Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

KPAWA MI KWO

“Wanuti eni! Orwa!”

“Wanuti eni! Orwa!”

NYO ibemito cidho ka ma yeny mi jurwei utie lee i ie, copere nyo i ng’om mange kara itim ni Yehova nisagu? Kan etie kumeno, lembe m’umego Jack Bergame giku min ot pare Marie-Line gikadhu kud i ie bimio iri kony lee.

Umego Jack giku Marie-Line gitimo tic mi saa ceke niai i oro 1988. Calu gibino dhanu ma ging’iyo pio pio, giyio nitimo i kabedo ma tung’ tung’ i ng’om mi Guadeloupe man mi Guyane. Filial mi France re ma neno wi tic i kabedo maeno zoo. Dong’ wakepenj Jack giku Marie-Line ku penji moko.

Ang’o m’ucwaluwu nicaku tic mi saa ceke?

Marie-Line: Kinde m’abedongo i Guadeloupe, wabed warweyo lembanyong’a nja waku mama m’ubino Jamulembe ma won amora. Mer m’amaru ko dhanu uketho kinde m’adaru somo i oro 1985, acaku tic pa jayab yo.

Jack: Kinde m’abino aradu, abed amaru nibedo akeca kud umego ku nyimego ma gitimo tic mi saa ceke, man ma gimaru tic mi rweyo lembanyong’a lee. Saa m’abesomo dharaza, abed atimo tic pa jayab yo ma jakony kinde ma wani yom. Ceng’ soko moko kunoke ceng’ yenga, wabed wamaku basi man wacidho i bang’ juyab yo mange bor i teritwar migi pi nirweyo kugi. Warweyo kugi duu, ento reto wacidh wanambu kugi i dhu nam. Ebino lembe ma ber mi tuko ngo i kwo para!

Nindo ma nok i ng’ei m’agamu Marie-Line i oro 1988, acaku paru yor i ia kumae: ‛Wambe ku peko akeca, dong’ ang’o m’ubecerowa ku timo lee ni Yehova?’ E an de acaku timo tic pa jayab yo karacelo ku Marie-Line. Oro acel i ng’eye, julwong’owa i somo mi juyab yo, man saa ma wadaru somone, juorowa ni juyab yo ma segi. Watimo tic ku mutoro i kabedo ma tung’ tung’ i Guadeloupe, man i ng’eye judok juorowa i Guyane.

Juwilo tic mwu wang’ ma pol pi oro ma dupa. Ang’o m’ubed ukonyowu ning’iyo kud alokaloka?

Marie-Line: Umego mi Bethel mi Guyane ging’eyo nia Isaya 6:8 utie giragora mwa ma wamaru akeca. Pieno, wang’ ma pol ka gilwong’owa, gicaku wec ku sosi kumae: “Nyo wubepoi i kum giragora mwu ma wumaru akeca ca?” Ka wawinjo kumeno wang’eyo nia jubeciorowa i kabedo mange. E wayero kumae: “Wanuti eni! Orwa!”

Wabed waporo ngo tic ma wabetimo ku ma walar watimo i wang’e, pilembe eno copo ketho wafoyo ngo ku gin ma wabetimo. Bende wabed watimo kero nitheyo mer kud umego ku nyimego mi kabedo ma juorowa i ie.

Jack: I wang’e, umego ku nyimego moko gibed giyero iwa nia kud wadok i kabedo mange, pilembe gimito wabed wakugi. Ento kinde ma waweko Guadeloupe, umego moko upoyo wiwa i kum wec pa Yesu ma nwang’ere i Matayo 13:38 m’uwacu nia, ‘podho en e ng’om.’ Pieno, ka juwilo tic mwa, wanwang’u nia wabetimo tic i podho ma rom kadok nwang’u wabetimo i kabedo mange de. I andha, gin ma pire tek utie nia juorowa i kabedo ma dhanu ma wacopo rweyo igi lembanyong’a utie i ie!

