Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EBYAFAAYO

“Tuli Hanu! Tuma Itwe!”

“Tuli Hanu! Tuma Itwe!”

NOGONZA kwongera ha buheereza bwawe nk’oku kugenda kuheereza omu kiikaro nambere hali obwetaago? Obukiraaba nukwo kiri, ekyokurorraho eky’Ow’oruganda Bergame na mukazi we nikisobora kukukonyera.

Jack na Marie-Line bakatandika kuheereza hamu omu buheereza obw’akasumi koona omu mwaka gwa 1988. Bamanyirwe muno nk’abantu abarahuka kumanyira obwomeezi obw’omu biikaro ebindi kandi kinu kibasobozeseze kuheereza omu biikaro bingi ebya Guadeloupe na French Guiana. Ebicweka binu hati biri ha nsi y’itaagi lya Bufaransa. Leka tukaguze Jack na Marie-Line ebikaguzo bike.

Kiki ekyakuletiire kutaaha obuheereza obw’akasumi koona?

Marie-Line: Kuruga omu buto, natebezaaga na nyina nyowe ekiro kyona omu Guadeloupe kandi akaba ali muheereza wa Yahwe omwekambi. Ngonza abantu, nahabweki obunamazire kusoma omu 1985, nkatandika kuheereza nka payoniya.

Jack: Obunkaba nkyali musigazi naikaraga n’ab’oruganda abakaba bali omu buheereza obw’akasumi koona kandi abagonzaaga muno kutebeza. Omu ruhumuro nakiraga kuheereza nka payoniya omusagiki. Wiikendi ezimu nyowe, nyina nyowe, n’ow’oruganda ondi, twagendaga na baasi kutebeza n’abapayoniya omu kiikaro batebezaamuga. Twatebezaaga ekiro kyona kandi rwebagyo tugenda kuhumuraho ha musa gw’enyanja. Ebiro ebi byatuleteraga okusemererwa kwingi!

Hanyuma yakaire kake mazire kutaaha obuswere na Marie-Line omu 1988, nkekaguza, ‘katwine obwire oburukumara kiki ekirukututanga kwongera ha buheereza bwaitu?’ Nketeranizaaho Marie-Line omu kuheereza nka payoniya. Hanyuma y’omwaka gumu turugire omu isomero ery’abapayoniya, bakatusindika kuheereza nk’abapayoniya ab’embaganiza. Obutukaba tukyali omu Guadeloupe tukaheereza omu biikaro ebirukwahukana ekyatuletiire kusemererwa kandi hanyuma tukasindikwa omu French Guiana.

Emyaka ey’omazire, oheriize omu biikaro bingi. Kiki ekikukonyire kwanguhirwa kumanyira obwomeezi obw’omu biikaro ebi?

Marie-Line: Ab’oruganda aba ha Beseri eya French Guiana bakaba bakimanyire ngu tugonza muno ekyahandiikirwe ekiri omu Isaya 6:8. Obu batuterraga esimu, babanzaaga kusandaara naitwe nibatukaguza ngu, “Nimwijuka ekyahandiikirwe eki mukira kugonza?” Obutwahurraga eki aho naaho twakimanyaga ngu nibagenda kutusindika omu kiikaro ekindi. Nahabweki twagarukamuga ngu, “Tuli Hanu! Tuma Itwe!”

Twetantara kulengesaniza ekiikaro ekihyaka n’ekiikaro nambere twarugire habwokuba eki nikisobora kutumaraho okusemererwa. Kandi tulengaho kunywana ab’oruganda n’abanyaanya itwe ab’omu kiikaro ekihyaka.

Jack: Obwire obw’enyuma, banywani baitu abamu balengahoga kututanga kugenda omu kiikaro ekindi habwokuba bagonzaaga twikale nabo. Baitu obutwarugire omu Guadeloupe, ow’oruganda omu akatwijukya ebigambo bya Yesu ebiri omu Matayo 13:38: “Oruharo [rundi omusiri] niyo ensi.” Nahabweki obututunga obujunanizibwa buhyaka twijuka ngu nitukyaheereza omu musiri nugwo gumu n’obukiraaba ngu tugenzere omu kiikaro ekindi. Ekikuru muno nubo abantu n’ekiikaro eky’okutebezaamu!

