Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 15

Ngapi omu o tara vantu ava o gwana mokuzuvhisa?

Ngapi omu o tara vantu ava o gwana mokuzuvhisa?

“Kankukeni, mu tare mapya omu gana fire etezo.”—JOH. 4:35.

RUSUMO 64 Lihameka momuzangu noruhafo

ETWAROMO *

1-2. Morwasinke ga uyungilire Jesus nonkango edi da kara mwaJohanesa 4:35, 36?

APA Jesus ga kere morugendo rokuza koGalireya, age nampo kwa pitire momapya goyilya. (Joh. 4:3-6) Ako kwa hupire ko makwedi gane, komeho yilya oyo va yi teze. Yipo nye, ayo nampo kwa tetukisire vantu apa Jesus ga tente asi: “Kankukeni, mu tare mapya omu gana fire etezo.” (Resa Johanesa 4:35, 36.) Yisinke ga tembe Jesus?

2 Jesus kwa tembe kokupongaika vantu nye kapisi yilya. Diworoka eyi ya horokere komeho Jesus a uyunge nonkango odo. Nampili ngomu Vajuda ngava dili kulizuvha noVasamaliya, Jesus kwa zuvhisilire mukadi goMusamaliya ntani age kwa purakenene. Apa Jesus ga uyungire kuhamena mapya aga “gana fire etezo,” mbunga zoVasamaliya ava va zuvhire kuhamena Jesus komukadi goMusamaliya kwa wizire va ya lironge yoyinzi kwaJesus. (Joh. 4:9, 39-42) Mulirongi gumwe goBibeli kwa uyunga kuhamena sihorokwa esi asi: “Eharo lyovantu owo . . . kwa fene ngwendi yilya eyi yina fire etezo.”

Yisinke natu rugana nsene tuna dimburura asi “mapya gana fire etezo”? (Tara paragarafu 3)

3. Uwa musinke ngo gwanena mo nsene o tara vantu monkedi ezi ga va tere Jesus?

3 Ngapi omu o tara vantu ava o zuvhisire mbudi zongwa? Ove kuvatara ngwendi yilya eyi yina fire etezo ndi? Nsene yimo, ove ngo rugana yininke yitatu eyi yina kukwama ko. Sokuhova, ove ngo tara sirugana sokuzuvhisa asi kuna kara mongenderera. Siruwo sokuteza esi sina hupu ko sisupi, yipo nye kapi tuna kara nosiruwo sokurugana yapeke. Sauvali, ove ngo hafa apa ngo mona vantu kuna kupurakena kombudi zongwa. Bibeli kutanta asi vantu ‘kupembura posiruwo setezo.’ (Jes. 9:3) Ntani sautatu, ove ngo tara nkenye muntu asi komeho kuvhura nga kare murongwa, yipo nye ove ngo mu zuvhisira kuliza neyi ga hara.

4. Yisinke natu ka lirongera ko komupositoli Paurusa mosirongwa esi?

4 Varongwa vamwe vaJesus nampo kwa gazarere asi Vasamaliya kapi ngava kara varongwa vaJesus, nye Jesus kapisi yimo ga gazarere ngoso. Age kwa va tere asi kuvhura ngava kare varongwa vendi komeho. Nose twa hepa kutara vantu ava atu zuvhisire asi ezuva limwe kuvhura ngava kare varongwa vaKristusa. Mupositoli Paurusa kwa tu tulira po sihonena sosiwa. Yisinke natu lirongera ko kwendi? Mosirongwa esi tatu ka zogera omu Paurusa (1) ga divire eyi va pura vantu ava ga zuvhisilire, (2) ga divire eyi va here ntani (3) ga tere vantu asi ezuva limwe kuvhura ngava kare varongwa vaJesus.

YISINKE EYI VA PURA VANTU?

5. Yisinke ya vaterere Paurusa a kwate egano vantu ava ga zuvhisilire mosinagoge?

5 Paurusa kwa zuvhisilire yikando yoyinzi monosinagoge. Pasihonena mosinagoge zomoTesaronika, age kwa ‘uyungire [noVajuda] yomomatjangwa Masabata gatatu.’ (Yirug. 17:1, 2) Paurusa nampo kwa lizuvhire umanguruki pokuuyunga novantu mosinagoge morwa age kwa kere Mujuda. (Yirug. 26:4, 5) Mokumona asi Paurusa ga kwete egano Vajuda, ayo kwa mu vaterere ava zuvhisire nouradi.—Fil. 3:4, 5.

