Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 11

‘Okú Ke Mateuteu ke Papitaiso?

‘Okú Ke Mateuteu ke Papitaiso?

“Ko e papitaisó . . . ‘okú ne toe fakahaofi foki kimoutolu he taimí ni.”—1 PITA 3:21.

HIVA 27 Kau mo Sihova!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e ha tokotaha ki mu‘a ke langa ha fale?

SIOLOTO atu ‘oku fakakaukau ha tokotaha ke ne langa ha fale. ‘Okú ne ‘ilo ‘a e fale ‘okú ne loto ke langá. ‘Oku totonu ke ne ‘alu leva ‘o fakatau ‘a e ngaahi naunau ‘e ni‘ihi pea kamata ‘a e langá? ‘Ikai. Ki mu‘a ke ne kamatá, ‘oku ‘i ai ha me‘a mahu‘inga ‘oku fiema‘u ke ne fai—ko hono fika‘i ‘a e fakamole ‘o e falé. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘oku fiema‘u ke ne ‘ilo pe ‘okú ne ma‘u ha pa‘anga fe‘unga ke faka‘osi‘aki ‘a e falé. Kapau ‘okú ne tomu‘a fika‘i fakalelei ‘a e fakamolé, ‘oku ngalingali ange te ne lavame‘a ‘i hono faka‘osi ‘a hono fale fo‘oú.

2. Fakatatau ki he Luke 14:27-30, ko e hā ‘oku totonu ke ke fakakaukau fakalelei fekau‘aki mo ia ki mu‘a ke papitaisó?

2 Kuo ue‘i koe ‘e ho‘o ‘ofa mo e hounga‘ia ‘ia Sihová ke fakakaukau fekau‘aki mo e papitaisó? Kapau ko ia, ‘okú ke fehangahangai mo ha fili meimei tatau mo e tangata ‘okú ne loto ke langa ha falé. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau lea peheé? Fakakaukau ki he lea ‘a Sīsū ‘i he Luke 14:27-30. (Lau.) Na‘e fakamatala‘i ‘e Sīsū ‘a e me‘a ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e hoko ko ‘ene ākongá. Ke hoko ko hono tokotaha muimuí, kuo pau ke tau loto-lelei ke tali ‘a e ‘fakamole’ ‘oku kau ki aí—‘a e ngaahi polé mo e ngaahi feilaulaú. (Luke 9:23-26; 12:51-53) Ko ia ki mu‘a ke ke papitaisó, ‘oku fiema‘u ke ke fakakaukau fakalelei fekau‘aki mo e me‘a kotoa ‘oku kau ki aí. Pea te ke mateuteu lelei ange ai ke tauhi faitōnunga ai pē ki he ‘Otuá ko ha Kalisitiane ‘osi papitaiso.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

3 ‘Oku tuha mo e fakamolé ‘a e hoko ko ha ākonga ‘osi papitaiso ‘a Kalaisi? ‘Aupito! Ko e papitaisó ‘oku fakaava atu ai ‘a e matapā ki he ngaahi tāpuaki ta‘efa‘alaua—‘i he taimí ni mo e kaha‘ú. Tau lāulea angé ki he ngaahi fehu‘i mahu‘inga ‘e ni‘ihi fekau‘aki mo e papitaisó. Ko ho‘o talí ‘e tokoni ia ki ho‘o tali ‘a e fehu‘i, “‘Oku ou mateuteu ke papitaiso?”

ME‘A ‘OKU FIEMA‘U KE KE ‘ILO FEKAU‘AKI MO E FAKATAPUÍ MO E PAPITAISÓ

4. (a) Ko e hā ‘a e fakatapui? (e) ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e “si‘aki” kitá, ‘a ia ‘oku lave ki ai ‘i he Mātiu 16:24?

