Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

“Ko Kimaua Eni! Fekau‘i Kimaua!”

“Ko Kimaua Eni! Fekau‘i Kimaua!”

‘OKÚ KE loto ke fakalahi atu ho‘o ngāue fakafaifekaú ‘aki ‘a e hiki ki he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú, mahalo ki ha fonua muli? Kapau ko ia, te ke ma‘u ‘aonga nai mei he hokosia ‘a Tokoua mo Tuofefine Bergame.

Ko Jack mo Marie-Line kuó na kau fakataha ‘i he ngāue taimi-kakató talu mei he 1988. ‘Oku ‘ilo‘i kinaua ‘i he‘ena ngaofengofua makehé, kuó na tali ‘a e ngaahi vāhenga-ngāue lahi ‘i Kuatelupe mo Kiana Falanisē. ‘Oku ‘i he malumalu ‘o e va‘a ‘o Falaniseé ‘a e ongo feitu‘ú ni. Tau ‘eke angé kia Jack mo Marie-Line ha ngaahi fehu‘i ‘e ni‘ihi.

Ko e hā na‘á ne ue‘i kimoua ke kau ki he ngāue taimi-kakató?

Marie-Line: ‘I he tupu hake ko ha ki‘i tama ‘i Kuatelupe, na‘á ku fa‘a malanga ‘aho kakato mo ‘eku fa‘eé, ‘a ia ko ha Fakamo‘oni faivelenga. ‘Oku ou ‘ofa ‘i he kakaí, ko ia ‘i he ‘osi pē ‘eku akó, ‘i he 1985, na‘á ku kamata tāimu‘a.

Jack: ‘I he‘eku kei si‘í, na‘e takatakai‘i au ‘e he kau sevāniti taimi-kakato ‘a ia na‘a nau sai‘ia ‘i he ngāue fakafaifekaú. Na‘á ku fa‘a tāimu‘a tokoni ‘i he tutuku ‘a e akó. ‘I he faka‘osinga uiké, ne mau fa‘a ‘alu ‘i ha pasi ke kau fakataha mo e kau tāimu‘á ‘i honau feitu‘u ngāué. Na‘a mau malanga ‘i he ‘aho kotoa—pea faka‘osi ki matātahi. Na‘e fakafiefia ‘a e ngaahi ‘aho ko iá!

Hili pē ‘ema mali mo Marie-Line ‘i he 1988, na‘á ku pehē hifo, ‘‘Okú ma ‘ata‘atā, ko e hā ‘oku ‘ikai ai ke ma fai ha me‘a lahi ange ‘i he ngāue fakafaifekaú?’ Na‘á ku kau fakataha mo Marie-Line ‘i he ngāue tāimu‘á. ‘I he ta‘u ‘e taha ki mui ai, hili ‘a e kau ki he ako tāimu‘á, na‘e fakanofo kimaua ko ha ongo tāimu‘a makehe. Na‘e lahi homa ngaahi vāhenga-ngāue fakafiefia ‘i Kuatelupe ki mu‘a ke fakaafe‘i kimaua ke hiki ki Kiana Falaniseé.

Kuó mo hokosia ‘a e ngaahi liliu lahi ‘i homo vāhenga-ngāué ‘i he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú. Ko e hā kuó ne tokoni‘i kimoua ke fe‘unu‘aki ki he ngaahi tu‘unga fo‘oú?

Marie-Line: Na‘e ‘ilo‘i ‘e he fanga tokoua ‘i he Pēteli Kiana Falaniseé ‘ema veesi Tohi Tapu manakó ko e ‘Aisea 6:8. Ko ia ‘i he taimi na‘a nau ui ai kimauá, na‘a nau fa‘a fakakata mai ‘o pehē, “‘Okú mo manatu‘i ho‘omo veesi Tohi Tapu manakó?” Na‘á ma ‘ilo‘i ‘oku ‘uhinga ia ‘e liliu homa vāhenga-ngāué, ko ia te ma pehē, “Ko kimaua eni! Fekau‘i kimaua!”

