíminaʼ náa Dios ga̱jma̱a̱ majnguáanʼ iyááʼ.

16. Ndiéjunʼ rí nijkhuanulú ndiʼyáá asndu xúgi̱ rá.

16 Rí maraxnaxíminaʼ náa Dios ga̱jma̱a̱ rí majnguáanʼ iyááʼ gíʼdoo wéñuʼ numuu. Xó má ndiʼyáá, ndayóoʼ rí maraxtaa xawii mu ma̱ta̱ya̱a̱ ‹nguáthá gámbá› rí maráʼaa. Mú itháán mba̱a̱ rí gámbayaaʼ ki xóo gamiéjunʼ o tsiakii rí gátani. Rí majnguáanʼ iyááʼ ma̱ndoo maʼni kriña̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ maʼni dí maraʼdáá mbá ku̱ma̱ májánʼ náa Dios. Mu majnguáanʼ iyááʼ, ndayóoʼ rí maʼndaaʼ xtayáá Jeobá. Ma̱ngaa gíʼmaa rí makuma̱a̱ʼ xtayáá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱a̱nʼ rí nijmañaʼ rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼyuu Anu̱lú, ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo ma̱ngaa xi̱ʼ kaʼwu. Ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rí ndiʼyáá xúgi̱, lá marata̱ rí xtaa má xawii mu majnguáanʼ iyááʼ ráʼ.

NDIÉJUNʼ GÁʼYÓOʼ MATANI NÁKHA XÓÓ TSÉJNGUÁANʼ IYÁÁʼ RÁ.

17. Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ tikhu rí maʼga̱ kañaaʼ mu majnguánʼ iyááʼ rá.

17 Á mu naku̱ma̱ʼ rí xtaa má xawii mu majnguáanʼ iyááʼ, mbáa nitani̱ má mbaʼa rí naniguuʼ Jeobá mu xúʼko̱ mambajxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ ikhaa. * Núma̱a̱ má ga̱jma̱a̱ numuu rí natanigajmaa Biblia, nijmañaaʼ mbaʼa ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá ma̱ngaa Jesús, ga̱jma̱a̱ nidxuʼnú niraʼdáá fe (Heb. 11:6). Natatsimbaaʼ rí nikudaminaʼ Jeobá dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia, ma̱ngaa natayáá gajkhun rí fe dí xtaʼdáá náa tsigijñaʼ ndrígóo Jesús ma̱ndoo maʼnikriña̱a̱nʼ náa aʼkhá ga̱jma̱a̱ náa rí nakhañulúʼ. Nitanga̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ rí nitani̱ aʼkhá, xóo muʼtá nagáwíínʼ a̱jkia̱a̱nʼ rí nitani̱, ga̱jma̱a̱ nitanda̱ʼa̱a̱ Jeobá rí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ. Nitriʼkhu̱u̱ xóo xtaa, xóo muʼthá nitatsíñánʼ xúgíʼ rí xóo xtaa nákha ginii ga̱jma̱a̱ rí xúgi̱ natani rí naniguuʼ Dios (Hech. 3:19). Ra̱ʼkhá tháán nandaaʼ rí marathu̱u̱n eʼwíinʼ xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ numuu rí xtaa rajmañaaʼ. Ga̱jma̱a̱ natani má rí kaʼyaaʼ mu ma̱ndoo manindxa̱ʼ Publicador ma̱ngaa nagájnaaʼ gárataráʼa gajmiáanʼ a̱ngiu̱lú náa congregación (Mat. 24:14). Jeobá ra̱ʼkhá tháán edxuu kaʼyaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ tsiakii rígi̱ rí xtaa ratani̱ (Prov. 27:11).

18. Ndiéjunʼ itháan eyóoʼ matani mu ma̱ndoo majnguáanʼ iyááʼ rá.

18 Nákha xóó tséjnguáanʼ iyááʼ, ndayóoʼ rí matani itháan. Xó má ndiʼyáá, gíʼmaa rí maraxnaxíminaʼ náa Dios, xóo muʼthá, maratajkáan mbáwiin maratha̱a̱n xúgíʼ rí nagájnuu náa a̱jkia̱a̱nʼ, rí náa xúgíʼ mbiʼi rí gáraxtaa matani ñajuunʼ ikhaa (1 Ped. 4:2). Nda̱wa̱á maratha̱a̱n bi̱ naríyaʼ awan náa bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ rí nandaaʼ majnguáanʼ iyááʼ. Ga̱jma̱a̱ ikhaa maʼthúún tikhun bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ mu muwi̱i̱n ga̱jma̱á nindxa̱a̱ʼ. Xámiñaʼ, numuu rí a̱ngiu̱lú bugi̱ nuniʼnííʼ má, ga̱jma̱a̱ nandún kuyaaʼ. Ikhiin muta̱nʼ tikhu texto rí nijmañaaʼ mu xúʼko̱ mbuyáá á mu nakrua̱ʼa̱a̱ʼ, numuu rí nduyáá dí gíʼdoo wéñuʼ numuu maraxnaxíminaʼ náa Dios ga̱jma̱a̱ rí majnguáanʼ iyááʼ. Á mu nduyáá má rí ikháán xtaa xawii mu majnguáanʼ iyááʼ, ga̱jma̱a̱ muta̱nʼ rí ma̱ndoo majnguáanʼ iyááʼ náa asamblea rí inuu marigá.