4 Ko e hā ‘a e fakatapui? Ki mu‘a ke ke papitaisó, kuo pau ke ke fai ha fakatapui. ‘I ho‘o fakatapuí, ‘okú ke fakaofiofi kia Sihova ‘i he lotu tōtōivi pea tala ange kiate ia te ke ngāue‘aki ho‘o mo‘uí ke tauhi kiate ia ‘o ta‘engata. ‘I ho‘o fakatapui koe ki he ‘Otuá, ‘okú ke “si‘aki” ‘a koe tonu. (Lau ‘a e Mātiu 16:24.) ‘Oku ‘a Sihova koe he taimí ni, ‘a ia ko ha monū lahi ia. (Loma 14:8) ‘Okú ke tala ange kiate ia mei he taimi ko ení ‘o faai atu, te ke tokangataha ki he tauhi kiate iá kae ‘ikai ko hono fakahōhō‘ia‘i koe. Ko ho‘o fakatapuí ko ha fuakava—ko ha palōmesi mafatukituki ki he ‘Otuá. ‘Oku ‘ikai ke fakamālohi‘i kitautolu ‘e Sihova ke fai ha fuakava pehē. Ka ‘i he‘etau fai peheé, ‘okú ne ‘amanekina ke tau fakahoko ia.—Saame 116:12, 14.

5. ‘Oku anga-fēfē ‘a e kaunga ‘a e fakatapuí ki he papitaisó?

5 ‘Oku anga-fēfē ‘a e kaunga ‘a e fakatapuí ki he papitaisó? Ko ho‘o fakatapuí ko ha me‘a fakafo‘ituitui ia pea ‘ikai ‘ilo ki ai ha taha; ko koe pē mo Sihova. Ko e papitaisó ‘oku fai fakahāhā ia; ‘oku fakahoko ia ‘i he ‘ao ‘o e ni‘ihi kehé, ko e anga-mahení ‘i ha ‘asemipilī pe ko ha fakataha-lahi. ‘I ho‘o papitaisó, ‘okú ke fakahaa‘i ai ki he ni‘ihi kehé kuó ke ‘osi fakatapui koe kia Sihova. * Ko ia ko ho‘o papitaisó ‘okú ke ‘ai ai ke ‘ilo‘i ‘e he ni‘ihi kehé ‘okú ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otuá ‘aki ho lotó, mo‘uí, ‘atamaí mo e mālohí kotoa pea ‘okú ke fakapapau‘i ke tauhi kiate ia ‘o ta‘engata.—Mk. 12:30.

6-7. Fakatatau ki he 1 Pita 3:18-22, ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘e ua ‘oku fiema‘u pau ai ‘a e papitaisó?

6 Ko ha fiema‘u pau ia ke papitaiso? Fakakaukau ki he lea ‘oku ma‘u ‘i he 1 Pita 3:18-22. (Lau.) Hangē pē ko e hoko ‘a e ‘a‘aké ko ha fakamo‘oni hā mahino ‘o e tui ‘a Noá, ko ho‘o papitaisó ko ha fakamo‘oni hā mahino ia ‘a ho‘o fakatapui kia Sihová. Ka ko ha fiema‘u pau ia ke papitaiso? ‘Io. Na‘e fakamatala ‘a Pita ki he ‘uhinga ke fai pehē aí. ‘Uluakí, ‘oku “fakahaofi” ai koe. Ko e papitaisó ‘e lava ke fakahaofi ai kitautolu kapau na‘a tau fou ‘i he ngaahi sitepu ‘oku fiema‘u ke fakahaa‘i ai ‘oku tau tui kia Sīsū pea tui na‘á ne pekia ma‘atautolu, fokotu‘u hake ia ki hēvani, pea ‘i he taimi ní ‘okú ne “‘i he nima to‘omata‘u ‘o e ‘Otuá.”

7 Uá, ko e papitaisó ‘oku taki atu ia ki ha “konisēnisi lelei.” ‘I he‘etau fakatapui kitautolu ki he ‘Otuá pea papitaisó, ‘oku tau ma‘u ai ha vaha‘angatae makehe mo ia. Koe‘uhi ko ‘etau fakatomala loto-mo‘oní pea mo ‘etau tui ki he huhu‘í, ‘oku fakamolemole‘i ai ‘e he ‘Otuá ‘etau ngaahi angahalá. ‘Oku lava ai ke tau ma‘u ha konisēnisi lelei ‘i hono ‘aó.

8. Ko e hā ‘oku totonu ko e makatu‘unga ia ki ho‘o fili ke papitaisó?

8 Ko e hā ‘oku totonu ko e makatu‘unga ia ki ho‘o fili ke papitaisó? Koe‘uhi ko ho‘o ako fakalelei ‘a e Tohi Tapú, kuó ke ako ai ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sihova—ko hono ‘ulungāngá mo ‘ene ngaahi foungá. Ko e me‘a na‘á ke akó kuó ne ‘ai ke ke loto-māfana pea ue‘i koe ke ‘ofa lahi kiate ia. Ko ho‘o ‘ofa kia Sihová kuo pau pē ko e makatu‘unga tefito ia ki ho‘o fili ke papitaisó.

9. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e papitaiso ‘i he huafa ‘o e Tamaí mo e ‘Aló mo e laumālie mā‘oni‘oní, hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Mātiu 28:19, 20?

9 Ko ho‘o fili ke papitaisó ‘oku toe makatu‘unga ia ‘i he ngaahi mo‘oni Fakatohitapu kuó ke talí. Fakakaukau ki he lea ‘a Sīsū ‘i he‘ene ‘omai ‘a e fekau ke ngaohi ākongá. (Lau ‘a e Mātiu 28:19, 20.) Fakatatau kia Sīsū, ko e fa‘ahinga ‘oku papitaisó kuo pau ke fai ia “‘i he huafa ‘o e Tamaí mo e ‘Aló mo e laumālie mā‘oni‘oní.” Na‘e ‘uhinga eni ki he hā? Kuo pau ke ke tui ‘aki ho lotó kotoa ki he ngaahi mo‘oni Fakatohitapu fekau‘aki mo Sihova; ko hono ‘Aló, ‘a Sīsū; mo e laumālie mā‘oni‘oní. Ko e ngaahi mo‘oni ko ení ‘oku mātu‘aki mālohi pea ‘oku lava ke maongo mo‘oni ki ho lotó. (Hep. 4:12) Tau fakamanatu angé ha ni‘ihi ‘o kinautolu.

10-11. Ko e hā ‘a e ngaahi mo‘oni fekau‘aki mo e Tamaí kuó ke ako mo talí?

10 Fakakaukau atu angé ki he taimi na‘á ke ako ai ‘a e ngaahi mo‘oni ko eni fekau‘aki mo e Tamaí: Ko hono “huafá ko Sihova,” ko ia ‘a e “Fungani Mā‘olunga ‘i he māmaní kotoa,” ko ia toko taha pē ‘a e “‘Otua mo‘oni.” (Saame 83:18; ‘Ai. 37:16) Ko ia ‘a hotau Tokotaha-Fakatupú, pea “‘oku ‘a Sihova ‘a e fakamo‘uí.” (Saame 3:8; 36:9) Kuó ne fai ha tokonaki ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté pea kuó ne ‘omai ‘a e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engatá. (Sione 17:3) Ko ho‘o fakatapuí mo e papitaisó ‘e ‘ilo‘i ai koe ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. (‘Ai. 43:10-12) Te ke hoko ko e konga ‘o ha fāmili ‘i māmani lahi ‘o e kau lotu ‘oku nau laukau‘aki ke ui‘aki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá pea ‘ai ke ‘ilo‘i ia ‘e he ni‘ihi kehé.—Saame 86:12.

11 He monū ē ko ia ke mahino‘i ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e Tamaí! ‘I ho‘o tali ‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga ko ení, ‘oku ue‘i koe ‘e ho lotó ke ke fakatapui kia Sihova pea papitaiso.

12-13. Ko e hā ‘a e ngaahi mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Aló kuó ke ako mo talí?

12 Na‘e anga-fēfē ho‘o fakafeangai ‘i ho‘o ako ‘a e ngaahi mo‘oni ko eni fekau‘aki mo e ‘Aló? Ko Sīsū ‘a e tokotaha fika ua mahu‘inga taha ‘i he ‘univēsí. Ko ia ‘a hotau Tokotaha-Huhu‘í. Na‘á ne foaki loto-lelei ‘ene mo‘uí ma‘atautolu. ‘I he‘etau fakahaa‘i ‘i he‘etau tō‘ongá ‘oku tau tui ki he huhu‘í, ‘oku lava ai ke fakamolemole‘i ‘etau angahalá, fakatupulekina ha kaume‘a mo e ‘Otuá pea ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. (Sione 3:16) Ko Sīsū ‘a hotau Taula‘eiki Lahí. ‘Okú ne loto ke tokoni‘i kitautolu ke ma‘u ‘aonga mei he huhu‘í pea ma‘u ha vaha‘angatae vāofi mo e ‘Otuá. (Hep. 4:15; 7:24, 25) ‘I he tu‘unga ko e Tu‘i ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ko ia ‘a e toko taha ‘e fakafou mai ai ‘e Sihova ‘a hono fakamā‘oni‘oni‘i ‘a hono huafá, fakangata ‘a e fulikivanú pea ‘omai ‘a e ngaahi tāpuaki ta‘engata ‘i he Palataisi ka hoko maí. (Māt. 6:9, 10; Fkh. 11:15) Ko Sīsū ‘a hotau fa‘ifa‘itaki‘angá. (1 Pita 2:21) Na‘á ne fokotu‘u mai ha fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i hono lī‘oa ‘ene mo‘uí ki hono fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá.—Sione 4:34.