Obutuhika omu kiikaro tukyetegereza ngu abandi nibasobora kukikaramu basemeriirwe. Nahabweki tulengaho kwetwaza omu mulingo abataka betwazaamu. Eby’okulya byabo nibisobora kuba by’embaganiza, baitu tubirya kandi tunywa n’eby’okunywa eby’omu kiikaro eki baitu tweriinda ekintu kyona ekisobora kuba ky’akabi ha bwomeezi bwaitu. Kandi twekamba kubazaaho kurungi ekiikaro ekihyaka.

Marie-Line: Twekamba kwegera hali ab’oruganda. Ninyijuka ekyabaireho hanyuma y’akasumi kake tumazire kuhika omu French Guiana. Enjura ey’amaani ekaba negwa kandi twatekereza ngu katugirinde ekye nukwo tugende kutebeza. Baitu munyaanya itwe omu akangambira ati, “Oyetekaniize tugende?” Nkahunirra namugarukamu nti, “Turagenda tuta?” akangarukamu ati, “Kwata manvuuli yaawe tuvuge egaali.” Ekyarugiremu, nkeega kuvuga egaali nkwasire manvuuli. Kakuba ntarayegere kukora eki, nkaba ntarukwija kutebeza omu bwire obw’enjura!

Ofurukire nk’emirundi 15. Haroho amagezi goona agarukukwata ha kufuruka agawakugondeze kuha abantu abandi?

Marie-Line: Kufuruka tikwanguhire. Baitu kikuru muno otunge ah’okwikara nambere osobora kuhuumurra kurungi obworukuba orugire omu buheereza.

Jack: Nkira kusiiga eraangi ebisiika eby’enju ei tuba tutungire. Ab’oruganda aba ha itaagi obubakimanya ngu nambere batusindikire titukugenda kumarayo obwire bwingi, obumu bangambira bati: “Jack, murundi gunu otatalibana n’okusiiga eraangi!”

Marie-Line afookere mukugu muno omu kusiba ebintu obutuba nitufuruka! Ebintu byona abiteeka omu bokisi kandi azihandiikaho, “eby’omulyogero,” “eby’omu kisiika,” “ebyekicumbiro,” n’ebindi. Nahabweki obutuhika omu njuempyaka, kitwanguhira kumanya nambere tusemeriire kuteeka buli bokisi. Kandi akira kuhandiika ha rupapura nambere ataire buli kimu kyona.

Marie-Line: Habw’okwega kutekaniza kurungi ebintu obutuba nitufuruka kitukonyera kutandikiraho emirimo yaitu.

Obwire bwawe obukozesa ota kurora ‘wahikiriza obuheereza kwawe’?​—2 Tim. 4:5.

Marie-Line: Buli Balaza, tuhuumuraho kandi twetekaniriza ensorrokano. Ebiro ebindi byona tugenda omu buheereza.

Jack: Nobukiraaba ngu haroho esaaha ezitusemeriire kuhayo buli mwezi, eki titukitaho omutima habwokuba kutebeza kikuru muno hali itwe. Obututandika kutebeza, tulengaho kubaza na buli omu outuba tutangaine kuhikya obututaaha.

Marie-Line: Obutugenda omu kiikaro ekindi kuhumurraho, nkira kugenda na turakiti. Abantu abamu batusaba ebitabu n’obuturukuba tutabagambiire ngu tuli Bakaiso ba Yahwe. Enu niyo nsonga habwaki twegendereza muno omulingo tujwaramu kandi twetwazaamu habwokuba abantu bateekaho muno omutima ha bintu ebi.

