Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STÓRIA DI VIDA

“Ale-nu li! Manda-nu bai!”

“Ale-nu li! Manda-nu bai!”

BU TA gostaba di faze más na pregason? Dja bu pensa na muda pa undi ten más nisisidadi, talvês pa un otu país? Si dja bu pensa, bu ta ben gosta di konxe irmon Jack i irman Marie-Line Bergame.

Jack ku Marie-Line Bergame sta djuntu na sirvisu pa ténpu interu désdi 1988. Es é konxedu pa algen ki sabe lida dretu ku mudansa, i dja es seta txeu diziginason na Guadalupi i na Giana Franseza. Gósi é filial di Fransa ki ta kuida di kes dôs tiritóriu li. Nu ben faze Jack ku Marie-Line alguns pergunta.

Kuzê ki poi nhos ta entra na sirvisu pa ténpu interu?

Marie-Line: N kria na Guadalupi, i kantu N staba pikinoti, txeu bês N ta pasaba un dia interu na pregason ku nha mai. El éra un Tistimunha di Jeová zeloza. N gosta txeu di pesoas, pur isu kantu N finda liseu na anu 1985, N kumesa sirvisu di pioneru.

Jack: Kantu mi éra jóven, sénpri N ta staba djuntu ku kes irmon ki ta staba na sirvisu pa ténpu interu i ki gostaba txeu di pregason. Sénpri N ta sirbiba di pioneru ajudanti na féria di skóla. Alvês na fin di simana, nu ta tomaba otokaru i nu ta ba pregaba ku pionerus na ses tiritóriu. Nu ta pregaba dia interu, i na fin nu ta ba tomaba banhu na mar. Kel ténpu éra sábi dimás!

Poku ténpu dipôs ki N kaza ku Marie-Line na anu 1988, N fika ta pensa: ‘Nu sta livri, nton pamodi ki nu ka ta faze más na pregason?’ Nton, N kumesa sirvisu di pioneru djuntu ku Marie-Line. Un anu dipôs, nu faze Skóla pa Pioneru i nu diziginadu pioneru spesial. Nu tevi txeu diziginason sábi na Guadalupi, i dipôs nu konvidadu pa sirbi na Giana Franseza.

Sima anus ba ta pasa, nhos muda txeu bês di diziginason. Kuzê ki djuda nhos lida ku kes mudansa?

Marie-Line: Kes irmon na Betel di Giana Franseza sabia ma testu di Bíblia ki más nu gosta é Isaías 6:8. Nton, óras ki es ta txomaba nos, txeu bês es ta kumesaba ta brinka: “Nhos ta lenbra ki testu ki nhos gosta más txeu?” Dja nu sabia ma kel-li éra mudansa di diziginason. Nton nu ta flaba: “Ale-nu li! Manda-nu bai!”

Nu ta ivita konpara kes diziginason ki nu ten gósi ku kes ki nu tinha antis, pamodi kel-li pode ka dexa-nu xinti alegria na nos novu diziginason. Tanbê, nu ta tenta faze amizadi ku irmons i irmans na kel novu diziginason.

Jack: Alguns amigu ku bon intenson dja kustuma flaba nos pa nu ka muda pamodi es krê pa nu fikaba pértu di es. Má, kantu nu staba ta sai di Guadalupi, un irmon lenbra-nu di kuzê ki Jizus fla na Mateus 13:38 : ‘Kanpu é mundu.’ Pur isu, óras ki nu ta muda di diziginason, nu ta lenbra ma inda nu sta sirbi na kel mésmu kanpu, ka ta nporta na undi. Di tudu manera, kuzê ki é más inportanti é ten un lugar pa prega i algen pa pâpia ku el!

Óras ki nu txiga na un novu tiritóriu, nu ta odja ma kes algen ta vive filís. Nton, nu ta tenta vive sima es. Kumida pode ser diferenti, má nu ta kume kuzê ki es ta kume i nu ta bebe kuzê ki es ta bebe. É klaru ki nu ta toma kuidadu ku nos saúdi. Nu ta sforsa sénpri pa pâpia kuzas dretu sobri nos diziginason.

Marie-Line: Tanbê nu ta prende txeu ku irmons di kes lugar ki nu ta sirbi. N ta lenbra ma kantu nu txiga na Giana Franseza, staba txuba. Nton, nu pensa ma nu tinha ki speraba ti ki txuba paraba pa nu pode ba pregaba. Má, un irman fla-m: “Bu sta prontu pa nu bai pregason?” N responde spantadu: “Modi?” El responde: “Panha guarda-txuba, i nu ta bai na bisikléta.” Na kel dia N prende pega na guarda-txuba i anda na bisikléta omésmu ténpu. Si N ka fazeba si, nunka N ka ta pregaba na ténpu txuba!