13 ‘I ho‘o tali ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo Sīsuú, ‘okú ke hoko ai ‘o ‘ofa ‘i he ‘Alo ‘ofeina ‘o e ‘Otuá. Ko e ‘ofa ko iá ‘okú ne ue‘i koe ke ngāue‘aki ho‘o mo‘uí ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, ‘o hangē ko Sīsuú. Ko hono olá, ‘oku ue‘i ai koe ke ke fakatapui kia Sihova pea papitaiso.

14-15. Ko e hā ‘a e ngaahi mo‘oni fekau‘aki mo e laumālie mā‘oni‘oní kuó ke ako mo talí?

14 Na‘e fēfē ho‘o fakakaukau ‘i ho‘o ako ‘a e ngaahi mo‘oni ko eni fekau‘aki mo e laumālie mā‘oni‘oní? ‘Oku ‘ikai ko ha tokotaha ia, ka ko e ivi ngāue ‘o e ‘Otuá. Na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ke fakamānava‘i ‘a hono hiki ‘a e Tohi Tapú, pea ‘oku tokoni ‘a e laumālié ke tau mahino‘i mo ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau lau aí. (Sione 14:26; 2 Pita 1:21) Fakafou ‘i he laumālie ‘o Sihová, ‘okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e “mālohi ‘oku mahulu atu ia ‘i he tu‘unga anga-mahení.” (2 Kol. 4:7) ‘Oku fakaivia kitautolu ‘e he laumālié ke malanga‘i ‘a e ongoongo leleí, tau‘i ‘a e fakatauelé, fekuki mo e fakalotosi‘í pea iku‘i ‘a e ‘ahi‘ahí. ‘Oku tokoni‘i ai kitautolu ke fakahāhā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka‘ofo‘ofa ‘oku fa‘u‘aki ‘a e “fua ‘o e laumālié.” (Kal. 5:22) ‘Oku foaki tau‘atāina ‘e he ‘Otuá ‘a hono laumālié ki he fa‘ahinga ‘oku falala kiate ia pea kole loto-mo‘oni ia kiate iá.—Luke 11:13.

15 He fakanonga ē mo fakafiemālie ke ‘ilo‘i ko e kau lotu ‘a Sihová ‘oku lava ke nau falala ki he laumālie mā‘oni‘oní ke tokoni‘i kinautolu ke tauhi ki he ‘Otuá! ‘I ho‘o tali ‘a e ngaahi mo‘oni kuó ke ako fekau‘aki mo e laumālie mā‘oni‘oní, ‘e ue‘i ai koe ke fakatapui ki he ‘Otuá pea papitaiso.

16. Ko e hā kuo tau ako mei he me‘a kuo tau lāulea mai ki aí?

16 ‘Okú ke fou ‘i ha sitepu mahu‘inga ‘i ho‘o fili ke ke fakatapui ki he ‘Otuá pea papitaiso. Hangē ko ia kuo tau akó, kuo pau ke ke loto-lelei ke tali ‘a e fakamole ‘oku kau ki aí—‘a e ngaahi polé mo e feilaulaú. Ka ko e ngaahi tāpuakí ‘oku laka mama‘o ange ia ‘i he fakamolé. Ko e papitaisó ‘e lava ke fakahaofi ai koe, pea ‘oku taki atu ia ki ha konisēnisi lelei ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá. Ko ho‘o fili ke papitaisó kuo pau ke makatu‘unga tefito ia ‘i ho‘o ‘ofa kia Sihova ko e ‘Otuá. Kuo pau foki ke ke tui ‘aki ho lotó kotoa ki he ngaahi mo‘oni kuó ke ako fekau‘aki mo e Tamaí, ‘Aló mo e laumālie mā‘oni‘oní. Hili ‘a e fakakaukau ki he me‘a kuo tau lāulea mai ki aí, ‘e anga-fēfē ha‘o tali ‘a e fehu‘i, “‘Oku ou mateuteu ke papitaiso?”

