Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Z’AKALAMO K’ABANTU

“Rhwe Bano! Murhurhume!”

“Rhwe Bano! Murhurhume!”

ONAWAZA okujira binene omu kasi ka Mungu omu kuhamira ah’abahubiri bakenerwe bwenene, nk’omu chindi chihugo si? Akaba ntyo, wakayunguka bwenene n’ebi Mwene-werhu na Mwali-werhu Bergame balilolereko.

Jack na Marie-Line bahwanzaga akasi k’amango moshi haguma kurhenga omu mwaka gwa 1988. Bamenyikene oku bali bantu banakomera juba-juba, bayemerere engabane zinene omu Guadeloupe n’omu Guyane Française. Mu ganola mango, orho rhuhugo rhubiri rhuyimangirwe n’omurhabi gwe France. Muleke rhubaze Jack na Marie-Line bibazo bigeke.

Bichi byabashunikaga muhwanze akasi k’amango moshi?

Marie-Line: Nakuliraga omu Gouadeloupe, n’ahanene nagendaga nazigana kuhubiri na mama, waliri muhamirizi w’obushiru. Insima abantu, n’eju y’echo, nabere namala amasomo omu mwaka gwa 1985, nahwanza obupainiya.

Jack: Gurhenga nchili mwana, esiku zoshi naliri nazigana kuba haguma n’abakozi b’amango moshi balisimire akasi bwenene. Nalema naba painiya mugwasi, amango amasomo mamafunga. Oku mwisho gw’eboso, nyono, mama n’abandi bene-berhu b’omu chibaga hali oku rhwagendaga rhwarhola ebisi rhwanabugana abandi bapainiya baliri omu eneo. Rhwaliri rhwahubiri olusiku loshi, na kisha rhwanaja oku mashinji. Ezola siku zalikwirire bwenene!

Isiku zigeke imalire kushaba Marie-Line omu mwaka gwa 1988, nachibaza: ‛Oku rhuli huru, bichi birhubuzize kujira binene omu kasi ka Yehova?’ Nava nahwanza obupainia haguma na Marie-Line. Omwaka gwahwere, rhumala amasomo ga bapainia, rhwashimikwa nka ba painia baminuzize. Rhwasimire ngabane zinene omu Guadeloupe embere barhuhamagale oku rhuhamire omu Guyane Française.

Engabane yenyu yahindamwirwe kanene omu myaka yageraga. Bichi byaliri byabarhabala kukomera ehali zihyahya?

Marie-Line: Bene-berhu b’oku Beteli ye Guyane Française baliyinji oku eandiko rhusima bwenene liba Isaya 6:8. Nantyo eyi barhuhamagalaga, bagendaga bazigana kuhwanza n’omugalyo mpu, “Muyibukire Eandiko lyenyu musima bwenene?” Ahola rhwanamenya oku engabane yerhu ekala hindamuka, ahola rhwalikwanene rhuderhe, “Rhwe bano ! Murhurhume!”

Rhwaliri rhwachilanga n’okulinganisa engabane n’eyindi bulala okujira ntyo kwakarhubuzize kusima ebirhuherhe omu ngabane mpyahya. Rhwaliri rhwarhola omuhigo g’okumenya bene-berhu na bali-berhu.

Jack: Omu siku zageraga, bene-berhu barharhuherhe ku mujinya, baliri barhuvuna omurhima yirhurhagenda rhukabaleka. Aliko rhwabere rhwarhenga omu Guadeloupe, mwene-werhu muguma arhuyibusa ebinwa bya Yesu bili omu Matayo 13:38: “Egulu ly’eshwa.” Eju y’echo eyi engabane yerhu yahindamukaga rhwanayibuka oku rhugenderere oku kola mw’elyola shwa lyen’elyola chiro akaba aharhwajire. Ahanene, abantu n’eneo by’eby’akamaro bwenene!

Eyi rhwageraga omu ngabane mpyahya, rhwanabona oku abandi balamiremo oku murhula n’obusime. Ahola, rhwanachihangana kulama nk’oku abo bandi balamire. Ebilyo byakaba eyi birhali kuguma, aliko rhwanalya oku ebi abandi yibalyako n’okunywa oku bibali banywako, aliko eyirhunali rhwachilanga kulingana n’amakanuni m’amagala. Rhwaliri rhwachihangana okuderha bwinja buli ngabane y’engabane zoshi rhwagereremo.

Marie-Line: Kandi bene-berhu na bali-berhu balirhuyigirize binene. Inchiyibukire gurhe byabaga mango mageke oku rhwanagera omu Guyane Française. Envula yaliri yarhoga bwenene, rhwawaza mpu bihemere rhulindire mpaka envula ehwe rhubone rhuje omu mahubiri. Kisha mwali-werhu muguma ambaza ntya: “Oli tayari rhuje hubiri si?” Nasomerwa bwenene namubaza, “Nka gurhe?” Ashubiza, “Orhole omwanvuli, kisha rhugende oku makinga merhu.” Ahola hanayigiraga kutembeza ekinga inanfarhire omwanvuli. Ntaliza kubiyiga, Ntalisaga hubiri omu mango m’envula!

