Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 11

Ua ineine anei outou no te bapetizoraa?

Ua ineine anei outou no te bapetizoraa?

“I te bapetizoraa . . . e ora atoa ˈi outou i teie nei.”—PET. 1, 3:21.

HIMENE 28 A imi i te auhoaraa o Iehova

HAAPOTORAA *

1. Eaha te titauhia ia rave hou a patu ai i te hoê fare?

 A FERURI na i te taata o te opua e patu i te hoê fare. Ua ite o ˈna i te huru fare ta ˈna e hinaaro ra. Tera râ, e ru anei oia i te haere e hoo mai i te mau tauihaa a haamata ˈtu ai i te paturaa? Aita. Na mua, e titauhia ia numera oia i te haamâuˈaraa. Eaha te tumu? Ia ite oia ua navai anei ta ˈna moni no te faaoti roa i te paturaa o te fare. I reira noa oia e papu ai e manuïa anei ta ˈna opuaraa!

2. Ia au i te Luka 14:27-30, eaha te titauhia ia feruri maite hou te bapetizoraa?

2 Ua turai anei to outou here e mauruuru ia Iehova ia hinaaro e bapetizo ia outou? Mai te peu e e, hoê â tupuraa to outou e to te taata e opua ra e patu i te fare. A feruri na i te mau parau a Iesu i roto i te Luka 14:27-30. (A taio.) Te paraparau ra Iesu no nia i te hopoia faufaa roa e riro ei pǐpǐ na ˈna. Ua parau oia e titauhia i te taata e hinaaro e pee i te Mesia ia numera i “te haamâuˈaraa,” ua ineine anei o ˈna i te faaruru i te mau fifi e i te rave i te mau haapaeraa no te riro ei pǐpǐ na Iesu. (Luka 9:23-26; 12:51-53) Hou te bapetizoraa, a feruri maite i te hopoia e titauhia i te hoê Kerisetiano bapetizohia. I reira outou e ite ai ua ineine anei outou i te pee i te Mesia e i te tavini i te Atua ma te haapao maitai.

3. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie haapiiraa?

3 E hoona anei ta outou mau tutavaraa no te riro ei pǐpǐ na te Mesia? Papu maitai e e! Na roto i te bapetizoraa, e fanaˈo outou e rave rahi haamaitairaa i teie nei â e a muri aˈe atoa. No reira, e hiˈopoa anaˈe i te tahi mau uiraa faufaa no nia i te bapetizoraa. E tauturu atu hoi te reira ia papu ua ineine anei outou no te bapetizoraa.

TE TITAUHIA IA ITE NO NIA I TE PÛPÛRAA I TE ATUA E TE BAPETIZORAA

4. (a) Eaha te auraa ia pûpû ia tatou i te Atua? (b) Eaha te auraa ia “haapae” ia tatou iho mai ta te Mataio 16:24 e parau ra?

4 Eaha te auraa te pûpûraa i te Atua? O te parauraa ïa ma te haavare ore ia Iehova e tavini outou ia ˈna e a muri noa ˈtu. E titauraa faufaa roa tera no te bapetizoraa. A na reira ˈi, ua faaoti outou i te “haapae” ia outou iho e no Iehova outou. Auê fanaˈoraa taa ê! (A taio i te Mataio 16:24; Roma 14:8) Ua euhe outou, mai teie nei atu o ˈna anaˈe ta outou e tavini e e faaoaoa na mua roa. E ere te euhe i te ohipa hauti e aita atoa hoi Iehova i faahepo ia tatou ia na reira. Mea faufaa roa ïa ia faatupu i ta tatou euhe.—Sal. 116:12, 14.

5. Eaha te taa-ê-raa ia pûpû i te Atua e ia bapetizo?

5 Eaha te taa-ê-raa i roto i te pûpûraa i te Atua e te bapetizoraa? Te pûpûraa i te Atua, o outou anaˈe ïa e o Iehova. Area te bapetizoraa, e ravehia ïa i mua i te taata i te hoê tairururaa. Na roto i te bapetizoraa, e faaite outou i te taata ua pûpû aˈena outou ia outou ia Iehova. * E ite ïa te taata ua here outou ia Iehova ma to outou aau, ora, manaˈo e puai atoa e ua faaoti papu outou i te tavini ia ˈna e a muri noa ˈtu.—Mar. 12:30.

6-7. Ia au i te Petero 1, 3:18-22, eaha na tumu e piti e faaite ra e titauhia ia bapetizo?