‘Okú ma faka‘ehi‘ehi mei hono fakahoa homa ngaahi vāhenga-ngāue ‘i he kuohilí koe‘uhí ‘e lava ke ta‘ofi ai kimaua mei he fiefia ‘i he me‘a ‘okú ma ma‘ú. ‘Okú ma toe tamu‘omu‘a ke ‘ilo‘i homa fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

Jack: ‘I he kuohilí, na‘e feinga ‘a e ngaahi kaume‘á ‘i he ‘uhinga lelei ke fakalotosi‘i‘i kimaua mei he hikí koe‘uhi na‘a nau loto ke ma nofo ofi ange kiate kinautolu. Ka ‘i he‘ema mavahe mei Kuatelupé, na‘e fakamanatu mai ‘e ha tokoua ‘e taha ‘a e lea ‘a Sīsū ‘i he Mātiu 13:38: “Ko e ngoué ko e māmaní ia.” Ko ia ‘i he liliu homa vāhenga-ngāué, na‘á ma fakamanatu kiate kimaua ‘okú ma kei ngāue pē ‘i he ngoue tatau ‘o tatau ai pē pe ‘okú ma ‘i fē. He ko ē, ko e kakaí mo e feitu‘u ngāué ‘a e me‘a mahu‘inga tahá!

‘I he‘ema a‘u ki ha feitu‘u ngāue fo‘ou, ‘okú ma sio ki he ni‘ihi kehé ‘oku malava ke nau mo‘ui fiefia ‘i ai. Ko ia, ‘okú ma feinga ke mo‘ui ‘o hangē ko e fa‘ahinga fakalotofonuá. ‘E kehe nai ‘a e me‘akaí, ka ‘okú ma kai ‘a e me‘a ‘oku nau kaí pea inu mo e me‘a ‘oku nau inú, ngāue‘aki ‘a e ngaahi founga fakafaito‘o ‘oku ala ma‘ú. ‘Okú ma feinga ke lea lelei ma‘u pē fekau‘aki mo homa vāhenga-ngāue kotoa.

Marie-Line: ‘Okú ma toe ako ‘a e me‘a lahi mei he fanga tokoua fakalotofonuá. ‘Oku ou manatu‘i ‘ema fuofua a‘u ki Kiana Falaniseé. Na‘e ‘uha lahi, ko ia na‘á ma fakakaukau na‘e pau ke ma tatali ke ‘afua ki mu‘a ke ma lava ‘o ‘alu ‘i he malangá. Ka na‘e ‘eke mai ‘e ha tuofefine, “Tau ‘alu?” ‘I he ‘ohovale, na‘á ku pehē ange, “Anga-fēfē?” Na‘á ne tali mai, “To‘o ho fakamalú, pea te tau ‘alu ‘i he‘etau pasikalá.” Ko ia na‘á ku ako ki he founga ke puke ha fakamalu pea heka ‘i ha pasikala ‘i he taimi tatau. Kapau na‘e ‘ikai ia, he‘ikai mei malava ke u ‘alu ‘o malanga ‘i he fa‘ahita‘u ‘uhá!

Kuo tu‘o 15 nai ho‘omo hikí. ‘Oku ‘i ai ha fokotu‘u ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e hikí?

Marie-Line: Ko e hikí ‘e lava ke hoko ko ha pole. Ko ia, ‘oku mahu‘inga ke ke kumi ha feitu‘u te ke ongo‘i lata ai ‘i ho‘o foki ki ai mei he ngāue fakafaifekaú.

Jack: ‘Oku ou fa‘a vali ‘a homa loto falé. Ko e fanga tokoua ‘i he va‘á, ‘oku nau ‘ilo‘i nai he‘ikai ke ma nofo fuoloa, te nau fa‘a pehē mai, “Jack, ‘oua te ke hoha‘a ki he valí he taimí ni!”

Ko Marie-Line ‘okú ne poto lelei ‘i hono fa‘o ‘ema ‘ū me‘á! ‘Okú ne fa‘o ‘a e me‘a kotoa ‘i he ‘ū puha pea fakahingoa ko e “falemālōlō,” “loki mohe,” “peito” mo e hā fua. Ko ia ‘i he‘ema a‘u ki homa ‘api fo‘oú, ‘oku faingofua ange ‘ema tuku ‘a e ‘ū puhá ki honau feitu‘u totonú. ‘Okú ne hiki ha lisi ‘o e ‘ū me‘a ‘i he puha taki taha koe‘uhi ke faingofua ‘ema ma‘u ‘a e me‘a ‘okú ma fiema‘ú.