Jack: Omulingo ogundi ogututebezaamu nugwo ogw’okukorra bataahi baitu ebintu ebirungi. Nkoma koma ebipapura, ntwara kunaga kasasiro, kandi nsorooza ebikoora ebiri haihi n’eka yaitu. Abataahi baitu bakira kundora ninkora ebintu binu kandi obwire obumu bankaguza, “Oine Baibuli ey’osobora kumpa?”

Okira kutebeza omu biikaro ebitanguhire kuhikamu. Haroho kintu kyona ekirungi omu ngendo ezo ekiwakugondeza kutugambiraho?

Jack: Omu Guiana ebicweka bimu ebigumire kuhikamu. Tukira kugenda engendo eza mairo 370 (600 km) omu wiiki emu kandi obu engundo mbi muno. Ninyijuka akasumi obutwagenzere kubunga omu kicweka kya St. Élie, ekiri omu kibira kya Amazon. Kikatutwarra esaaha nyingi kuhikayo, tukagendera omu motoka ey’esobora kuraba omu kisaka kandi tukakozesa n’eryato lya injini. Abantu abarukukira obwingi omu kiikaro kinu bahaiga ezaabu. Bakatuha ebicweka by’ezaabu kutusiima habw’ebitabu twabahaire! Rwebajyo twayolekaga vidiyo ez’ekitebe kandi abataka baingi babahoga.

Marie-Line: Enyumaho, Jack bakamusaba kugenda omu kyaro ekya Camopi kuha orubazo orw’Ekiijukyo. Tukagendera ha kisaaru kya Oyapock kandi tukamara esaaha ina ha lyato rya injini. Orugendo oru rukatusemeza muno.

Jack: Haroho ebiikaro ebimu ebyali by’akabi kurabamu habwokuba amaizi gageraga ha supidi y’amaani kandi gakaba garumu amabale. Baitu nikisemeza muno kurora amaizi ganu. Omuvugi ow’eryato asemeriire kuba mukugu muno kusobora kugarabamu. Baitu nabwo orugendo rukasemera. Nobukiraaba ngu twali tuli Bakaiso ba Yahwe mukaaga bonka ha Kiijukyo, hakabaho abantu 50 otwaliremu n’Abahindi Abamerika!

Marie-Line: Abakristaayo abato nibasobora kwegondeza omu bintu ebirungi nka binu kakuba bongera ha buheereza bwabo. Omu nyikara nka zinu osemeriire kwesigira kimu Yahwe, kandi kinu nikiija kugumya okwikiriza kwawe. Emirundi nyingi turozere omulingo Yahwe atukonyire.

Nk’oku oyegere endimi nyingi, tugambe ngu kikwanguhira kwega endimi?

Jack: Nangwa tinukwo kiri. Nkeega endimi zinu habwokuba hali haroho obwetaago. Nkaba nyine kwebembera okwega Omunaara gw’Omulinzi omu rulimi orwa Sranantongo * n’obukiraaba ngu nkaba ntakahaire orubazo rw’okusoma Baibuli! Hanyuma nkakaguza ow’oruganda obubaraaba banyetegeriize. Akangarukamu ati, “Ebigambo ebimu tubaire tutarukubyetegereza baitu okozere kurungi.” Abaana bakankonyera muno. Obunakoraga ensobi bangambiraga baitu abakuru batiinaga. Abato bakankonyera kwega bingi.

Marie-Line: Omu kiikaro kimu, nayegesaaga abeegi omu Rufaransa, Portuguese, hamu na Sranantongo. Munyaanya itwe omu akampa amagezi ngu ntandikege ninyegesa abeegi ab’orulimi orukukira kungumira. Omu kasumi kake nketegereza habwaki yampaire amagezi ago.

