Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 15

Jósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe chjota xi ʼmiyasonlee

Jósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe chjota xi ʼmiyasonlee

“Chjóʼaingio xkon, chótsenlao sonʼnde, nga̱ jejichotaon nichxinle nga sʼe̱xkó” (JUAN 4:35).

KJOAJNDA 64 Kao kjoatsjoa kʼoéxkoá chjota

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. Jmé xi kinchja̱ni je Jesús kʼianga kʼoakitso je én xi faʼaitʼa Juan 4:35, 36.

KʼIANGA ya Galilea tífi je Jesús, nkjín xjoe kjio jñani jaʼa, tsakui nichxin tokʼia kjimangʼa je tsojmintje (Juan 4:3-6). Nga kʼia ngi ño sá chale nga sʼe̱xkó. Tsakui nichxin tokʼoakoanle chjotatjenngile nga i̱ kitsole Jesús: “Chjóʼaingio xkon, chótsenlao sonʼnde, nga̱ jejichotaon nichxinle nga sʼe̱xkó” (tʼexkiai Juan 4:35, 36). * Ánni kʼoakitsoni.

2 Je xi kinchja̱ni Jesús kuinga sʼe̱xkó je chjota. Kuila si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi to chriankʼia kʼoakoan. Ningalani tsín nda kikao xínkjín je chjota judío kao chjota samaritano, je Jesús jngo chjoón xi Samaria tsʼe kitsoyale kʼoa nda kinrʼoé chjoón jebi. Kʼianga kʼoakitso Jesús nga “je jichotaon nichxinle nga sʼexkó” tsojmintje, nkjín chjota samaritano kicho xi koanmesale tsabe xi tʼatsʼe Jesús, nga̱ jé chjoón tsakʼéyanajmíle xi tʼatsʼe Jesús (Juan 4:9, 39-42). Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason itso xi kiski: “Nga nda kinrʼoé chjota jebi [...] yaa koanngóson joni je tsojmintje xi jekoa̱n sʼe̱xkó”.

Jmé xi koa̱n sʼiaan nga jekicho choa̱le nga sʼe̱xkó je tsojmintje (Chótsenlai párrafo 3)

3. Ánni nga ngisa nda kʼuínyasonñá tsa kʼoasʼin jchatokoán chjota josʼin tsabekon Jesús.

3 Kʼoa ñá, jósʼin ʼyatokoán je chjota xi ʼmiyasonlee je Énle Niná. A kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ya mangóson joni je tsojmintje xi jekoa̱n sʼe̱xkó. Tsa jaon, jan koya tjínni xi koa̱n sʼiaan. Xi títjon, kʼoénelee yaoná nga ngisa nʼio kʼuínyasoán, nga̱ ʼyañá nga tochoasa nichxin tíjna. Xi majaoni, nʼiojin tsjoa sʼe̱ tokoán nga kʼuínyasoán je Énle Niná “tojo sʼín je chjota nga tsjoa tjíole nichxin nga sʼexkó je tsojmintje” (Is. 9:3). Kʼoa xi majanni, kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga koa̱n chjotatjenngile Cristo koa̱n je chjota, kuinga kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi mandosinle.

4. Jméni xi jchaa tʼatsʼe je pastro Pablo i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 Je Jesús likui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsínkʼia koa̱nkjainle je chjota samaritano, josʼin kisikjaʼaitsjen tsakai je chjotatjenngile. Tosaa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chjotatjenngile koa̱n. Kʼoasʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe je chjota jña ʼmiyasoán. Je pastro Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná. I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni xi koakoyaná jmeni xi kisʼin. Xi títjon, tsabee choa tʼatsʼe jmeni xi makjainle je chjota xi kinrʼoéle. Xi majaoni, koanjinle jme xi koanndosinle je chjota. Kʼoa xi majanni, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga koa̱n chjotatjenngile Cristo koa̱n je chjota.

JMÉNI XI MAKJAINLE JE CHJOTA

5. Ánni nga koanjinnile Pablo jotjío kon je chjota xi kinrʼoéle ya ndʼia sinagoga.