Marie-Line: Koe‘uhi kuó ma ako ke fokotu‘utu‘u maau, ‘oku lava ke ma kamata leva ‘i he‘ema taimi-tēpile tu‘uma‘ú.

‘Oku anga-fēfē ho‘omo fakataimitēpile‘i homo taimí koe‘uhi ke “fakahoko kakato ‘a [ho‘omo] ngāue fakafaifekaú”?—2 Tīm. 4:5.

Marie-Line: Ko e ‘aho Mōnité, ‘okú ma mālōlō pea teuteu ki he fakatahá. Mei he Tūsité leva, ‘okú ma ‘alu ‘i he ngāue fakafaifekaú.

Jack: Neongo ‘oku ‘i ai ‘a e houa pau ke ma ngāue‘i, ‘oku ‘ikai ke ma tokangataha ki ai. Ko e ngāue fakafaifekaú ko e me‘a tefito ia ‘i he‘ema mo‘uí. Mei he taimi ‘okú ma mavahe ai mei ‘apí ki he‘ema fokí, ‘okú ma feinga ke lea ki he tokotaha kotoa ‘oku mau fetaulakí.

Marie-Line: Ko e fakatātaá, ‘i he‘ema ‘alu ‘o kai me‘akai, ‘oku ou ‘ave ma‘u pē ‘a e ‘ū tuleki. ‘Oku fa‘a ha‘u ‘a e kakai ‘e ni‘ihi ‘o kole mai ha ‘ū tohi, neongo na‘e te‘eki ke ma tala ange ko e taha kimaua ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ko e ‘uhinga ia, ‘okú ma tokanga ai ki he‘ema ‘ai valá mo e tō‘ongá. ‘Oku fakatokanga‘i ‘e he kakaí ‘a e ngaahi me‘a peheé.

Jack: ‘Okú ma toe faifakamo‘oni ‘i he‘ema hoko ko ha ongo kaungā‘api lelei. ‘Oku ou hiko mo ‘ave ‘a e vevé, pea tafi ‘ema ngoué. ‘Oku fakatokanga‘i ia ‘e homa kaungā‘apí pea ‘eke mai he taimi ‘e ni‘ihi, “‘Oku ‘i ai ha Tohi Tapu ma‘aku?”

Kuó mo fa‘a malanga ‘i he feitu‘u ngāue tu‘u mavahe. ‘Oku ‘i ai ha me‘a makehe mei he ngaahi fononga ko ení?

Jack: ‘I Kiana, ko e ngaahi feitu‘u ‘e ni‘ihi ‘oku faingata‘a ke a‘u ki ai. Na‘á ma fa‘a fononga ‘i he maile ‘e 370 (kilomita ‘e 600) ‘i ha uike ‘i he ngaahi hala tokakovi. Ko ‘ema ‘a‘ahi ki St. Élie, ‘i he vaotā ‘Amasoní, na‘e fakangalongata‘a. Na‘e laui houa ke a‘u ki ai ‘o ngāue‘aki ‘a e fanga fu‘u loli mo e vaka mīsini. Ko e tokolahi taha ‘o e kakai na‘e nofo aí ko e kau keli koula. ‘I he hounga‘ia ‘i he‘etau ‘ū tohí, na‘e ‘omai ‘e he ni‘ihi ‘a e fanga ki‘i konga koula ko ha tokoni! ‘I he efiafí, na‘á ma hulu ‘a e taha ‘o e ngaahi vitiō ‘a e kautahá. Na‘e ha‘u ki ai ‘a e fa‘ahinga fakalotofonua tokolahi.

Marie-Line: Ki mui ai, na‘e kole kia Jack ke ne fai ‘a e malanga Fakamanatu ‘i Camopi. Ke a‘u ki aí, na‘á ma fononga ‘i he houa ‘e fā ‘i ha vaka mīsini ‘i he Vaitafe Oyapock. Na‘e hoko ia ko ha hokosia fakafiefia.