6 E titau-mau-hia anei ia bapetizo? Mai te araka o tei haapapu i to Noa faaroo i te Atua, e haapapu atoa to outou bapetizoraa ua pûpû outou ia outou ia Iehova. A feruri na i te mau parau i roto i te Petero 1, 3:18-22. (A taio.) E piti tumu ta te aposetolo Petero i faaite. A tahi, i te bapetizoraa e “ora atoa ˈi” outou. Ua rave tatou i te mau taahiraa avae i titauhia no te faaite i to tatou faaroo i te Mesia, ua tiaturi atoa ua pohe Iesu no tatou, ua faatiahia i te raˈi e tei “te pae atau oia o te Atua” i teie nei.

7 A piti, e tauturu te bapetizoraa ia fanaˈo i “te hoê manaˈo haava maitai.” I to tatou pûpûraa ia tatou i te Atua a bapetizohia ˈtu ai, e auhoaraa taa ê to tatou e o Iehova. Maoti te tatarahapa mau e to tatou faaroo i te tusia taraehara o Iesu, e faaore Iehova i ta tatou mau hara a fanaˈo atu ai tatou i te manaˈo haava maitai i to ˈna aro.

8. Eaha te tumu e faaoti ai outou i te bapetizo?

8 Eaha te tumu e faaoti ai outou i te bapetizo? No ta outou i hiˈopoa i roto i te Bibilia, ua haapii outou i te parau mau no nia ia Iehova, oia hoi to ˈna huru e i ta ˈna mau haaraa. I muri mai, ua putapû to outou aau e ua here outou ia ˈna. Na te here ia Iehova ïa e turai ia outou ia rave i te faaotiraa ia bapetizo.

9. Eaha te auraa ia bapetizohia te taata i “te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa”?

9 Te tahi atu tumu e bapetizo ai outou, no te mea ïa ua farii e ua tiaturi outou i ta te Bibilia e haapii ra. A feruri faahou na i ta Iesu i parau i to ˈna faaueraa ia haere e faariro i te taata ei pǐpǐ na ˈna. (A taio i te Mataio 28:19, 20.) Ua parau Iesu e mea tia ia bapetizohia te taata i “te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa.” Te auraa, e titauhia ia tiaturi papu i ta te Bibilia e haapii ra no nia ia Iehova, no nia i ta ˈna Tamaiti o Iesu e no nia i te varua moˈa. E haapiiraa puai mau te reira o te nehenehe e haaputapû i te aau o te taata. (Heb. 4:12) E hiˈopoa faahou anaˈe i tera mau haapiiraa.

10-11. Eaha te mau haapiiraa no nia i te Metua ta outou i haapii e i farii?

10 A feruri na i ta outou i haapii no nia i te Metua: O “Iehova” to ˈna iˈoa e o ˈna anaˈe “te Atua” mau e “tei Teitei i te fenua atoa nei.” (Sal. 83:18; Isa. 37:16) “No ǒ mai te ora ia Iehova” e ua hamani oia ia tatou. (Sal. 3:8; 36:9) E faanahoraa ta ˈna i rave ia faaorahia tatou i te hara e te pohe a fanaˈo atu ai i te tiaturiraa ia ora e a muri noa ˈtu. (Ioa. 17:3) E faaite to outou pûpûraa i te Atua e bapetizoraa e Ite outou no Iehova. (Isa. 43:10-12) E tahoê atoa outou i te fetii taeae na te ao nei e haapeu ra i te amo e i te faahanahana i te iˈoa o te Atua.—Sal. 86:12.

11 Auê fanaˈoraa ia taa i ta te Bibilia e haapii ra no nia i te Metua! Ua farii e ua tiaturi anei outou i te reira? Mai te peu e e, e turai iho â to outou aau ia pûpû ia outou ia Iehova a bapetizohia ˈtu ai.

12-13. Eaha te mau haapiiraa no nia i te Tamaiti ta outou i haapii e i farii?

12 Ua haapii atoa outou e tiaraa faufaa roa to Iesu i roto i te opuaraa a te Atua. Ua farii oia i te horoa i to ˈna ora no te hoo mai ia tatou. Ia faatupu tatou i te faaroo i te tusia taraehara o Iesu, e nehenehe te Atua e faaore i ta tatou hara, e farii ia tatou ei hoa no ˈna e e horoa mai i te ora mure ore. (Ioa. 3:16) Ua ite atoa outou o Iesu to tatou Tahuˈa Rahi no te mea e faufaahia tatou i te tusia ta ˈna i pûpû a nehenehe atu ai tatou e faafatata i te Atua. (Heb. 4:15; 7:24, 25) Ei Arii no te Faatereraa a te Atua, mea na roto noa ia Iesu e haamoˈahia ˈi te iˈoa o Iehova, e faaorehia ˈi te ino e e niniihia mai ai te mau haamaitairaa mure ore i roto i te paradaiso. (Mat. 6:9, 10; Apo. 11:15) O Iesu ta tatou e pee. (Pet. 1, 2:21) Ua vaiiho mai o ˈna i te hiˈoraa i to ˈna faaohiparaa i to ˈna oraraa no te tavini i te Atua. (Ioa. 4:34) Eaha to outou huru a taa ˈi i ta te Bibilia e haapii ra no nia i te Tamaiti?