ME‘A ‘OKU FIEMA‘U KE KE FAI KI MU‘A ‘I HE PAPITAISÓ

17. Ko e hā ‘a e ngaahi sitepu ‘e ni‘ihi ‘oku taki atu ki he papitaisó?

17 Kapau ‘okú ke ongo‘i ‘okú ke mateuteu ke papitaiso, ‘oku ‘ikai ha veiveiua kuó ke fou ‘i he ngaahi sitepu lahi ke langa hake ha vaha‘angatae lelei mo Sihova. * Koe‘uhi ko ho‘o ako Tohi Tapu tu‘uma‘ú, kuó ke hoko ai ‘o ‘ilo‘i ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sihova mo Sīsū. Kuó ke fakatupulekina ‘a e tui. (Hep. 11:6) ‘Okú ke falala kakato ki he ngaahi tala‘ofa ‘a Sihova ‘i he Tohi Tapú, pea ‘okú ke tuipau ko ho‘o tui ki he feilaulau ‘a Sīsuú ‘e lava ke fakahaofi ai koe mei he angahalá mo e maté. Kuó ke fakatomala‘i ‘a ho‘o ngaahi angahalá; ‘okú ke ongo‘i faka‘ise‘isa mo‘oni ‘i he ngaahi fehālaaki kuó ke faí, pea kuó ke kole ‘a e fakamolemole ‘a Sihová. Kuó ke liliu ho‘o mo‘uí; kuó ke si‘aki faka‘aufuli ho‘o founga mo‘ui kovi ki mu‘á pea kamata ke mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua ki he ‘Otuá. (Ngā. 3:19) ‘Okú ke vēkeveke ke tala ki he ni‘ihi kehé ‘a ho‘o tuí. Kuó ke taau ke hoko ko ha tokotaha malanga te‘eki papitaiso pea kamata malanga mo e fakataha‘angá. (Māt. 24:14) ‘Oku laukau‘aki koe ‘e Sihova ‘i ho‘o fou ‘i he ngaahi sitepu pau ko ení. Kuó ke ‘ai ke fiefia lahi ‘a hono lotó.—Pal. 27:11.

18. Ko e hā mo ha toe me‘a ‘oku fiema‘u ke ke fai ki mu‘a ke lava ‘o ke papitaisó?

18 Ki mu‘a ke ke papitaisó, ‘oku ‘i ai ‘a e fanga ki‘i me‘a ‘e ni‘ihi ‘oku fiema‘u ke ke fai. Hangē ko ia na‘a tau ako ki ai ki mu‘a angé, kuo pau ke ke fakatapui koe ki he ‘Otuá. Fakaofiofi kiate ia ‘i ha lotu fakafo‘ituitui, loto-mo‘oni pea palōmesi kiate ia te ke ngāue‘aki ho‘o mo‘uí ke fai hono finangaló. (1 Pita 4:2) Pea fakahā leva ki he sea ‘o e kulupu ‘o e kau mātu‘á ‘okú ke loto ke papitaiso. Te ne kole leva ki ha kau mātu‘a ke fakataha mo koe. Kātaki ‘oua ‘e loto-mo‘ua fekau‘aki mo e fakataha mo kinautolú. Ko e si‘i fanga tokoua ko ení ‘oku ‘ikai ha veiveiua ‘oku nau ‘osi ‘ilo‘i koe pea ‘ofa ‘iate koe. Te nau fakamanatu mo koe ‘a e ngaahi akonaki tefito mei he Tohi Tapú kuó ke ‘osi akó. ‘Oku nau loto ke fakapapau‘i ‘okú ke mahino‘i ‘a e ngaahi akonaki ko iá pea ‘okú ke lāu‘ilo ki he mahu‘inga ‘o e fakatapuí mo e papitaisó. Kapau ‘oku nau loto-tatau ‘okú ke mateuteu, te nau fakahaa‘i atu kiate koe ‘e lava ke ke papitaiso ‘i he ‘asemipilī pe fakataha-lahi hokó.

ME‘A ‘OKU FIEMA‘U KE KE FAI HILI HO‘O PAPITAISÓ

19-20. Ko e hā ‘e fiema‘u ke ke fai hili ho‘o papitaisó, pea ‘e lava fēfē ke ke fai ia?