Mwamahama hofi kali 15. Hali empanulo nyinja mwakaha abandi oku bilolere okuhama si?

Marie-Line: Okuhama kwakagwarha ebibazo. Aliko kuli kw’engenzi oku gwarha ahantu wakachiyunva bwinja nk’onali eka amango wamarhenga omu mahubiri.

Jack: Inanzigana kushiga erangi lihyahya omu nju rhwagereremo. Hali oku bene-berhu b’oku Beteli, banaba eyi bamenyere oku hali oku rhurhakalegama ohola rhwarhumirwe. Banaba baderha mpu, “Jack, lero orhashibaga washiga erangi omu nju.”

Marie-Line ayinji kurhuba bwenene! Anahira buli chintu omu chago chirhu (boite) n’okuhira kw’amazino nka “edushe,” “echumba,” “amafiga,” intyo-ntyo. N’eju y’echo eyi rhwagera omu nju mpyahya, byanaba eyi biyanguhire okuhira ebyola birhu omu byumba bikwanene kujamo. Anajira eperu (eliste) y’ebintu byoshi bili mu buli chirhu omu bulyo omuntu akapata juba-juba ech’ali alonza.

Marie-Line: Bulala rhwayigire okupanga ebintu bwinja, rhunagala kuhwanza akasi kerhu bwinja.

Gurhe munapanga ebisanzi byenyu omu kuntu mugale “kuyeneza loshi-loshi akasi kenyu”?​—2 Ti. 4:5.

Marie-Line: Lwakwanza rhunahumuka n’okurheganya embuganano. Gurhengerera lwakabiri, rhunaja omu mahubiri.

Jack: Chiro akaba oku rhujira esa rhuhemerwe rhuyeneze, arhali echola chirhunaseza k’obwenge. Amahubiri m’amakamaro bwenene omu kalamo kerhu. Kurhangira rhurhenga ahambuga kugera esa rhwagaluka, rhunachihangana kuganira na buli muntu rhwabuganire.

Marie-Line: Omufano, eyi rhwaja kulya ebilyo haguma n’abandi, inanzigana kegenda n’amatragite. Hali abantu banarhuyegera n’okurhubaza ebitabu, chiro akaba rhurhababwirire oku rhuli Bahamirizi ba Yehova. Che chirhumire rhunachilanga n’okuntu rhwayambala n’okuchigendesa. Abantu banaba eyi bali babona ebyola byoshi.

Jack: Rhunashuba kuhana obuhamirizi omu kuba baturanyi benja. Inantalagula orhuratasi omu chihwanza, nanaja kushesha engarani, n’okukwiza ebustani eburhambira bw’enju yerhu. Abaturanyi berhu eyi banali babona ebyola byoshi na mango maguma hali oku banabaza mpu, “nakapata eragi ly’okuhabwa Ebiblia si?”

Mwahubirire ahanene omu maeneo ma hale-hale. Hakaba hali olugenzi chiro luguma lwayorhere omu bwenge bwenyu si?

Jack: Omu Guyane Française biba bikomere okuhika omu maeneo maguma. Hali oku rhwagendaga rhwabalama kugera ku bilometre 600 oku boso tena omu mabarabara mabihire. Olugenzi oku vilage ye St. Élie, omu lubala lwe Amazone, lurhakayibagirwa. Byalirhurholere esa zinene rhuli rhwagenda omu chitugari chinagera ah’eyindi erhakagala kugera n’omu boro-boro. Bantu banene balilamire ahola baliri bantu b’okulonza-lonza ah’eoro yakabonekana. Omu kuyerekana eshukurani oku bitabu byerhu, baguma baliri barhuha obupusiyere bw’eoro nka nshololo! Egolo, rhwaliri rhwayerekana evideo nguma y’olubaga lwerhu, na bantu banene banayinja kulola.

Marie-Line: Hano hofi-hofi, bachizindire bwira Jack oku aje kugeza ejambo ly’olwibuko oku vilaje ye Camopi. Okuderha mpu rhugereko, rhwabalama isa ene zoshi omu karanforo omu lwinji lwe Oyapock. Byalikwirire bwenene.

Jack: Ahali enkumbu, akandagala, hakarhengerere obuhanya. Imbabwirire, byalisomezwe bwenene ey’omuntu ahwanzaga kuyegera orhola rhwandagala. Kapiteni alikwanene akenguke bwenene omu kugeraho. Aliko rhwaliri rhwabibona bisimisize bwenene. Chiro akaba ntyo, mu bantu 50 balihikire oku lwibuko bali mw’abahindi be Amerika, haliri bahamirizi 6 bonyine!

Marie-Line: Mene ako kalamo kasimisize ntyo, kakalingirize abachili misole balonzeze bahane akalamo kabo omu kasi ka Yehova. Okwanene olangalire Yehova omu bili nk’ebyo, n’obuyemere bwawe bukwanene bube eyi bukomore. Rhunazigana kubona gurhe Yehova y’arhurhabala.

Mwayigire ndimi zinene. Mujira empano y’endimi si?