Ka watundo i teritwar moko ma nyen, wanwang’u nia dhanu ubekwo de ma ber. E wan bende wacaku nikwo calu weg pacu. I andha kit cam ukoc nimakere ku kabedoman, ento wabed wacamu piny ma gin de gibecamu man wamadhu pii ma gin de gimadhu. Re wabed wauro gin ma copo nyayu twoyo i kumwa. Bende, watimo kero niweco cuu ku nying’ kabedoman.

Marie-Line: Waponjo lembe lee i bang’ umego ku nyimego m’i kabedo ma tung’ tung’ ma watimo i ie. Abepoi i kum lembe moko m’utimere kinde ma fodi watundo atunda i Guyane. Nindo moko koth ubino cwii lee mandha, e waparu nia mito wakur koth ukeucoki ka wawok i lembanyong’a. Ento nyamego moko upenja kumae: “Wacopo cidho?” Dhoga uthwo kaw, e ayero ire kumae: “Wabicidho nenedi?” Edwoko ira kumae: “Ting’ mambula peri, wacidho ku gari.” Agam aponjo niringo gari nwang’u cinga acel umaku mambula. Ka nwang’u aponjo ngo lembe maeno, nwang’u rweyo lembanyong’a voya i saa pa koth!

Juwilo tic mwu ma romo wang’ 15. Nyo wutie ku lembe moko ma wucopo yero ni ju m’umito dok i kabedo mange?

Marie-Line: Wilo kabedo copo bedo lembe ma yot ungo. Ento gin ma pire tek utie ninwang’u kaka moko m’icopo dok yom i ie i ng’ei rweyo lembanyong’a.

Jack: Abed awiro rangi i ot moko ci ma wadok i ie ma nyen. Kan umego mi Bethel ging’eyo nia wabigalu ngo i kabedo moko, giwacu ira kumae: “Jack, wang’uni kud isendiri ku wiro rangi i ot!”

Marie-Line ugam ung’iyo ku tic mi pangu dhu piny cuu mandha! Ebed epangu piny ceke i boksi man ekiewo i kumgi nia “mi sagati,” “mi kusika,” man “mi mafika.” Pieno kinde ma watundo i kabedo mwa ma nyen, ebedo iwa lembe ma yot niketho pinyman kakare. Ekiewo nying’ piny ceke m’epangu i boksiman iwi karatasi kara wanwang’ piny ma watie ku yenyne pio pio.

Marie-Line: Calu ma waponjo nipangu lembe mwa ma ber, eno ubed ukonyowa nicaku tic mi lembanyong’a ndhu ndhu saa ma watundo i kabedo ma nyen.

Wubed wutio ku saa mwu nenedi kara ‘wuketh tic mwu timbre kakare’?​—2 Tim. 4:5.

Marie-Line: Kubang’ kas’acel, wabed wayom man wayiko coko. Niai kas’ario, wabed warweyo lembanyong’a.

Jack: Kadok nwang’u wabino ku wend saa moko m’ukwayu wadwok kubang’ dwi de, re wabed warweyo ngo kende kende pi nipong’o wend saa maeno. Ka wabecidho i lembanyong’a, wacaku weco ku dhanu ceke ma warombo kugi niai ma wawok kud i pacu nitundo ma wadwogo.

Marie-Line: Abed aweko ngo trakt kinde ma wabecidho i nambu moko. Dhanu moko ubed ubino i bang’wa man gipenjo girasoma, kadok nwang’u wanyutho ngo igi nia watie Jumulembe pa Yehova. Pi thelembe maeno, saa ceke wakendo i ayi m’umaku piny man watimo kero nibedo ku kura ma ber. Lembe maeno telo nen mi dhanu.

Jack: Timo mwa ma ber de ubed umio lembatuca ni judhugola mwa. Abed acoko karatasi m’upodho i ng’om, aoyo susu, man ayiko dhu lela mwa. Lembe maeno mulo adundegi man saa moko gipenja kumae: “Nyo itie ku Biblia moko m’icopo mio ira?”