6. Ngapi omu vantu wopomarandesero gomoAtena va lisigire nava ga zuvhisilire Paurusa mosinagoge?

6 Apa Paurusa ga tjwayukire moTesaronika nomoBereya morwa kwa mu rwanesere, age kwa zire koAtena. Apa ga ka sikire age kwa uyungire “mosinagoge noVajuda noVagereka ava ngava tjira Karunga.” (Yirug. 17:17) Nye apa ga zuvhisilire pomarandesero gomoAtena, vantu ava va mu purakenene va lisigire nava ga zuvhisire mosinagoge. Vantu ava ga zuvhisilire kwa hamenene mo valirongi ntani novapagani ava va tere mbudi zaPaurusa asi “erongo lyepe.” Awo kwa mu tanterere asi: “Yininke yimwe eyi o tu udisire kapi twa yi diva.”—Yirug. 17:18-20.

7. Kuliza noYirugana 17:22, 23, ngapi omu Paurusa ga tjindjire nkedi zendi zokuzuvhisa?

7 Resa Yirugana 17:22, 23. Paurusa kapi ga zuvhisilire vapagani womoAtena ngwendi monkedi ezi ga zuvhisilire Vajuda mosinagoge. Paurusa nampo kwa lipulire asi: ‘Yisinke va pura vantu womoAtena?’ Age kwa nomenene yininke eyi ya mu kundurukidire ntani ayo kwa mu vaterere a dive eyi va pura vantu. Ntani komeho Paurusa a uyunge nawo yomoMatjangwa, age kwa tamekere kuuyunga nawo kuhamena yininke eyi va pura. Mulirongi gumwe goBibeli kwa tanta asi: “Mokumona asi Paurusa kwa kere Mujuda, age ga yi divire asi Vagereka kapi ava karere Karunga gousili ogu ava karere Vajuda noVakriste. Nye age kwa hetekerere ko kuvalikida asi Karunga ogu ga va tanterere kuna kara Karunga ogu va diva Vaatena.” Yipo nye, Paurusa kwa tjindjire nkedi zendi zokuzuvhisa. Age kwa tanterere Vaatena asi mbudi ezi ga zuvhisire kwa tundire ‘kwaKarunga gokudira kudivikwa’ ogu va here kukarera Vaatena. Nampili ngomu vapagani owo va dilire kudiva Matjangwa, Paurusa kapi ga gazarere asi awo kapi ngava vhura kukara Vakriste. Nye age kwa va tere ngwendi yilya eyi yina fire etezo ntani age kwa tjindjire nkedi zendi zokuzuvhisa mbudi zongwa.

Honena mupositoli Paurusa pokukara gokunomena, pokuzuvhisa kuliza noukaro womuntu ntani pokutara vantu asi kuvhura va kare varongwa (Tara paragarafu 8, 12, 18) *

8. (a) Ngapi omu no diva eyi va pura vantu womomukunda gweni? (b) Yisinke no vhura kurugana, nsene gumwe ta kutantere mokuzuvhisa asi age ga kara noukarelikarunga wendi?

8 Ngwendi Paurusa, nomena eyi va pura vantu womomukunda gweni. Pasihonena, yininke musinke ya kara membo lyawo ndi eyi va tura ketuwa lyawo? Edina lyendi ntani monkedi omu a dwara ndi mbuyungiso zendi kulikida asi ga hamena koukarelikarunga wongandi ndi? Kuvhura nampo a ku tantere asi age ga kara noukarelikarunga wendi. Apa ayi horokere oyo muzuvhisi gosiruwo nasinye gedina Flutura, age kulimburura asi: “Ame kapi nina hara kukusininika o pure eyi na pura, nye kuna hara kuzogera nove kuhamena sirongwa esi . . . ”

9. Ngapi omu no zuvhisira muntu ogu ga hamena koukarelikarunga wongandi?

9 Yirongwa musinke no zogera nomuntu ogu ga hamena koukarelikarunga wongandi? Hetekera ko kudiva yininke eyi ga pura muntu ogo eyi ya lifana neyi wa pura. Nampo nage kukarera Karunga gumwe tupu, ntani ga pura asi Jesus kwa tu fira yipo a tu zowore. Nampo ga pura hena asi ntaantani Karunga nga ka guse po udona naunye pevhu. Ruganesa yininke eyi ga pura, eyi ya lifana neyi wa pura yipo o mu tantere mbudi zomoBibeli.