5 Je Pablo me tokjitʼa nga ya ndʼia sinagogale chjota judío kitsoya. Tobʼelañá, ya Tesalónica kitsoyale je chjota judío kʼoa “jan xomana tsakjákao kjoa xi tjítʼa xo̱n Escritura” (Hech. 17:1, 2). Nʼiojin nda kisʼe kon nga ya tsakʼejna ya ndʼia sinagoga, nga̱ jo judío sʼin koanjchínga (Hech. 26:4, 5). Koanjinle josʼin kisikjaʼaitsjen je chjota judío kʼoa kuinga tsabeni josʼin kitsoyale (Filip. 3:4, 5).

6. Jméni xi tsín koanngóson josʼin makjainle je chjota xi kitsoyale Pablo ya ndʼia sinagoga kʼoa kao je xi kitsoyale ya ndi̱tsi̱nle Atenas.

6 Yaa Atenas ki je Pablo kʼianga tsangatjenngile je kontrale ya Tesalónica kao Berea. Kʼianga jeya tíjna, ijngokʼá “ya ndʼia sinagoga tsakjákao chjota judío” kao chjota xi bexkón Niná (Hech. 17:17). Tonga alikui kʼoasʼin makjainle je chjota xi kitsoyasonle ya jinndi̱tsi̱n. Jolani chjotachjine kao chjota xi xin naxinandále, xi kʼoakitso nga “kjoafaʼaitsjen chjotse” títsoya Pablo. I kitso: “Kjaínga noʼyaijin kjoachjotse xi ʼmiyanajin” (Hech. 17:18-20).

7. Tojo tso Hechos 17:22, 23, jósʼin kisikʼantjaiya Pablo josʼin kitsoya.

7 (Tʼexkiai Hechos 17:22, 23). * Je Pablo alikui tongóson sʼin kitsoyale je chjota xi xin naxinandále xi ya Atenas tjío kʼoa kao chjota judío xi ya ndʼia sinagoga tjío. Kuijin kisikjaʼaitsjen josʼin makjainle je chjota xi ya Atenas tsʼe. Nda kiskotsen kʼoa tsabee jme costumbre xi tjínle. Kʼoa tsakásjaile jokitsole, kui tsakjákaoni jmeni xi makjainle nga tsakakóyale jmeni xi tso xo̱n Escritura. Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason itso xi tʼatsʼe Pablo: “Nga judeocristiano koan, tsabee nga je chjota griego likui je tsakʼétsʼoale je xi ñaki Niná kjoaixi xi tsʼe chjota judío kao chjotale Cristo, kʼoa tsakakó [...] nga kʼoati bexkon je chjota xi Atenas tsʼe Niná xi kinchja̱ni Pablo”. Je pastro Pablo kisikʼantjaiyaa josʼin kitsoya. Kʼoakitsole je chjota xi Atenas tsʼe nga je én xi kichokaole yaa kinroani tsʼe “Niná xi tsín tsa ʼyale” xi tsabexkón. Ningalani tsín be je xo̱n Escritura je chjota xi xin naxinandále xi ya tjío, je Pablo likuikʼia kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín koa̱nkjainle. Tosaa kʼoasʼin tsabekon joni tsojmintje xi jekoa̱n sʼe̱xkó, kuinga kisikʼantjaiyani josʼin tsakakóyale je Énle Niná.

Kjuintjenngiaa choa̱le pastro Pablo, kuenta sʼiaan jme xi tjíosʼín je chjota, kui chja̱kaonajmíñá jme xi koa̱nndosinle kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je chjota xi ʼmiyasonlee koaan nga chjotatjenngile Cristo koa̱n (Chótsenlai párrafo 8, 12, 18) *

8. 1) Jméni xi koasenkaoná nga jchaa josʼin makjainle chjota jñani ʼmiyasoán. 2) Jókʼuínlee tsa ʼyani xi kʼoakuitsoná nga jetjínle religión.

