Ir al contenido

Ir al índice

KIKʼASLEMAL RI E WINAQ

«¡Oj kʼolik riʼ! ¡Chojtaqaʼ la bʼik!»

«¡Oj kʼolik riʼ! ¡Chojtaqaʼ la bʼik!»

¿LA KAWAJ kapatanij más ri Jehová xuqujeʼ katbʼe pa lugar jachiʼ kajwataj más tobʼanik, weneʼ pa jun chi tinamit? We jeriʼ, ri xkibʼan ri e qachalal Bergame kuya achuqʼabʼ.

Xumaj pa 1988 Jack xuqujeʼ Marie-Line kipatanim ri Jehová pa tiempo completo. Are e qachalal che kukʼam kiwach pa apachike lugar che kepatanin wi xuqujeʼ e pataninaq pa ri tinamit Guadalupe xuqujeʼ pa ri Guayana Francesa, are territorios che kimik kril ri sucursal re Francia. Chqabʼanaʼ jujun preguntas chke.

¿Jasche xiwaj xixpatanin pa tiempo completo?

Marie-Line: Xinkʼiy pa ri tinamit Guadalupe, xuqujeʼ amaqʼel kinel che utzijoxik utzij ri Dios rukʼ ri nunan che xux jun sukʼalaj pataninel. Rumal che sibʼalaj utz kwilo kinchʼaw kukʼ ri e winaq xinmaj ri precursorado are chiʼ xinkʼis ri tijobʼal pa 1985.

Jack: Are chiʼ kʼa in akʼal na amaqʼel xinkʼojiʼ kukʼ qachalal che kepatanin pa tiempo completo xuqujeʼ che sibʼalaj utz kkil utzijoxik ri utzij ri Dios. Are chiʼ kkʼis ri tijobʼal re ri junabʼ kinbʼan ri precursorado auxiliar. Jujun taq fines de semana kojel jun qʼij che utzijoxik utzij ri Dios kukʼ ri precursores, tekʼuriʼ kojbʼe chuchiʼ ri mar. ¡Sibʼalaj utz kwil ri e qʼij riʼ!

Pa 1988 xinkʼuliʼ rukʼ Marie-Line. Xa jubʼiqʼ tiempo qʼaxinaq, xinchomaj: «Utz riʼ we kqanimarisaj más ri qachak che ri Dios. Kʼo ta kojqʼatenik». Rumal laʼ xinmaj ri precursorado regular rukʼ ri wixoqil. Are chiʼ qʼaxinaq chi jun junabʼ, xinbʼe pa ri tijobʼal ke precursores, tekʼuriʼ xyaʼ ri precursorado especial chqe. Pa taq ri lugares re Guadalupe che xojpatanin wi sibʼalaj utz xqilo, tekʼuriʼ xojtaq bʼi pa Guayana Francesa.

Pa kʼi junabʼ ibʼanom kʼi asignaciones. ¿Jas ixtowinaq rech kukʼam iwach?

Marie-Line: Ri e qachalal re Betel re Guayana Francesa ketaʼm che ri texto che utz kqilo are Isaías 6:8. Rumal laʼ, are chiʼ kojkichʼabʼej lo pa teléfono, kʼi taq mul pa tzeʼn kkibʼij chqe ri e tzij riʼ: «¿La knaʼtaj chiwe ri texto che utz kiwilo?». Qetaʼm che ri e tzij riʼ kukʼutu che kkʼextaj ri qasignación. Rumal laʼ kqabʼij: «¡Oj kʼolik riʼ! ¡Chojtaqaʼ la bʼik!».

Utz ta kqilo kqajunamaj ri qasignaciones, rumal che wariʼ kubʼano che nim ta kqil ri kʼo qukʼ. Xuqujeʼ, kqakoj qachuqʼabʼ rech kqetaʼmaj kiwach ri e qachalal re ri lugar.

Jack: Ojer kanoq, jujun qachiʼl rukʼ utz kanimaʼ xkibʼij chqe che kojbʼe ta pa jun lugar chik, rumal che kkaj kojkʼojiʼ naqaj chke. Are kʼu, chiʼ xojel bʼi pa ri tinamit Guadalupe, jun qachalal xubʼij chqe ri e utzij ri Jesús che kʼo pa Mateo 13:38: «Ri tikabʼal, are ri uwach Ulew». Rumal laʼ, are chiʼ kojbʼe pa jun chi asignación, knaʼtaj chqe che xaq junam ri chak che tajin kqabʼano, apastaneʼ ri lugar oj kʼo wi. Ri más nim ubʼanik are ri e winaq re ri territorio.