NDIÉJUNʼ GÁʼYÓOʼ MATANI NDA̱WA̱Á RÍ NIJNGUÁNʼ IYÁÁʼ RÁ.

19, 20. Ndiéjunʼ gáʼyóoʼ matani nda̱wa̱á rí nijguánʼ iyááʼ, ga̱jma̱a̱ dí gámbáyaaʼ rá.

19 Índo̱ nda̱wa̱á rí nijguánʼ iyááʼ, ndiéjunʼ gáʼyóoʼ matani rá. * Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ rí niraxnáximinaʼ, nindxu̱u̱ mbá rí nimbánaaʼ ga̱jma̱a̱ʼ Jeobá, ga̱jma̱a̱ ikhaa nagi̱ʼthu̱u̱n rí matanimbánii ajngáaʼ. Ikha jngó índo̱ gámbáa rajnguáanʼ iyááʼ, mbaʼyóoʼ maraxtaa xó má eyoo Dios. Ndiéjunʼ gámbayaaʼ rá.

20 Araxtaa má xúʼko̱ náa congregación. Índo̱ gájnguáanʼ iyááʼ, mi̱dxu̱ʼnú maraxtaa náa majñúnʼ “mbaʼin wéñuʼ a̱ngiu̱lú” (1 Ped. 2:17, nota). A̱ngiu̱lú bi̱ kúwi̱i̱n náa congregación mani̱ndxu̱ún bi̱ maraxtaa mbóó gajmiáanʼ mu matani ñajuunʼ Dios. Á mu na̱dxu̱ʼ má xúʼko̱ reunión, mambajxáaʼ itháan májánʼ gajmiáanʼ ikhiin. Xúgíʼ mbiʼi, atraxnuu Biblia ga̱jma̱a̱ atríyaʼ mbiʼi mu matatsaʼwamínáʼ rí nijmañaaʼ (Sal. 1:1, 2). Rígi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí índo̱ gámbáaʼ ratraxnuu mbá kutriga̱, añajún mbáxngaa mu matatsaʼwamínáʼ dí nitraxnuu. Mu xúʼko̱ maʼga̱nú asndu náa a̱jkia̱a̱nʼ. Ma̱ngaa ndayóo matani dí niʼthí Jesús: “Gutajkáan nángi eʼni” (Mat. 26:41). Rí maratajkáan ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱a̱nʼ, maʼni rí mi̱dxu̱ʼnú itháan mijngii náa Jeobá. Ga̱jma̱a̱ atagíʼ matani “ginii Reino” (Mat. 6:33). Xú káʼnii rá. Rí marataráʼa magiʼdoo itháan numuu náa ikháán. Á mu tsetatsíñánʼ raratáráʼa, maʼni itháán gújkhúʼ fe ndrígáaʼ ga̱jma̱a̱ maxkajxi̱i̱n marathu̱u̱n eʼwíinʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nijmañaaʼ mu xúʼko̱ ma̱ndoo makuwíin kámuu mbiʼi nda̱wa̱á (1 Tim. 4:16).

21. Ndiéjunʼ gáʼni maraʼdáá rí majnguáanʼ iyááʼ rá.

21 Dí maraxnaxíminaʼ náa Jeobá ga̱jma̱a̱ rí majnguáanʼ iyááʼ gíʼdoo wéñuʼ numuu. Gajkhun má rí ndayóoʼ matani ‹mbá tsiakii mba̱a̱›. Mú xánindxu̱u̱ ndíí tsiakii rí gátani. Gamiéjunʼ rí natraʼníí náa numbaaʼ rígi̱ “nanújngoo mbá nacha̱” (2 Cor. 4:17). Mú, májánʼ wéñuʼ nitani̱ rí nijnguáanʼ iyááʼ, rúʼko̱ mambáyaaʼ maraxtaa tsímáá xúgi̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á maraʼdáá “mbá vida rí phú nindxu̱u̱ gajkhun” (1 Tim. 6:19). Ikha jngó, atatsaʼwáminaʼ májánʼ, aratakáñii Jeobá ma̱ngaa atriʼña̱a̱ graxe̱: “Lá xtáá xawii mu majngúnʼ iyááʼ ráʼ”.