13 Ua here anei outou ia Iesu? Mai te peu e e, e faaohipa ïa outou i to outou oraraa no te faatupu i te hinaaro o te Atua mai ta Iesu i rave. E turaihia to outou aau ia pûpû ia outou i te Atua a bapetizohia ˈtu ai.

14-15. Eaha te mau haapiiraa no nia i te varua moˈa ta outou i haapii e i farii?

14 Eaha to outou huru a taa ˈi outou i ta te Bibilia e haapii ra no nia i te varua moˈa? Te haapapu ra hoi te Parau a te Atua e ere te varua moˈa i te hoê taata, o te puai ohipa râ o te Atua. Na roto i to ˈna varua moˈa, ua aratai Iehova i te taata ia papai i to ˈna mau manaˈo. Mea na reira atoa o ˈna e tauturu ai ia tatou ia taa e ia faaohipa i ta tatou e taio i roto i te Bibilia. (Ioa. 14:26; Pet. 2, 1:21) E horoa atoa mai Iehova i “te puai o te hau ê i to te taata nei” maoti to ˈna varua moˈa. (Kor. 2, 4:7) E itoito-atoa-hia tatou no te poro, no te mau papu i mua i te faahemaraa, no te tapea i te feruriraa maitai e no te faaoromai tamau i te ati. E tauturu atoa mai te reira ia faaite i te mau huru maitatai nehenehe mau “ta te varua moˈa e faatupu.” (Gal. 5:22) E horoa noa iho â te Atua i to ˈna varua moˈa i te feia e ani atu ia ˈna ma te tiaturi papu.—Luka 11:13.

15 E ere anei i te mea mahanahana ia ite e nehenehe mau te feia e haamori ia Iehova e fanaˈo i te tauturu o te varua moˈa no te tavini i te Atua? Ua farii anei outou i ta te Bibilia e haapii ra no nia i te varua moˈa? Mai te peu e e, e hinaaro outou e pûpû ia outou i te Atua a bapetizohia ˈtu ai.

16. Eaha ta tatou i hiˈopoa mai nei?

16 E taahiraa avae faufaa roa te pûpûraa ia outou i te Atua e te bapetizoraa. Mai ta tatou i hiˈopoa mai, e titauhia ia ineine i te faaruru i te fifi e i te rave i te mau haapaeraa. E hoona roa râ ta outou mau tutavaraa! I te bapetizoraa, e nehenehe hoi outou e ora e e fanaˈo i te hoê manaˈo haava maitai i te aro o te Atua. No to outou here ia Iehova e faaoti ai outou i te bapetizo. E titau-atoa-hia râ ia farii e ia tiaturi mau i ta te Bibilia e haapii ra no nia i te Metua, te Tamaiti e te varua moˈa. Ia au i ta tatou i hiˈopoa mai, ua papu anei ia outou ua ineine outou no te bapetizoraa?

TE TITAUHIA IA RAVE HOU TE BAPETIZORAA

17. Eaha te tahi mau ohipa o te aratai i te bapetizoraa?

17 Mai te peu ua ineine outou no te bapetizoraa, ua rave aˈena ïa outou i ta outou tuhaa no te faatupu i te hoê auhoaraa maitai e o Iehova. * Eaha te tumu? Na roto i ta outou haapiiraa Bibilia tamau, ua ite outou i te parau mau no nia ia Iehova e ia Iesu. Ua faatupu outou i te faaroo i te Atua. (Heb. 11:6) Ua tiaturi papu outou i te mau parau fafau a Iehova e i te tusia o Iesu o te faaora ia outou i te hara e te pohe. Ua tatarahapa mau outou i ta outou hara e ua taparu ia faaore mai Iehova i te reira. Ua taui outou i to outou oraraa e ua haapae roa i te huru taata tahito ia mauruuru te Atua. (Ohi. 3:19) Ua hinaaro outou e paraparau ia vetahi ê no nia i ta outou e tiaturi ra i teie nei. Ua faaî i te mau titauraa no te riro ei taata poro bapetizo-ore-hia e ua haamata i te poro na muri i te amuiraa. (Mat. 24:14) Auê Iehova i te oaoa i te mau tutavaraa ta outou i rave!—Mas. 27:11.