Dja nhos muda uns 15 bês. Ki konsedju nhos ta da otus algen sobri mudansa?

Marie-Line: Mudansa pode ser difísil. Má, é inportanti sta na un lugar ki óras ki bu ben di pregason bu ta xinti ma é bu kaza.

Jack: Sénpri N gosta di pinta kaza di déntu. Óras ki irmons di Betel dja sabeba ma nu ta fikaba poku ténpu na un diziginason, es ta flaba mi lógu: “Jack, di es bês ka bu preokupa ku pinta!”

Marie-Line bira bon na ruma kuzas na kaxóti! El ta poi tudu kuza na kaxóti i el ta skrebe na kada un di es: “kaza-banhu”, “kuartu”, “kuzinha” i otus kuza. Nton, óras ki nu txiga na kel novu kaza, é más fásil poi kes kaxóti na ses lugar. Tanbê, el ta faze un lista di kuzê ki sta déntu di kada kaxóti. Asi ta fika más faxi pa nu atxa kes kuza ki nu meste.

Marie-Line: Dja ki nu prende ser organizadu, nu ta konsigi sai lógu na pregason.

Modi ki nhos ta organiza nhos ténpu pa nhos pode ‘faze trabadju pa Deus konplétu’? — 2 Tim. 4:5.

Marie-Line: Na sugunda-fera, nu ta diskansa i nu ta pripara runion. Di térsa-fera pa frenti, nu ta bai pregason.

Jack: Nbóra nu ten óra pa da, nu ka ta konsentra na kel-la. Pregason é kuza más inportanti pa nos. Di óra ki nu ta sai di kaza ti óra di volta, nu ta tenta pâpia ku tudu algen ki nu nkontra ku el.

Marie-Line: Pur izénplu, óras ki nu ta bai pikiniki sénpri N ta leba folhetus ku mi. Alguns algen ta txiga na nos i ta pidi publikasons, sikrê nu ka flaba es ma nos é Tistimunhas di Jeová. Pur isu, sénpri nu ta toma kuidadu ku nos manera di bisti i di konporta. Pesoas ta repara kes kuza la.

Jack: Tanbê nu ta da tistimunhu óras ki nu ta ser bons vizinhu. N ta panha papel na txon, N ta bota lixu i N ta bare kes fódja di planta ki ta kai na vólta di kaza. Nos vizinhus ta repara kel-li, i alvês es ta pergunta: “Bu ka tene ninhun Bíblia pa bu da-m?”

Txeu bês dja nhos ba prega na tiritórius lonji. Nhos ta lenbra di algun di kes viaji ki ka ta da pa skese?

Jack: Na Giana, é difísil txiga na alguns tiritóriu. Alvês nu ta pasaba un simana ta viaja 600 km na kaminhu mariadu. Un bês, nu bai vizita Saint-Élie, un zóna ki ta fika na florésta di Amazónia. Foi un momentu ki ka ta da pa skese! Pa txiga la, nu pasa txeu óra ta viaja di karu i dipôs na un barku di mutor. Maioria di kes algen ki ta mora la ta trabadjaba na mina di oru. Alguns di es gosta txeu di nos publikasons, ki pa faze kontribuison, es da-nu uns padasinhu di oru! Di noti, nu mostra-s un di kes vídiu di organizason. Txeu algen di kel lugar bai sisti.

Marie-Line: Dja ten alguns anu ki Jack konvidadu pa faze diskursu di Komemorason na zóna di Kamopi. Pa txiga la, nu viaja kuatu óra na un barku di mutor na Riu Oiapoki. Foi un spiriénsa sábi dimás.

Jack: Na párti más baxu di riu, korenti é mutu más fórti i pode ser prigozu. N pode fla ma N fika dimiradu di odja tudu kel agu ta ben ku forsa i ta da na barku. Un kondutor di barku meste sabe kuzê ki el sta faze. Má foi un spiriénsa rei di sábi! Nbóra staba sô 6 Tistimunha di Jeová na Komemorason, uns 50 algen ba sisti i ti alguns algen di kes tribu di la!

Marie-Line: Ken ki é jóven i ki krê faze más na sirvisu di Jeová pode ten spiriénsas rei di sábi sima kes-li. Na kes situason li, bu meste kunfia na Jeová i bu fé ta fika más fórti. Txeu bês nu odja mô di Jeová ta djuda-nu.