Kiro kimu, nkaba nyine kwegesa abeegi babiri, omu akaba nabaza Sranantongo kandi ondi n’abaza Portuguese. Baitu manyire orulimi orwa Sranantongo kukira orwa Portuguese. Obunatandikire kwegesa omwegi ow’arukubaza Portuguese hanyuma y’okwegesa owa Sranantongo, munyaanya itwe ou nkaba ndi nauwe akangambira ati: “Marie-Line, nintekereza nihasobora kuba haroho ekizibu!” Nkakyetegereza ngu nkaba nimbaliza omukazi omu Brazil ow’amanyire Portuguese nikozesa rulimu orwa Sranantongo!

Ab’oruganda n’abanyaanya itwe ab’omu bicweka nambere oheerize nibakugonza muno. Kiki ekikukonyire kutunga enkoragana enungi nabo?

Jack: Enfumo 11:25 n’egamba eti: “Omuntu omwenda aligomoka.” Titweganya kwehayo kukorra hamu n’abantu abandi. Nk’obukihika ha kuyonja Ekyombeko eky’Obukama, ab’oruganda abamu bangambira bati: “Leka abatebezi nubo bakole omulimo ogu.” Baitu mbagarukamu ngu “Nanyowe ndimutebezi. Nahabweki obuharaaba haroho omulimo gwona nanyowe, nyine kugukora.” Nobukiraaba ngu naitwe tugonza obwire obwokuba itwenka, titwikiriza eki kutulemesa kukorra abandi ebirungi.

Marie-Line: Twekamba kufaaho ab’oruganda n’abanyaanya itwe. Obutukimanya ngu haroho ow’oruganda arukwetaaga omuntu kumulindiraho abaana be rundi kubatabarra kuruga ha isomero, twahinduramuga puroguraamu yaitu nukwo tumukonyere. Habwokuba twikaraga twetekaniize kubakonyera, kikagumya enkoragana yaitu nabo.

Migisa ki ey’otungire habw’okuheereza omu biikaro ebirumu obwetaago?

Jack: Obuheereza obwa kasumi koona butuletiire emigisa nyingi. Tusoboire kurora n’okwegondeza omu bintu bingi Yahwe ebiyahangire. Nobukiraaba ngu tutungire ebizibu, twine obusinge omu mutima habw’okukimanya ngu twine obusagiki bw’abantu ba Ruhanga hoona nambere tugenda.

Obunkaba kyali musigazi, bakanteeka omu nkomo omu French Guiana habw’okwanga kugwera orubaju omu by’obulemi. Nkaba ntakukinihira ngu akasumi kalihika ngarukeyo nk’omu misaani kandi nyikirizibwe n’okutebeza abanyankomo. Hataroho kugurukyagurukya Yahwe ampaire emigisa nyingi!

Marie-Line: Kwehayo kukonyera abandi nikyo kikirayo kundetera okusemererwa. Kuheereza Yahwe kitusemeza muno. Kandi kinkonyire kugumya enkoragana yange naiba nyowe. Obwire obumu Jack ankaguza ngu turalizeeyo ow’oruganda n’amukazi we abahwoirwemu amaani tulye nabo ekiihuro? Nkira kumugarukamu nti: “Nanyowe nikyo mbaire nintekerezaaho!” Kinu kikira kubaho.

Jack: Obwire obw’enyumaho bakansangamu oburwaire bwa kansa. N’obukiraaba ngu Marie-Line kimusaliza kukikuhurra, mugambira ngu: “Mukyara, tinkagurusire muno, baitu n’obu nakufa hati, nyine okusemererwa habwokuba nk’ozeseze kurungi obwomeezi bwange kuheereza Yahwe.”​—Kub. 25:8.

Marie-Line: Yahwe atuhaire obujunanizibwa twali tutarukunihira kandi atusobozeseze kukora ebintu ebitukaba tarukunihira. Tutungire emigisa nyingi omu bwomeezi bwaitu. Nitwesigira kimu Ruhanga kandi hoona ekitebe kye nambere kiratusindika nuho turagenda!

^ kac. 32 Orulimi orwa Sranantongo rurumu ebigambo eby’Orungereza, Dutch, Portuguese, n’endimi ezimu eza Afrika. Orulimi runu rukatandikwaho abairu.