Wang’ ma pol wubed wucidh wurweyo lembanyong’a i teritwar ma bor. Nyo wubepoi i kum lembe moko ma segi ma wunweng’uru ko?

Jack: I Guyane, kabedo moko nuti ma tundo i igi tie tek. Kubang’ yenga, wabed wawotho pi kilometre 600 i gengi m’unyothere. Wiwa wil ungo i kum lembe m’utimere kinde ma wacidh waliewo pacu mi St. Élie i luli mir Amazone. Wawotho pi saa ma lee ka wabin watundo kuca; wawotho ku yei man i ng’eye ke wawotho ku mutukari moko ma ringo kaka moko ci. Dhanu ma pol ma kuca gibed gitong’o or. Jumoko ubed umio nyithi lungu or ni giramia ma ku berocwinygi pi ninyutho foyofoc migi pi girasoma ma wamio igi! Ku dhu reto, wabed wanyutho igi video ma tung’ tung’ ma dilo pa Yehova uwodho. Dhanu ma pol mi pacune gibed gibin gineno video maeno.

Marie-Line: I kind oro m’ukadhu ceng’ini eni, jukwayu Jack ma won ot para umii korolembe i Poi pi tho pa Yesu i pacu mi Camopi. Pi nituc kuca, wawotho ku wi kulo ma nyinge Oyapock pi saa ang’wen. Wothne ketho aneno lembe ma beco dupa.

Jack: Ka ma pii ubemol yoo i ie, peko ubino mbe akeca, ento kaka m’emol i ie ma tek, nyathi peko moko bino nuti. Ento ebino lembe ma ber nineno pii m’ubemol ma tek, re kwayu ng’atu m’uberingo ku yei ung’ei ticne cuu. Ebino lembe ma ber mandha. Kadok nwang’u Jumulembe pa Yehova ubino 6 kende i kabedo maeno de, re dhanu ma romo 50 gibino i Poi pi tho pa Yesu, cil dhanu moko mi Inde ma gidwogo i Amerika!

Marie-Line: Aradu gicopo nwang’iri bende ku lembe ma beco kumeno ka gimiiri nitimo lee ni Yehova. Ukwayu nigeno Yehova saa moko ci m’alokaloka uwok i kwo peri, e yioyic peri bidoko tek. Yehova uwekowa ngo nyanok de.

Wugam wuponjo dhok dupa. Nyo ebino iwu yot niponjo dhokne?

Jack: Ebino yot ungo. Aponjo dhok pi nirweyo lembanyong’a ni dhanu man kara akony umego ku nyimego i cokiri. Ugam ukwayu acak telo wi ponji mi Otkur ma Wiw i dhok mi Sranantongo * ma fodi nwang’u jumio de ngo ira som mi Biblia i dhokne! I ng’ei m’atelo wi ponjine, apenjo umego moko ka nyo ginyang’ i lembe m’ayero. Edwoko ira kumae: “Wecne moko re wanyang’ ungo i ie, ci re ewok ma ber.” Awiya ukonya lee dit. Kan ayero wec moko vii, gibed ginyutho ira, ento judongo nyutho ngo. Aponjo lembe dupa i bang’ awiya maeno.

Marie-Line: I teritwar moko, abed atelo wi ponji mi Biblia ku dhok mi Français, mi Portugais, man mi Sranantongo. Nyamego moko uyero ira nia etie ber ya abed acak telo wi ponji i dhok m’ang’eyo cuu ngo man abed adar ku ponji mi dhok m’ang’eyo ma ber. I ng’ei nindo ma nok, anwang’u nia emio ira juk mi rieko.

Nindo acel, ugam ukwayu atel wi ponji mi Biblia pa ng’atu ma weco Sranantongo, man pa ng’atu ma weco Portugais. Kinde m’acaku ponji pa ng’atu ma weco Portugais, nyamego ma wabino kude uwacu ira kumae: “Marie-Line, lembang’o?” E anyang’ nia abeweco dhu Sranantongo ni dhaku mi Brésil kakare niweco i bang’e ku dhu Portugais!