Jack: ‘I he mālohi ‘a e tatafe ‘a e vaitafé ‘oku lava ke mātu‘aki fakatu‘utāmaki. ‘Oku ou fakapapau‘i atu ‘oku fakato‘oaloto ke sio ki he tafe vave ko ení ‘i he ofi atu ki ai ‘a e vaká. Ko ha tangata faka‘uli vaka kuo pau ke ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘okú ne faí. Ka ko ha hokosia fakaofo mo‘oni ia. Neongo ko e toko 6 pē ‘o kimautolu Fakamo‘oni na‘e ‘i aí, ko e toko 50 na‘a nau ma‘u ‘a e Fakamanatú, kau ai ‘a e kau ‘Initia ‘Ameliká!

Marie-Line: Ko e ngaahi hokosia fakakoloa ko ení ‘oku fakatatali mai ki he to‘utupu ‘oku nau loto ke foaki ‘a e me‘a lahi ange kia Sihova. Kuo pau ke ke falala kia Sihova ‘i he ngaahi tu‘unga ko ení, pea ko ho‘o tuí ‘e fakaivimālohi‘i. ‘Okú ma fa‘a vakai ki he ngāue ‘a e to‘ukupu ‘o Sihová.

Kuó mo ako ‘a e ngaahi lea kehekehe. ‘Okú mo ma‘u ‘a e me‘a‘ofa ‘o e leá?

Jack: ‘Ikai ‘aupito. Na‘á ku ako ‘a e ngaahi lea ko ení koe‘uhi na‘e ‘i ai ha fiema‘u. Na‘e pau ke u fakahoko ‘a e Ako Taua Le‘o ‘i Sranantongo * ki mu‘a ke u fai ha lau Tohi Tapu! Na‘á ku ‘eke ki ha tokoua pe na‘e fēfē ‘eku fakahoko iá. Na‘á ne tali, “‘I he taimi ‘e ni‘ihi na‘e ‘ikai ke mau mahino‘i ‘a e ngaahi lea ‘e ni‘ihi, ka na‘e lelei ‘aupito.” Na‘e tokoni lahi ‘a e fānaú. ‘I he‘eku fai ha fehālākí, te nau tala mai, he na‘e ‘ikai tala mai ia ‘e he kakai lalahí. Na‘á ku ako ‘a e me‘a lahi mei he fānaú.

Marie-Line: ‘I he feitu‘u ngāue ‘e taha, na‘e ‘i ai ‘eku kau ako Tohi Tapu ‘i he lea faka-Falanisē, faka-Potukali mo Sranantongo. Na‘e fokotu‘u mai ‘e ha tuofefine ke u kamata mo e lea faingata‘a tahá pea faka‘osi ki he lea ‘oku ou maheni lelei mo iá. Na‘e vave ke u mahino‘i ‘a e fakapotopoto ‘o e fale‘i ko iá.

‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e ‘i ai ‘eku ako Tohi Tapu ‘i he lea Sranantongo pea ko e ako hono uá ‘i he lea faka-Potukali. ‘I he‘eku kamata ‘a e ako hono uá, na‘e tala mai ‘e he tuofefine na‘á ma ‘alú, “Marie-Line, ‘oku ou tui ‘oku ‘i ai ha palopalema!” Na‘á ku ‘ilo‘i na‘á ku lea ki ha fefine Pelēsila ‘i he lea Sranantongo kae ‘ikai ‘i he lea faka-Potukalí!

Kuo ‘ofa‘i lahi kimoua ‘e he fa‘ahinga kuó mo ngāue ki aí. Kuo anga-fēfē ho‘omo malava ke ‘unu‘unu ofi ki he fanga tokouá?

Jack: ‘Oku pehē ‘i he Palōveepi 11:25: “Ko e tokotaha nima-homó ‘e lakalakaimonū.” ‘Oku ‘ikai ke ma toumoua ke foaki atu kimaua ki he ni‘ihi kehé. ‘I he fekau‘aki mo hono fakalelei‘i ‘a e Fale Fakataha‘angá, kuo tala mai ‘e he ni‘ihi: “Tuku ki he kau malangá ke nau fai ia.” Ka ‘oku ou pehē: “Ka, ko e tokotaha malanga pē mo au. Ko ia kapau ‘oku ‘i ai ha ngāue ke fakahoko, ‘oku ou loto ke ‘i ai.” Neongo ko kitautolu kotoa ‘oku tau fiema‘u ha taimi ma‘atautolu, ‘okú ma fa‘a fakamanatu pē kia kimaua ‘oku ‘ikai ke ma loto ke faka‘atā eni ke ne ta‘ofi kimaua mei he failelei ki he ni‘ihi kehé.

