Skip to content

Skip to table of contents

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Ko hai ‘a e kau polisi ‘i he temipale faka-Siú? Ko e hā honau fatongiá?

Ko e taha ‘o e ngaahi fatongia lahi na‘e tokanga‘i ‘e he ngaahi mēmipa ‘ikai ko e taula‘eiki ‘i he matakali ‘o e kau Līvaí na‘e meimei hangē ia ko ha kulupu ‘o ha kau polisí. Na‘e ‘i he malumalu eni ‘o e tataki ‘a e kapiteni ‘o e kau le‘o ‘o e temipalé. ‘Oku fakamatala‘i ‘e he tokotaha-tohi Siu ko Filo ‘a e fatongia ‘o e kau ‘ōfisa ko ení: “Ko e ni‘ihi ‘o e [kau Līvai] ko ení na‘a nau tu‘u ‘i he ngaahi matapā ko e kau le‘o ‘i he matapā hū‘angá pē, ko e ni‘ihi ‘i loto [‘i he temipalé] ‘i mu‘a ‘i he feitu‘u toputapú ke malu‘i ha taha pē na‘e ‘ikai ngofua ke tu‘u ‘i he feitu‘u ko iá, tatau ai pē pe na‘á ne taumu‘a ki ai pe ‘ikai. Ko e ni‘ihi ‘oku nau le‘o takai aí ‘oku nau fetongitongi ki ai ‘i he pō mo e ‘aho, ‘o hanganaki le‘o.”

Na‘e ngāue ‘a e kulupu ‘o e kau polisi ko ení ‘i he malumalu ‘o e Sanetalimí. Ko e kau Siu to‘o me‘atau pē eni na‘e fakangofua ‘e he kau Lomá.

Fakatatau ki he mataotao ko Joachim Jeremias, “ko e ngaahi lea ‘a Sīsū ‘i hono puke ia, ‘i he ‘aho ki he ‘aho ko ia na‘á ne ‘i he Temipalé ai ‘o faiako pea ‘ikai ke nau puke iá (Māt. 26.55), na‘e hā mahino ko e kau polisi ‘i he Temipalé na‘a nau ha‘u ke puke iá.” Na‘e tui ‘a e tokotaha-tohi tatau ko e fa‘ahinga na‘e fekau‘i ko ia ke puke ‘a Sīsū ‘i ha taimi ki mu‘a ange aí ko e kau polisi foki kinautolu ‘i he temipalé. (Sione 7:32, 45, 46) Ki mui ai na‘e fekau‘i atu ‘e he Sanetalimí ‘a e kau ‘ōfisá mo ‘enau kapitení ke ‘omi ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú pea ngalingali na‘a nau kau ‘i hono toho ‘a e ‘apositolo ko Paulá mei he temipalé.—Ngā. 4:1-3; 5:17-27; 21:27-30.