10. Yisinke twa hepa kurugana ntani morwasinke natu yi ruganena?

10 Diworoka asi vantu kuvhura va dire kupura nayinye eyi ava va rongo komaukarelikarunga gawo. Yipo nye, konyima zokudimburura ukarelikarunga ou ga hamena muntu, hetekera ko kudiva eyi ga pura nawa-nawa. Munazinyetu Donalta gomoAlbania kwa tanta asi: “Vantu vamwe ava atu gwana kutanta asi awo kwa hamena koukarelikarunga, nye konyima awo kuyitambura asi kapi va pura nawa-nawa asi Karunga yipo ga kara.” Munazinyetu gomutumwa gomoArgentina kwa tanta asi vantu vamwe kuuyunga asi va pura mwaKarunga mutatu gumwe, nye kuvhura va dire kupura nawa-nawa asi Karunga, Muna ntani nompepo zokupongoka kuna kara muntu gumwe tupu. Munazinyetu ogo kwa tanta asi: “Pokudiva asi vantu vamwe kapi va pura eyi ava va rongo komaukarelikarunga gawo, ayo kuvatera nge ni dive omu nani tameka kuvazuvhisira.” Yipo nye, hetekera ko kudiva eyi va pura nawa-nawa vantu. Nsene o yi rugana, ove ngo kara ngwendi Paurusa ogu ga tente asi age “navenye kuliza nawo moyikara yawo nayinye.”—1 Kol. 9:19-23.

YISINKE VA HARA VANTU?

11. Kuliza noYirugana 14:14-17, yisinke ga rugene Paurusa yipo a zuvhisire vantu womoLisitira monkedi zongwa?

11 Resa Yirugana 14:14-17. Paurusa pomuhowo kwa nomenene eyi va hara vantu, ano konyima yipo ga va zuvhisilire kuliza noukaro wawo. Pasihonena, vantu ava ga gwene Paurusa moLisitira nampo kapi va divire Matjangwa. Yipo nye, age kwa uyungire monkedi ezi nava vhura kukwata egano mbudi zendi. Age kwa uyungire kuhamena ewogo lyonondya ntani noruhafo. Age kwa ruganesere nonkango ntani yihonena eyi va kwete egano vantu ava ga zuvhisilire.

12. Ngapi omu no diva eyi va hara vantu yipo o va zuvhisire kuliza noukaro wawo?

12 Ruganesa nondunge yipo o dive eyi va hara vantu womomukunda gweni ntani zuvhisa kuliza noukaro womuntu. Ngapi omu no diva eyi ga hara muntu apa no ligwana nage ndi apa nokasika pembo lyendi? Nomena. Pasihonena, nampo age kuna kurugana mosipata, ndi kuna kuresa buke, ndi kuna kupangera etuwa lyendi ndi nampo kuna kurugana yapeke. Nsene kuvhura, tameka kuzogera nage kuliza neyi ana kurugana. (Joh. 4:7) Eyi ava dwara vantu nayo kuvhura kulikida oku va tunda, neyi ava rugana ntani nosipana somaudano esi va hara. Gustavo kwa tanta asi: “Ame kwa tamekere kuzogera nomumati gonomvhura 19, ogu ga dwere sikoverero esi va faneka mbimbi ogu ga divikwa. Ame kwa mu pulire kuhamena sikoverero sendi, yipo ga tanterere nge eyi ga harera mbimbi ogo. Nzogera ozo kwa ninkisire nge ni tameke kulironga Bibeli nomumati ogo, ano age ngesi kuna kara gumwe goNombangi daJehova.”

13. Ngapi omu no pura muntu yipo mu tameke kulironga nage Bibeli monkedi ezi na yi hafera?

13 Nsene kuna kupura muntu yipo mu tameke kulironga nage Bibeli, yi rugana monkedi ezi na yi hafera. Mu likida monkedi omu nga li mu vatera elirongo lyoBibeli. (Joh. 4:13-15) Pasihonena, munazinyetu gomukadi gedina Poppy kwa zire membo lyomukadi ogu ga likidire elituromo. Apa Poppy ga mwene nzapo ezi va rameka kekuma ezi za likidire asi mukadi ogo kwa kere profesora gelirongo, Poppy kwa tente asi nose kuronga vantu kupitira melirongo lyoBibeli ntani kupitira komapongo. Mukadi ogo kwa tamekere kulironga Bibeli ntani kwa zire kepongo ezuva lyokukwama ko. Konyima zosiruwo age kwa zire kosigongi. Konyima zomvhura zimwe, age kwa gwene ekuho. Lipura nyamoge asi: ‘Yisinke va hara vantu ava ani zogere nawo Bibeli? Kuvhura ni va fatwilire omu atu rugana elirongo lyoBibeli monkedi ezi nava yi hafera ndi?’