Dja nhos prende alguns língua. É faxi pa nhos prende un língua?

Jack: Klaru ki nau. N prende kes língua pamodi N mesteba. N tevi ki faze Studu di Sentinéla na língua di sranantongu * mésmu antis di N dadu leitura di Bíblia! N pergunta un irmon si N faze dretu. El responde: “Nu ka ntende alguns palavra, má staba rei di bon.” Mininus pikinoti djuda-nu txeu. Óras ki N flaba algun kuza mariadu, kes algen grandi ka ta flaba mi, má mininus ta flaba. N prende txeu ku kes minís.

Marie-Line: Na un tiritóriu, N tinha studus di Bíblia na fransês, na purtugês i sranantongu. Un irman fla-m pa N faze studu na kes língua más difísil primeru i pa N dexa kes más fásil pa fin. Na komésu, N ka ntende pamodi ki el da-m kel konsedju li.

Un dia, N tinha un studu na sranantongu i kel otu na purtugês. Kantu N kumesa ta faze kel sugundu studu, kel irman ki staba ku mi fla-m: “Marie-Line, parse-m ma algun kuza ka sta dretu!” Nton, N da kónta ma N staba ta pâpia ku un mudjer brazilera na sranantongu envês di purtugês!

Na kes kongregason ki nhos sirbi, irmons gosta txeu di nhos. Modi ki nhos ta konsigi faze bons amizadi ku irmons?

Jack: Provérbios 11:25 ta fla: ‘Algen ki gosta di da ta ten más txeu’. Nu gosta txeu di pasa ténpu ku irmons i di faze kuzas pa es. Óras ki meste konpo algun kuza na Salon di Reinu, alguns ta fla-m: “Dexa otus publikador ta faze”. Má N ta responde: “Bon, ami tanbê é un publikador. Si ten algun trabadju pa faze, N krê sta la.” É klaru ki nos tudu nu meste di algun ténpu pa nos, má nu ka ta dexa kel-la inpidi-nu di faze kuzas dretu pa otus.

Marie-Line: Nu ta sforsa pa nu mostra ma nu ta preokupa ku irmons. Di kel manera li, nu ta pasa ta sabe óras ki es meste di algen pa toma kónta di ses fidju ô pa toma-s na skóla. Nu ta organiza nos planus pa nu pode djuda-s. Dja ki nu sta sénpri prontu pa djuda-s óras ki es meste, nu pasa ta ten bons amigu.

Ki bensons nhos resebe pamodi nhos sirbi undi ten más nisisidadi?

Jack: Nos vida é rei di sábi pamodi nu sta na sirvisu pa ténpu interu. Nu tevi xansi di sta pértu di naturéza i odja txeu tipu di kuzas ki Jeová kria. Nu pasa pa alguns prubléma, má nu ten pas déntu nos pamodi nu sabe ma ka ta nporta undi nu sta, povu di Jeová ta djuda-nu.

Kantu N staba jóven, N podu prézu na Giana Franseza pamodi N nega ba trópa. Nunka N ka pensaba ma un dia N ta torna voltaba pa la kómu misionáriu i ku autorizason pa vizita kes prézu. Jeová da-m txeu benson, el é un Deus ki gosta di da!

Marie-Line: Un di kes kuza ki más ta da-m alegria é djuda otus. Anos é filís pamodi nu sta na sirvisu di Jeová. Kel-li tanbê sta poi nos kazamentu más fórti. Alvês, Jack ta pergunta-m si nu pode konvida un kazal ki sta dizanimadu pa ben kume ku nos. Txeu bês N ta responde: “N staba ta pensa na mésmu kuza!” É si ki kuzas ta kontise.

Jack: Dja ten alguns anu ki N fika ta sabe ma N tene kánser na próstata. Nbóra Marie-Line ka gosta di obi kel-li, má dja N fla-l: “Nha kretxeu, N ka sta mutu bédju, má sikrê N móre manhan, N ta móre kontenti di sabe ma N uza nha vida pa faze kel ki ten más valor, ki é sirbi Jeová.” — Gén. 25:8.

Marie-Line: Jeová abri-nu pórtas ki nunka nu ka sta speraba i el dexa-nu faze kuzas ki nunka nu ka ta imajinaba. Nu tevi un vida xeiu di bons kuza. Nu ta kunfia na Deus di tudu nos korason, i si se organizason pidi-nu pa nu bai pa algun lugar, é pa la ki nu ta bai!

^ par. 32 Sranantongu é un língua ki é skravus ki kria. El é mistura di inglês, olandês, purtugês i línguas di Áfrika.