AJMÚÚ 50 Naxnaxíminaʼ náa ikháán

^ párr. 5 Lá xtáa ratatsaʼwáminaʼ majnguáanʼ iyááʼ ráʼ. Á mu xúʼko̱, artículo rígi̱ niguma májáánʼ kiejunʼ mu mambáyaaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ á mu xtaa má xawii mu majnguáanʼ iyááʼ ga̱jma̱a̱ maxtiʼña̱a̱ tikhuu graxe̱ rí gíʼdoo wéñuʼ numuu ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱.

^ párr. 2 Lucas 14:27-30: “Ikhaa bi̱ tsemínuʼ ga̱jma̱a̱ na̱ʼkha̱ ki̱dxu̱ʼ ma xándoo mani̱ndxu̱u̱ xa̱bi̱ʼ. Mbá xkri̱da, tsáá rí ikháanʼla bi̱ nandoo maʼni mbá torre tsígi̱ʼi̱ ginii mu mbaʼyoo nguáthá mbújkha̱a̱ gámbóo ga̱jma̱a̱ mbaʼyoo á mu kaʼnii maʼngo̱o̱ maʼnigájxu̱u̱ rá. Raʼkháa gáʼni rí káaʼ rajkhúu gátsiji ga̱jma̱a̱ xáʼngo̱o̱ gáʼni gájxu̱u̱, ga̱jma̱a̱ xúgínʼ bi̱ gúyáá mugi̱ʼdi̱i̱ mutsijmaa muthi: ‹Xa̱bu̱ bugi̱ nigíʼdu̱u̱ nitsiji rajkhúu mú táʼngo̱o̱ gáʼni gáxu̱u̱›.”

^ párr. 4 Mateo 16:24: “Ikhú Jesús niʼthún xa̱bi̱i̱: “Á mu mbáa nandoo ma̱ʼkha̱ kidxu̱ʼ, ganiñuuʼ raʼni rí nandoo ikhaa, gamínuuʼ xóo rí ikhúúnʼ nimínuuʼ ga̱jma̱a̱ ga̱ʼkha̱ má xúʼko̱ kidxu̱ʼ.”

^ párr. 6 1 Pedro 3:18-22: “Numuu rí Cristo nikháñu mbá miʼtsu asndu kámuu ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá, mbáa xa̱bu̱ bi̱ nda̱a̱ aʼkhúun nikháñúu ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ aʼkhá, mu ma̱ndoo maʼga̱ kaguáanʼ náa Dios. Xuyuuʼ nikháñuu mú nigruigú rí maxtáa xóo mbá espíritu. Ga̱jma̱a̱ xúgíʼ kaʼnii ni̱jkha̱

gáʼtáruʼun espíritus náa guʼwá e̱jua̱nʼ, bi̱ nákha ginii túnimbu̱u̱n, índo̱ Dios niʼngo̱o̱ a̱jkiu̱u̱n nigi̱ʼthu̱u̱n mbiʼi rí nixtáa Noé, índo̱ xtáa raguma arca, náa mbá nguéjmi̱i̱n xa̱bu̱, xóo muʼthá, mbá migiñiinʼ xa̱bu̱, nikáwíin náa iyaʼ. Rí majnguálá iyááʼ xúgi̱ nindxu̱u̱ ma̱ngaa rí maʼni káwáanʼ ikháanʼ (raʼkháa rí maʼni kaʼwi̱i̱ rí tsaga náa xuwiʼ, nindxu̱u̱ rí ninda̱ʼa̱a̱ Dios mu muguaʼdáá mbá ku̱ma̱ kaʼwu), ga̱jma̱a̱ numuu rí nigabi̱i̱ Jesucristo. Ikhaa xtáa náa ñawun mújúnʼ Dios, índo̱ ni̱jkha̱a̱ mekhuíí, nijuixnáá maʼtañajúnʼ ángeles, Xa̱bu̱ Ñajunʼ mangiin bi̱ guáʼdáá tsiakii.”

^ párr. 9 Mateo 28:19, 20: “Ikha jngó, guʼgua ga̱jma̱a̱ gusngún xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa xúgíʼ xuajin. Guxuʼmíinʼ iyááʼ ga̱jma̱a̱ mbiʼyuu Anu̱lú ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo ma̱ngaa xi̱ʼ kaʼwu. Gusngúnla mu munimbu̱u̱n mbá xúgíʼ rí ikhúúnʼ nitañajuanla. Ga̱jma̱a̱ garmáʼáan a̱jkia̱la rí ikhúúnʼ maxtáá ga̱jma̱á nindxa̱laʼ asndu índo̱ gátumuu mbiʼi rí mambáa rí xtáa rarígá náa numbaaʼ”.

^ párr. 19 Á mu xóó tséguámbáaʼ ratanigajmaa libro Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ Biblia rá., ga̱jma̱a̱ Guni rí Dios ma̱ndoo kaʼyala, mbaʼyóoʼ rí matanigajmaa̱ ga̱jma̱a̱ʼ mbáa xa̱bi̱i̱ Jeobá asndu mambáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ libro.