18. Eaha ˈtu â te titauhia ia outou ia rave hou te bapetizoraa?

18 Mai ta tatou i hiˈopoa mai, e titauhia ia pûpû ia outou i te Atua hou te bapetizoraa. No reira, a pure ma te haavare ore e a euhe ia Iehova e faaohipa outou i to outou oraraa no te rave i to ˈna hinaaro. (Pet. 1, 4:2) I muri iho, a faaite i te tiaau o te tino matahiapo te hinaaro ra outou e bapetizo ia outou. E ani ïa oia i te tahi atu mau matahiapo ia farerei ia outou no te hiˈopoa faahou i te tahi mau haapiiraa tumu Bibilia ta outou i haapii aˈena. E taeae î i te here anaˈe ratou, eiaha ïa e taiâ. E hinaaro noa hoi ratou e ite ua papu anei ia outou te mau haapiiraa tumu e i te faufaaraa o te pûpûraa i te Atua e te bapetizoraa. Ua tu anaˈe to ratou manaˈo, e faaite atu ratou ua fariihia ia bapetizohia outou i to mua ˈtu tairururaa.

TE TITAUHIA IA RAVE I MURI AˈE I TE BAPETIZORAA

19-20. I muri aˈe i te bapetizoraa, eaha te titauhia ia outou ia rave e eaha te tauturu atu ia na reira?

19 Ia oti outou i te bapetizohia, eaha te titauhia ia rave? * A haamanaˈo ua euhe outou ia Iehova, te tiai ra ïa oia ia tapea iho â outou i te reira. I muri aˈe i te bapetizoraa, a tamau i te ora ia au i ta outou i euhe i te Atua. Eaha te tauturu atu?

20 Eiaha e faataa ê ia outou i te amuiraa. Ei Kerisetiano bapetizohia, e mero outou no “te fetii taeae.” (Pet. 1, 2:17) Ma te apiti tamau i te mau putuputuraa, e piri atu â outou i te mau taeae e tuahine i roto i te faaroo. A taio e a feruri maite i te Parau a te Atua. (Sal. 1:1, 2) Ia oti ta outou taioraa Bibilia, a faaherehere maa taime no te feruri maite, i reira noa to outou aau e putapû ai i ta outou i taio. “A tamau i te pure.” (Mat. 26:41) E tauturu ta outou mau pure haavare ore ia outou ia piri roa ˈtu â ia Iehova. “A tamau i te imi na mua i te Faatereraa arii a te Atua” ma te haafaufaa i te ohipa pororaa. (Mat. 6:33) Ia tamau outou i te poro, e puai noa to outou faaroo e e rave rahi atu â taata te tauturuhia ia haere na nia i te eˈa e aratai atu i te ora mure ore.—Tim. 1, 4:16.

21. E tauturu te bapetizoraa ia outou ia fanaˈo i te aha?

21 O te pûpûraa i te Atua e te bapetizoraa te faaotiraa faufaa roa ˈˈe ta outou e rave. Parau mau, e faaruru outou i te fifi e e titauhia ia rave i te mau haapaeraa. A haamanaˈo râ “mea poto e te mâmâ” te ati ta outou e faaruru i roto i teie nei ao ino. E faufaahia râ outou! (Kor. 2, 4:17) E tauturu hoi te bapetizoraa ia outou ia fanaˈo i te oraraa oaoa i teie nei â, e a muri aˈe, “te ora mau.” (Tim. 1, 6:19) No reira, a feruri maite i roto i te pure e a pahono ma te haavare ore, ‘Ua ineine anei au no te bapetizoraa?’

HIMENE 50 Ta ˈu pure pûpûraa ia ˈu ia Iehova

^ E taata anei outou o te haapii ra i te Bibilia e te feruri maite ra i te bapetizoraa? Mai te peu e e, ua faaineinehia teie tumu parau haapiiraa no outou. E hiˈopoa tatou i te tahi mau uiraa faufaa no nia i te bapetizoraa. A pahono ai outou i te reira, e ite outou ua ineine anei outou no tera taahiraa avae faufaa roa.

^ Noa ˈtu ua bapetizohia outou, e titauhia ia hope ia outou na buka Eaha ta te Bibilia e haapii mai? e Rave noa i te mau mea e here mai ai te Atua.