14. Yisinke no rugana nsene kuna kuliwapaikira elirongo lyoBibeli, yipo varongwa woge va ka gwanene mo uwa?

14 Nsene ono tameke kulironga Bibeli nomuntu, liwapaikira nawa komeho zankenye elirongo. Gazadara kuhamena epata lyomurongwa goge, elirongo lyendi, eyi ya mu horokera meparu ntani neyi ga hara. Ngomu ono kuliwapaikira, tokora asi matjangwa musinke no ka resa, nonovidiyo edi no ka mu likida ntani noyifanekeso eyi nokaruganesa mokufaturura usili womoBibeli. Lipura nyamoge asi, ‘Yisinke na ka hafera murongwa gwange goBibeli ndi yisinke eyi na yi ka mu twa komutjima?’ (Yis. 16:23) Munazinyetu gomukadi gedina Flora ogu a rugana uzuvhisi wokukarerera moAlbania, nga lirongo Bibeli nomukadi ogu ga tente asi: “Kapi tani vhuru kutambura eyi azi rongo Bibeli kuhamena evhumbuko.” Flora kapi ga sininikire mukadi ogo yipo a tambure eyi azi rongo Bibeli. Age kwa tanta asi: “Ame na yi dimbwilire asi mukadi ogo pomuhowo ga hepa ntudi kudiva Karunga ogu ga tumbwidira kuhamena evhumbuko.” Kutunda opo, pwankenye elirongo, Flora nga nkondopeke omu Jehova ga hara vantu, nounongo wendi ntani nononkondo edi ga kara nado. Konyima, mukadi ogo kwa ya pulire mevhumbuko ntani age ngesi kuna kara gumwe goNombangi daJehova goupampi.

VA TARA ASI EZUVA LIMWE NGAVA KARA VARONGWA

15. Kuliza noYirugana 17:16-18, nkareso musinke va kere nazo vantu womoGereka, nye morwasinke Paurusa ga twikilire kuzuvhisira Vaatena?

15 Resa Yirugana 17:16-18. Paurusa kapi ga tere Vaatena asi kapi ngava kara varongwa morwa sinzi sawo ngava karere yikarunga yoyipempa, awo ngava lihameke moruhonda ntani kwa pulire nompo dosipagani. Ntani age kapi ga hagekere kuvazuvhisira nampili ngomu va mu swawire. Paurusa kwa ya kere Mukriste nampili ngomu nga ‘uyunga [Kristusa] momudona, ta mu hepeke oku ta mu swaura.’ (1 Tim.1:13) Ngwendi moomu tupu Jesus ga tere Paurusa asi ezuva limwe nga kara murongwa, Paurusa nage kwa tere Vaatena asi ezuva limwe nawo ngava kara varongwa. Ehuguvaro eli ga kere nalyo koVaatena kwa retere yitundwamo yoyiwa.—Yirug. 9:13-15; 17:34.

16-17. Yisinke ayi likida asi vantu womarudi nagenye kuvhura va kare varongwa vaKristusa? Gava sihonena.

16 Mosiruwo sovapositoli, vantu womarudi gokulisiga-siga kwa ya kere varongwa vaJesus. Apa Paurusa ga tjangerere mbilive kositata soVakolinte, esi sa kere moGereka, age kwa tente asi vantu vamwe womombungakriste ozo kwa kere vakorokotji nare ntani ngava lihameke moruhonda. Nye age kwa gwederere ko hena asi: “Vakweneni vamwe yimo va kere. Nye one kwa ligava va mu kuhwe nonzo.” (1 Kol. 6:9-11) Ngano nove yipo wa kere, ngano wa tere vantu owo asi ezuva limwe ngava kara varongwa ndi?