Are chiʼ kojopan pa jun kʼakʼ lugar, kqilo che ri e winaq kekikotik. Rumal laʼ kqakoj qachuqʼabʼ rech kqabʼan qe ri kkibʼano. Weneʼ ri jastaq che ktijowik xaq ta junam, are kʼu kqatij ri kkitij e areʼ xuqujeʼ kqachajij qibʼ rech kojyawaj taj. Kqakoj qachuqʼabʼ rech utz kojchʼaw chrij ronojel ri qasignación.

Marie-Line: Xuqujeʼ kqetaʼmaj kʼi jastaq chkij ri e qachalal re ri lugar. Knaʼtaj chwe ri xqakʼulmaj are chiʼ majaʼ naj xojopan pa Guayana Francesa. Sibʼalaj nim ri jabʼ, rumal laʼ xqachomaj che rajawaxik kqeyej na rech kel ri jabʼ rech kojbʼe che utzijoxik utzij ri Dios. Are kʼu jun qachalal ixoq xubʼij chwe: «¿La kojbʼek?». Rukʼ xibʼin ibʼ xinbʼij che: «¿Jas kqabʼano?». Xubʼij chwe che kqakʼam bʼi ri qaparagua tekʼuriʼ kojbʼe chrij ri qabicicleta. Xwetaʼmaj che rukʼ jun nuqʼabʼ kinchap ri bicicleta are kʼu rukʼ ri jun chik kinchap ri paragua. We mat xinbʼan wariʼ, kinchomaj che mat xinkun riʼ xintzijoj ri utzij ri Dios pa ri qʼalaj.

Weneʼ quince mul ikʼexom ri iwachoch. ¿La kʼo nikʼaj tzij kibʼij chqe?

Marie-Line: Sibʼalaj kajwataj chak rech kakʼex akʼolbʼal. Are kʼu rajawaxik jun utz ja jachiʼ kuxlan wi jun are chiʼ ktzalij lo che utzijoxik utzij ri Dios.

Jack: Are chiʼ kqakʼex ri qachoch, kʼamanaq chwe che kintzʼaj upam ri ja. Ri e qachalal re ri sucursal jujun taq mul weneʼ ketaʼm che naj ta tiempo kojkanaj pa ri lugar riʼ, rumal laʼ kkibʼij chwe: «Jack, rajawaxik taj katzʼaj upam ri ja».

Marie-Line sibʼalaj utz kubʼan che ukʼolik ri jastaq. Ronojel kukʼol chupam cajas xuqujeʼ kukoj ubʼiʼ junam rukʼ «Re baño», «Re warabʼal» o «Re cocina». Are chiʼ kojopan pa ri kʼakʼ qachoch, qetaʼm jachiʼ kqaya wi ri cajas. Rech chanim kqariq ri jastaq qe, ri wixoqil ubʼanom jun lista jachiʼ kubʼij wi ri kʼo chupam ri cajas riʼ.

Marie-Line: Rumal che utz qabʼanom che ukʼolik ri jastaq qe, chanim kqamaj chi jumul ri qachak pa ri congregación.

¿Jas kibʼan che ukojik ri itiempo are chiʼ kitzijoj ri utzij ri Dios? (2 Tim. 4:5).

Marie-Line: Pa taq lunes kojuxlanik xuqujeʼ kqatijoj qibʼ che ri e riqbʼal ibʼ. Ri e nikʼaj chi qʼij re ri semana kojbʼe che utzijoxik utzij ri Dios.

Jack: Qastzij che rajawaxik kqatzʼaqatisaj ri horas che ktaʼ chqe, are kʼu kojchoman ta chrij wariʼ. Ri más nim ubʼanik chqawach are utzijoxik utzij ri Dios. Are chiʼ kojel bʼi cho qachoch xuqujeʼ chiʼ kojtzalij loq, kqakoj qachuqʼabʼ rech kojtzijon kukʼ ri e winaq che kqariqo.

Marie-Line: Jun kʼutbʼal, are chiʼ kojbʼe pa waʼkatem, kinkʼam bʼi jujun alaj taq wuj. E kʼo winaq keqebʼ qukʼ xuqujeʼ kkitaʼ e wuj chqe, paneʼ qabʼim ta chke che oj testigos rech Jehová. Rumal laʼ, kqachajij ri qatzʼyaq kqakojo xuqujeʼ ri kqabʼano. Ri e winaq kkil wariʼ.