Umego ku nyimego mi kabedo ma wugam wutimo i ie gimaruwu lee. Ang’o m’ukonyowu nitheyo mer kugi?

Jack: Lembrieko 11:25 uyero nia “ng’eyong’ec ma mio piny bicwe.” Wabed waii nikoyo saa pi nibedo karacelo kud umego ku nyimego man nikonyogi. Bende, kan ukwayu juyik kum Ot Ker, jumoko yero ira kumae: “Wek jurwei re ma gitim tic maeno.” Ento adwoko igi kumae: “Ee, an de atie jarwei. Ka tic moko tie m’ukwayu dhanu, mito an de atime.” Kadok nwang’u saa moko wabino ku yeny mi bedo kendwa de, re wabed waweko ngo lembe maeno ucerwa ku konyo jumange.

Marie-Line: Waii ninyutho mer ni umego ku nyimego acel acel. Kumeno re ma wabed wang’eyo ka nyo gitie ku yeny ma nia ng’atu moko udog unen wi awiya migi kunoke ucidh ugamgi kud i somo. E wayiko i program mwa kara wakonygi. Calu ma wabino ayika nikonyo umego ku nyimego saa ma gitie ku yeny, eno uketho mer m’i kindwa kugi utwiyere mi tuko ngo.

Tic ma wutimo kaka ma yeny utie lee i ie umio iwu mugisa ma kani?

Jack: Tic mi saa ceke umio iwa mutoro lee i kwo mwa. Bende giracwia pa Yehova ma wabed waneno umio iwa mutoro lee dit. Kadok saa moko wabed wanwang’ara ku peko de, re wabino ku kwiocwiny mir adunde pilembe wang’eyo nia dilo pa Mungu biwekowa ngo kadok nwang’u juorowa kani de.

Kinde m’abino aradu, jugam jutwia i kol i Guyane pilembe akwero nitimo tic mi suda. Aparu ngo nyanok de nia nindo moko abidok kendo i adhura maeno pi nitimo tic mi misioner man jubiyio ira nirweyo lembanyong’a i prizo ma tung’ tung’. M’umbe jiji, Yehova umio iwa mugisa lee dit!

Marie-Line: Gin ma nyayu anyong’a i ia nisagu, utie nimiyara pi jumange. Watie ku mutoro nitimo ni Yehova. Ticne uketho kindwa ku won ot para udoko ceng’ini mandha. Saa moko Jack penja ka nyo wacopo lwong’o umego moko giku min ot pare ma gitie ku yeny mi jukocwiny gibin wacam kugi. Wang’ ma pol adwoko ire kumae: “An de abino paru tap kumeno!” Lembene ubed utimere kwa kumeno.

Jack: Oro m’ukadhu ceng’ini eni, dokta unwang’u nia atie ku kanser (cancer de la prostate). Kadok nwang’u Marie-Line maru ngo niwinjo lembene de, re ayero ire kumae: “Nyaramara para, ang’eyo nia fodi atek, ento kadok atho urwo eni de, acopo dieng’ ungo, pilembe i kwo para atimo lembe ma pire tek nisagu zoo: atimo ni Yehova; eno umio ira mutoro ma lee.”​—Tha. 25:8.

Marie-Line: Yehova umio iwa tic dupa ma nwang’u waparu ngo nia wabitimo. Watimo lembe dupa ma beco i kwo mwa. Kaka moko ci ma dilo pa Yehova uorowa i ie, watie ayiko nicidho, pilembe watie ku genogen nia saa ceke Yehova biwekowa ngo!

^ par. 32 Dhok mi Sranantongo utie dikiri mi dhok ma tung’ tung’ ma e: Anglais, Néerlandais, Portugais, man dhok moko mir Afrika ma ng’eca re ma gicaku weco.