19 ‘I ho‘o papitaisó pē, ko e hā ‘oku fiema‘u ke ke faí? * Manatu‘i ko e fakatapuí ko ha fuakava pea ‘oku ‘amanekina ‘e Sihova ke ke tauhi ia. Ko ia hili ho‘o papitaisó, ‘oku fiema‘u ke ke mo‘ui ‘o fehoanaki mo ho‘o fakatapuí. ‘E lava fēfē ke ke fai ia?

20 Nofo ofi ki ho‘o fakataha‘angá. ‘I he tu‘unga ko ha Kalisitiane ‘osi papitaiso, ‘okú ke hoko he taimí ni ko ha konga ‘o e “ha‘oha‘onga . . . ‘o e fanga tokouá.” (1 Pita 2:17) Ko ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he fakataha‘angá ‘a ho fāmili fakalaumālié. ‘I hono ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakatahá, ‘e fakaivimālohi‘i ai ho‘o kaume‘a mo kinautolú. Lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki ai ‘i he ‘aho kotoa. (Saame 1:1, 2) Hili hono lau ha konga mei he Tohi Tapú, vahe‘i ha taimi ke fakakaukauloto ai ki he me‘a kuó ke laú. Pea ‘e a‘u leva ki ho lotó ‘a e ngaahi fo‘i folofolá. “Lotu ma‘u ai pē.” (Māt. 26:41) Ko ho‘o ngaahi lotu loto-mo‘oní ‘e tohoaki‘i ai koe ke ofi ange kia Sihova. “Hanganaki fuofua kumi ki he Pule‘angá.” (Māt. 6:33) ‘E lava ke ke fai ia ‘aki hono ‘ai ‘a e ngāue fakamalangá ko e me‘a mu‘omu‘a ia ‘i ho‘o mo‘uí. ‘I he kau tu‘uma‘u ‘i he ngāue fakafaifekaú, te ke tauhi ai ke mālohi ai pē ho‘o tuí, pea te ke tokoni‘i nai ai ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fou atu ‘i he hala ki he mo‘ui ta‘engatá.—1 Tīm. 4:16.

21. Ko ho‘o papitaisó ‘e fakaava atu ai ‘a e hala ki he hā?

21 Ko e fili ke fakatapui koe kia Sihova pea papitaisó ‘a e fili mahu‘inga taha ‘e faifai ange ‘o ke faí. Ko e mo‘oni ‘oku ‘i ai ‘a e fakamole ‘oku kau ki ai. ‘Oku tuha ia mo e fakamolé? ‘Aupito! Ko ha faingata‘a pē ‘okú ke fehangahangai nai mo ia ‘i he māmani motu‘a ko ení ‘oku “fakataimi pē mo ma‘ama‘a.” (2 Kol. 4:17) ‘I hono kehé, ko ho‘o papitaisó ‘e fakaava atu ai ‘a e hala ki ha mo‘ui mohu ‘uhinga ange ‘i he taimí ni pea mo e “mo‘ui mo‘oní” ka hoko mai. (1 Tīm. 6:19) Ko ia ai, fakakaukau fakalelei pea lotu fekau‘aki mo ho‘o tali ki he fehu‘i, “‘Oku ou mateuteu ke papitaiso?”

HIVA 48 ‘A‘eva Faka‘aho mo Sihova

^ pal. 5 ‘Okú ke fakakaukau ke papitaiso? Kapau ko ia, ko e kupu ko ení kuo teuteu‘i ia ‘o fakatefito kiate koe. Te tau lāulea ki he ngaahi fehu‘i tefito ‘e ni‘ihi fekau‘aki mo e kaveinga mahu‘inga ko ení. Ko ho‘o talí ‘e tokoni ia ke ke fili pe ‘okú ke mateuteu ke papitaiso.

^ pal. 19 Kapau kuo te‘eki ai ke ‘osi ho‘o ako ‘i he tohi Ko e Hā ‘Oku Lava ke Ako‘i Mai ‘e he Tohi Tapú? Mo e Founga ke Nofo Ma‘u Ai ‘i he ‘Ofa ‘a e ‘Otuá, ‘oku totonu ke hokohoko atu ho‘o akó mo ha faiako Tohi Tapu kae ‘oua ke ‘osi fakatou‘osi ‘a e ongo tohí.