17 Neina, sinzi sovantu kuna kutura po marunduruko yipo va kare varongwa vaJesus. Pasihonena, muzuvhisi gokukarerera gomoAustralia gedina Yukina kwa dimburura asi vantu womarudi nagenye kuvhura va tambure mbudi zomoBibeli. Ezuva limwe apa ga zire kongesefa ezi azi randesa nonzugo, age kwa ka gwene mukadona gonotattoo. Yukina kwa tanta asi: “Pomuhowo ame kapi na here kumuzuvhisira, nye konyima ame kwa tamekere kuzogera nage. Ame kwa ya dimbwilire asi age kwa hara Bibeli morwa notattoo dendi dimwe kwa kere novelise dimwe domoMapisarome.” Mukadona ogo kwa tamekere kulironga Bibeli ntani nokuza komapongo. *

18. Morwasinke natu dilira kupangura vantu?

18 Ngoso Jesus kwa uyungire asi mapya gana fire etezo morwa ga yi divire asi vantu wovanzi ngava mu kwama ndi? Hawe. Morwa Matjangwa kwa pumbire asi vantu wovasesu tupu ngava tura epuro mwendi. (Joh. 12:37, 38) Ntani Jesus ga kere nevhuliko lyokudiva eyi ya kere monomutjima dovantu. (Mat. 9:4) Nampili ngomu nga likida elituromo kovantu wovasesu ava va pulire mwendi, age kwa zuvhisilire vantu navenye nomupampi. Yipo nye, mokumona asi ose kapi atu vhuru kumona eyi ya kara konomutjima dovantu ngwendi Jesus, ayo ya wapa mokudira kupangura vantu ava atu zuvhisire. Mevango lyokupangura vantu, twa hepa kuvatara asi ezuva limwe kuvhura ngava kare varongwa vaJesus. Mutumwa gomoBurkina Faso gedina Marc kwa tanta asi: “Vantu ava ani gazara asi ngava tura po ezokomeho, konyima awo kuyahageka kulironga Bibeli. Nye ava ani gazara asi kuvhura ngava hageke kulironga, yiwo ava tura po ezokomeho. Ame na dimburura asi sosiwa po twa hepa tupu kupulisira mpepo zaJehova zi tu pitisire.”

19. Ngapi omu twa hepa kutara vantu ava atu zuvhisire momukunda gwetu?

19 Pomuhowo, kuvhura o gazare asi momukunda gweni kapi muna kara vantu wokufana ngwendi yilya eyi yina fire etezo. Nye diworoka nonkango edi Jesus ga tanterere varongwa vendi. Jesus kwa tente asi mapya gana fire etezo. Vantu kuvhura kulitjindja ntani kuvhura va kare varongwa vaKristusa. Jehova ga yi diva asi vantu womomukunda gwetu kuvhura ngava kare varongwa vaJesus ntani age kuvatara asi awo “emona.” (Hag. 2:7) Nsene tu tara vantu ngwendi moomu Jehova naJesus ava va tara, ose ngatu hetekera ko kudiva ntundiliro zawo neyi va hara. Kapi ngatu va tara asi awo vantu tupu, nye ose ngatu va tara asi awo kuvhura ngava kare vanavazinyetu komeho.

RUSUMO 57 ‘Dimbira’ Jehova noruhafo

^ para. 5 Ngapi omu monkedi omu atu tara vantu womomukunda gwetu ayi kundama omu atu zuvhisa nokuronga? Sirongwa esi tasi ka zogera omu Jesus nomupositoli Paurusa va tere vantu ava va zuvhisilire ntani nomu natu va honena pokudiva eyi va pura vantu neyi va hara ntani nokuvatara asi ezuva limwe ngava kara varongwa.

^ para. 17 Masimwititi aga ga kara koruha, “Bibeli kurundurura eparu lyovantu” kulikida omu vantu va rundurura nkareso zawo. Masimwititi ogo kwa hagekere kugapwagesa moRuhungu momvhura 2017. Ngesi ago kuna kutwikira kugapwagesa kointaneta jw.org. Tara koruha ABOUT US > EXPERIENCES.

^ para. 57 EFANO Epenuno 10-11: Ngomu valikwali vana kuzuvhisa kumwe tunda embo zende embo, awo kuna kunomena (1) embo eli va wapeka nawa nonombya; (2) epata eli lya kara novanona; (3) embo eli ava dili kuzeresa monda noponze; ntani (4) embo lyovantu ava va hamena koukarelikarunga wongandi. Kupi oku no gwana muntu ogu nga tambura mbudi zongwa ezuva limwe?