Marie-Line: ‘Okú ma feinga ke fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui ‘i hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ‘I he founga ko iá, ‘okú ma ‘ilo‘i ai ‘a e taimi ‘oku fiema‘u ai ‘e ha taha ke tokanga‘i ‘enau fānaú pe ‘omi kinautolu mei he ‘apiakó. ‘Oku lava leva ke ma fokotu‘utu‘u ‘ema ngaahi palaní ke faingamālie ke tokoni. ‘Okú ma fakatupulekina ai ha ha‘i vāofi mo e ni‘ihi kehé, ‘o mateuteu ke tokoni kiate kinautolu ‘i he‘enau fiema‘u iá.

Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki kuó mo ma‘u mei he ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú?

Jack: Kuo hoko ‘a e ngāue taimi-kakató ‘o fakakoloa ki he‘ema mo‘uí. Kuó ma ofi ma‘u pē ki natula, ‘o fiefia ‘i he fakatupu kehekehe ‘a Sihová. Neongo na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi pole, ‘okú ma ma‘u ‘a e nonga ‘i loto koe‘uhi ‘okú ma ‘ilo ‘okú ma ma‘u ‘a e poupou ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ‘i ha feitu‘u pē.

‘I he‘eku kei talavoú, na‘e tuku pilīsone au ‘i Kiana Falanisē koe‘uhi ko ‘eku tu‘u-‘atā faka-Kalisitiané. Na‘e ‘ikai ‘aupito te u fakakaukau te u toe foki ki ai ‘i ha ‘aho ko ha misinale pea faka‘atā ke ‘a‘ahi ki ai ko ha faifekau. Ko e mo‘oni, ko Sihova ‘okú ne nima-homo ‘i he‘ene ngaahi tāpuakí!

Marie-Line: Ko ‘eku fiefia lahi tahá ko hono foaki atu au ki he ni‘ihi kehé. ‘Okú ma fiefia ‘i he ngāue kia Sihová. Kuo toe tohoaki‘i ai kimaua ke vāofi ange ko ha ongo me‘a mali. ‘I ha taimi, ‘e ‘eke mai ‘e Jack pe ‘e lava ke ma fakaafe‘i mai ha ongo me‘a ‘okú na loto-si‘i ki ha houa kai. ‘Oku ou fa‘a pehē, “Ko e me‘a tofu pē ena na‘á ku fakakaukau ki aí!” Ko e me‘a ia na‘e hokó.

Jack: Ki muí ni, na‘e ma‘u au ‘e he kanisā ‘i he lama ‘o e tangamimí. Neongo ‘oku ‘ikai sai‘ia ‘a Marie-Line ke fanongo fekau‘aki mo ia, na‘á ku tala ange kiate ia: “‘Ofa‘anga, kapau te u mate ‘apongipongi, he‘ikai te u mate kuó u vaivai. Ka te u mate fiemālie, ‘i he ‘ilo‘i kuo fonu ‘eku mo‘uí ‘i he ngaahi me‘a fakalaumālie, pea mo e ngaahi me‘a ‘aonga.”—Sēn. 25:8.

Marie-Line: Kuo fakaava mai ‘e Sihova ‘a e ngaahi matapā ta‘e‘amanekina pea faka‘atā kimaua ke fai ‘a e ngaahi me‘a na‘e ‘ikai ‘aupito te ma ‘amanekina. Kuo fonu mo‘oni ‘ema mo‘uí ‘i he ngaahi me‘a lelei. ‘I he tuipau kakato ki he ‘Otuá, pe ko fē pē ‘a e feitu‘u ‘oku kole mai ‘e he‘ene kautahá ke ma ‘alu ki ai, ko e feitu‘u ia te ma ‘alu ki aí!

^ pal. 32 Ko Sranantongo ‘oku fio ai ‘a e kau lea faka-Pilitānia, faka-Hōlani, faka-Potukali mo e faka-‘Afilika, ‘o tupu mei he kau pōpulá.