Jack: Xuqujeʼ kqaya jun utz kʼutbʼal are chiʼ keqatoʼ ri qakʼulja. Amaqʼel kinyak ri e wuj che e tzaqinaq, kwesaj ri e mes xuqujeʼ kinjosqʼij ri jardín jachiʼ oj kʼo wi. Ri e qakʼulja kkil wariʼ, jujun taq mul kkibʼij chwe: «Chasipaj jun nuBiblia».

Kʼi taq mul itzijom ri utzij ri Dios pa naj taq lugares. ¿La kʼo jun chke ri e viajes riʼ qas knaʼtaj chiwe?

Jack: Pa ri Guayana Francesa, e kʼo lugares che sibʼalaj naj e kʼo wi. Kʼi taq mul pa jun semana kqabʼan bʼi 600 kilómetros (370 millas) pa kʼax taq bʼe. Knaʼtaj chwe ri solinik xqabʼan pa Saint Élie, pa ri kʼicheʼlaj Amazonas. Rech kojopan chilaʼ, kʼi taq horas kojbʼe pa carro tekʼuriʼ kojbʼe pa jun jukubʼ. Ri kichak ri e winaq che e kʼo chilaʼ are kkitzujuj oro (qʼan pwaq). Sibʼalaj utz kkil ri e wuj che xqaya kan chke che xkiya alaj taq abʼaj re oro che kikuchuj. Pa ri chaqʼabʼ, e kʼi winaq xeʼopan che rilik jun video rech ri utinamit ri Dios.

Marie-Line: Majaʼ naj, xtaʼ che Jack che kuya ri chʼabʼal re ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús pa ri tinamit Camopi. Kajibʼ horas xojbʼin bʼi pa jun jukubʼ pa ri nimaʼ Oyapock rech kojopan pa ri tinamit riʼ. Sibʼalaj xojkikot pa ri viaje riʼ.

Jack: Nim xulan ri nimaʼ, ri ubʼe ri nimaʼ sibʼalaj xibʼibʼal. Qas kinbʼij chiwe che jun kuxibʼij ribʼ are chiʼ kqebʼ rukʼ ri ubʼe ri nimaʼ. Ri achi che kkʼamow ubʼe ri jukubʼ rajawaxik retaʼm ri kubʼan che. Sibʼalaj utz xqil wajun viaje riʼ. Paneʼ xa e waqibʼ Testigos xekʼojiʼ pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús, xeʼopan e cincuenta winaq xuqujeʼ xeʼopan e winaq re nikʼaj chi tinamit.

Marie-Line: Bʼantajik junam rukʼ wariʼ kekunik kkibʼan ri alabʼom alitomabʼ che kkaj kkinimarisaj ri kichak che Jehová. Are chiʼ jun kuriq wariʼ, are utz kukubʼaʼ ukʼuʼx chrij ri Jehová, rukʼ waʼ kkunik kubʼan ko ri ukojonik. Amaqʼel kqil ri kubʼan Jehová che qatoʼik.

Ix iwetaʼmam kʼi chʼabʼal. ¿La xa sibʼalaj utz kiwilo kiwetaʼmaj nikʼaj chi chʼabʼal?

Jack: Jeʼ taj. Xwetaʼmaj ri e chʼabʼal riʼ rumal che rajawaxik. Jun kʼutbʼal, xinya ri Etaʼmanik re ri wuj Ri Chajinel pa sranangtongo * are chiʼ nubʼanom ta nijun jumul ri sikʼinik re ri Biblia pa ri congregación. Xintaʼ che jun qachalal we xuchʼobʼ ri xinbʼij, areʼ xubʼij chwe: «Kʼo jujun taq tzij che xqachʼobʼ taj, are kʼu utz xabʼan che». Ri e akʼalabʼ sibʼalaj xinkitoʼ. Xaq ta e junam kukʼ ri kʼo chi kijunabʼ, ri akʼalabʼ xkibʼij chwe jachiʼ xinsach wi. Kʼi xwetaʼmaj chkij ri e akʼalabʼ riʼ.

Marie-Line: Pa jujun lugares, xinya etaʼmanik pa ri chʼabʼal francés, portugués xuqujeʼ sranangtongo. Jun qachalal xubʼij chwe che utz we kinya ri etaʼmanik pa ri chʼabʼal che qas ta kinkun che, che are ri portugués, tekʼuriʼ kinkʼis ri etaʼmanik rukʼ ri chʼabʼal che kʼax ta ubʼixik. Kʼi ta tiempo qʼaxinaq xwilo che sibʼalaj utz ri pixabʼ xuya chwe.