Jack: Haba n’akatyu. Nayigire ezola ndimi zoshi bula kubihemere y’ingala hubiri n’okurhabala ebibaga. Naligomberwe impanze naongoza efunzo ly’Omunara g’Omulanzi omu Chisranantongo * eyi ntanasaga kusoma Ebiblia m’olola lulimi! Naliri nabaza bene-berhu gurhe nabigezeze. Baliri bashubiza, “isa ziguma rhurhaliri rhwayunva eby’oli waderha, aliko byalikwirire bwenene.” Abana babaliri bantabala bwenene. Eyinabaga nahabire banambwira, s’ey’abakulu bowe barhambwira. Nayiga binene bwenene ku abola bana.

Marie-Line: Omu eneo nguma, naliherhe amafunzo omu Chifaransa, omu chiportige, n’omu Chisranantongo. Mwali-werhu muguma ampanula oku ndeme nahwanza n’endimi zikomere n’okumalira oku zinkomere. Ntashibirizaga, nabona kw’eyola eli mpanulo nyinja.

Bulala lusiku luguma, naliherhe efunzo lye Biblia omu Chisranantongo n’eyindi omu Chiportige. Nabere nahwanza efunzo lya kabiri, mwali-werhu rhwaliri naye anambwira, “Marie-Line, imbwene nka hali echibazo!” Nahengera eyi kasi naderhere n’omukazi muguma w’Ebrezile omu Chisranantongo ahali h’Echiportige!

Abantu mwakolere babazigira loshi. Gurhe mwagalaga kujira abandi babe bera benyu bwenene?

Jack: Mezali 11:25 ederhere: “Omuntu onaha abandi n’omurhima goshi alengerera.” Rhurhagangana kuchihana oku bandi. Oku bilolre okukwiziza echumbi ly’Obwami, hali abaliri bambwira mpu: “Leka abahubiri bakole ebyo.” Nani nanashubiza mpu: “Sawa, nani indi muhubiri. Che chirhumire akaba hali akasi kahemerwe kakolwe, nani insimire imbeho.” Chiro akaba oku buli muntu asima sa ziguma abe ahali bwihunze, ahanene rhwaliri rhwayibuka oku rhurhalonzeze obwihunze b’okurhubuza kukolera abandi ebinja.

Marie-Line: Rhunachihangana kuyerekana oku rhusimisizwe na bene-berhu na bali-berhu bwenene. Nantyo, rhwanamenya amango bakenere omuntu w’okubachungira abana changwa ow’okuja kubalerha oku masomo. N’ahola rhwanarhegula emipango yerhu bwinja omu kuntu rhugale kubagwasa. Omu ntyo rhwagala kukuza obwira haguma n’abandi, omu kuba tayari kubarhabala amango bakenere omusada.

Migisho mihe mwapatire omu kukolera ahali obulagirire bunene?

Jack: Akasi k’amango moshi karhulerhere migisho minene bwenene omu kalamo kerhu. Ahanene rhwapatire ebisanzi by’okusimira ebintu bya buli lubero Yehova alemere. Chiro akaba oku rhwapatire n’ebibazo, aliko rhurhulerere omu bwenge bulala rhumenyere oku engabo za Mungu zarhurhabala hoshi rhwakaba.

Inchili murhabana, nalishwekerwe omu Guyane Française eju y’okurhachihira omu bintu by’epolitike bula ndi mukristu. Intachigeraga nawaza okunakashubire kugalukamo eyi inkala ndi misiyonere n’okunyemerera indambagirire epirizo nka mukozi wa Mungu. Bibonekene oku eyi Yehova agisha, anagisha n’omurhima goshi!

Marie-Line: Okola kuchihana oku bandi, k’okunansimisa bwenene. Rhusimire bwenene okuba omu kasi ka Yehova. Kwashubire kurhuma rhwayegerana bwenene nka mulume n’omukazi. Hali amango Jack anabaza akaba rhwakahamagala omulume n’omukazi bavunikire omurhima balye ebilyo haguma nerhu. Ahanene nanashubiza mpu, “nali nawazize oko k’onoko!” Intyo kubyaliri byaba.

Jack: Hano hofi-hofi, bachizindire mpima babugana imperhe ekansere y’eprostate. Marie-Line arhalisimire haba n’akatyu okuyunva ntyo, namubwira: “Mukazi-wani, akaba nafa omusezi, intaba nafire mpu mperhe myaka minene y’obushaja. Aliko naba ey’inantoshekere bulala imenyere oku nagezeze akalamo kani koshi omu kujira ebintu by’ekiroho biherhe akachiro, binasimisize.”—Mwa. 25:8.

Marie-Line: Yehova arhufungulire omulyango rhurhaliwazize n’okurhuyemerera rhujire ebintu rhurhachigeraga kuwaza oku byakaba. Kweri akalamo kerhu kayunjulirene ebintu binja. Bulala rhunihire Mungu bwenene, hoshi olubaga lwage lwarhubwira oku rhuje, harhwanaja!

^ mus. 32 Echisranantongo luli lulimi luchangirwe mw’Echingereza, Echidechi, Echiportige, n’endimi z’omu Afrika. Lwahwanziswaga n’abaja.