Jun qʼij, xinya kebʼ etaʼmanik, ri nabʼe pa sranangtongo ri ukabʼ pa portugués. Are chiʼ xinmaj uyaʼik ri ukabʼ etaʼmanik, ri qachalal che bʼenaq wukʼ xubʼij chwe: «Marie-Line, ri chuchuʼ kuchʼobʼ ta ri tajin kabʼij». Xwilo che tajin kinchʼaw rukʼ jun ixoq re Brasil pa sranangtongo, are ta pa portugués.

Ri e qachalal jachiʼ xixpatanin wi sibʼalaj kixkaj. ¿Jas ibʼanom rech kʼo utz taq iwachilanik?

Jack: Proverbios 11:25 kubʼij: «Ri yanel kapax uwach [o kkʼiyar] ri jastaq rech». Sibʼalaj utz kqilo keqatoʼ ri e nikʼaj chik. Are chiʼ kintobʼan che uchʼajchʼobʼexik ri Ja rech Ajawbʼal, e kʼo jujun qachalal kkibʼij chwe: «Wajun chak riʼ are ri publicadores kebʼanowik». Are kʼu kinbʼij chke: «In xuqujeʼ in publicador. We kʼo jun chak kbʼanik, kwaj in kintobʼanik». Qonojel kajwataj chqe kojkʼojiʼ pa qatukel, are kʼu in xuqujeʼ ri wixoqil qas kqaj keqatoʼ ri e nikʼaj chik.

Marie-Line: Kqakoj qachuqʼabʼ che retaʼmaxik kiwach ri e qachalal. We kqato che kajwataj tobʼanik chke, weneʼ che kichajixik ri akʼalabʼ o kikʼamik lo pa ri tijobʼal. Kqatas ri qatiempo rech kojkunik keqatoʼ. Jelaʼ kqabʼano rech kojux utz taq kachiʼl xuqujeʼ keqatoʼ are chiʼ kajwataj chke.

¿Jas tewchibʼal iriqom rumal che ix tobʼanaq jawiʼ kajwataj wi?

Jack: Upatanexik ri Jehová pa tiempo completo uyaʼom kikotemal chqe. Kʼi taq mul xojpatanin pa taq lugares jachiʼ kilitaj wi jalajoj taq jastaq ubʼanom ri Jehová. Apastaneʼ ri kʼax xqariqo, amaqʼel xqanaʼ jororibʼal pa qanimaʼ rumal che qetaʼm che apastaneʼ ri lugar oj kʼo wi ri utinamit ri Jehová amaqʼel kuya ri utobʼanik chqe.

Are chiʼ kʼa in ala na, xinkoj pa cárcel pa Guayana Francesa rumal che xwaj taj xinbʼan ri servicio militar. Xinchomaj taj che kopan na jun qʼij che kintzalij na pa cárcel che utzijoxik utzij ri Dios chke ri e winaq che e kʼo chilaʼ. Qastzij wi, ri Jehová kuya nimaʼq taq tewchibʼal chqe.

Marie-Line: Ri más kuya kikotemal chqe are kitoʼik ri e nikʼaj chik. Sibʼalaj utz kqilo kqapatanij ri Jehová. Wariʼ ojutoʼm pa ri qakʼulanem. Jujun taq mul, Jack kubʼij chwe we utz keqasikʼij jun kʼulaj che tajin keqʼax pa kʼax rech kekitijaʼ kiwa qukʼ. Kʼi taq mul kqilo che xaq junam ri tajin kqachomaj. Amaqʼel jeʼ kkʼulmataj wariʼ.

Jack: Qʼaxinaq kan jujun junabʼ, xinriq cáncer re próstata. Paneʼ Marie-Line kraj taj kuta wariʼ, are kʼu kinbʼij che: «We kinkam chweʼq kabʼij, kinkam ta riʼ rumal rijobʼik. Are kʼu rukʼ kikotemal kinkamik rumal che xinkoj ri nukʼaslemal che upatanexik ri Jehová, ri más nim ubʼanik pa ri qakʼaslemal» (Gén. 25:8).

Marie-Line: Ri Jehová jetaneʼ ujaqom jun uchiʼja chqawach xuqujeʼ uyaʼom chqe che kqabʼan jastaq che qachomam taj. Qariqom kʼi tewchibʼal pa ri qakʼaslemal. Apachiʼ taneʼ ri lugar ri kojutaq wi bʼi ri utinamit ri Dios, kojbʼek rumal che kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri Jehová.

^ párr. 32 Ri sranangtongo are jun chʼabʼal che xkimaj ubʼanik ri esclavos che xkiyuj ri inglés, holandés, portugués xuqujeʼ nikʼaj chi chʼabʼal africanos.