8 Tojo kisʼin Pablo, kuenta sʼiaan jmeni xi bakó josʼin makjainle je chjota ya jñani ʼmiyasoán. Tobʼelañá, jochon ya ndʼiale. A kui bakó joʼmi, jokjoan najñole, jofayo kʼoa josʼin nchja̱ jme religión tjínle. Tsakui nichxin saʼnda tije kʼoakuitsoniná jme religión tjíojin. Kʼianga kʼoatso chjota xi kajin jngo tichjaa xi precursora especial sʼin tísíxá, itsole: “Alikui kui xá jaʼaikonnile nga kjoanʼio sʼinle nga kʼoasʼin koa̱nkjainli josʼin makjainna. Tokui kjoakaonajmínile tʼatsʼe jebi...”.

9. Jméni xi mangóson josʼin makjainle je chjota xi religión tjínle kao josʼin makjainná ñá.

9 Jmé xi chja̱kaoñá jngo chjota xi jetjínle religión. Kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi mandosinle. Tsakui nichxin tojngo Niná bʼétsʼoale, tsa makjainle nga je Jesús xi tsakʼasjentjainá, kʼoa tsa makjainle nga jeme tjóxin kjoatsʼen xi tjín. Kui chja̱kaonajmíñá je xi mangóson josʼin makjainle kao josʼin makjainná ñá kʼianga koakoyalee jotso je Biblia.

10. Jmé xi machjén nga sʼiaan, kʼoa ánni.

10 Tsakui nichxin tsín makjainyejele chjota jmeni xi tsoya je religiónle. Nga jesʼe̱jinná jme religión tíjnajin, chjónangilee jmeni xi makjainle. Jngo precursor especial xi Australia tsʼe, xi David ʼmi itso: “Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota yaa síkʼójin je religiónle kao jmeni xi síkjaʼaitsjen chjotachjine”. Jngo tichjaa xi Albania tsʼe, xi Donalta ʼmi itso: “Sakʼoaa je chjakaonajmiá je chjota xi kʼoatso nga jetjínle religión, tonga skaanni kʼoatso nga tsín makjainle tʼatsʼe Niná”. Kʼoa jngo misionero xi Argentina tsʼe kʼoatso nga tjínkʼa chjota xi tʼatsʼe Trinidad makjainle, tonga xi tsínni makjainle tsa tojngo mani je Nʼai, je ʼNdí kao nganʼiotsje. Kʼoa itsosa: “Nga ʼyaa jebi ngisaa choa ñʼai maná nga bakoyalee tʼatsʼe Biblia”. Si̱jinlee yaoná jmeni xi makjain kjoaixile chjota. Tsa kʼoasʼiaan, jé Pablo chjénngilee, nga tsabe josʼin tsakjákaonajmí nga jngó jngó chjota (1 Cor. 9:19-23).

JMÉ XI MANDOSINLE

11. Tojo tso Hechos 14:14-17, jósʼin tsakakóyale Pablo je chjota xi Listra tsʼe.

11 (Tʼexkiai Hechos 14:14-17). * Je Pablo kui kiskotsenle jme xi koanndosinle je chjota xi kinrʼoéle kʼoa yaa kiskoenile jmeni xi tsakjákaonajmíni. Tobʼelañá, je chjota xi kitsoyale ya Listra choa be tʼatsʼe xo̱n Escritura kʼoa tjínkʼa xi ñaki tsín be. Kuinga kui tsakjákaoni Pablo jmeni xi nda be chjota, jolani je tsojmintje kʼoa jokji tsjoa sʼe tokoán nga tiyochoán. Choa ñʼai tjío choa̱ xi kisichjén kao josʼin tsakjákao.

12. Jmé xi koa̱n sʼiaan nga jchaa jme xi mandosinle je chjota, kʼoa jósʼin chja̱kaonajmiá.

12 Si̱jinlee yaoná jmeni xi mandosinle je chjota jñani ʼmiyasoán kʼoa kui kuenta sʼiaan nga chja̱kaonajmiá. Jósʼin jchañá jmeni xi mandosinle je chjota nga tojeme bichochriaan ndʼiale. Kuenta sʼiaan jme xi tjíosʼín. Tobʼelañá, tsa ya tísíxá jñani kjintjele naxó, tsa xo̱n tíbʼéxkia, tsa carro tíbʼéndaya kʼoa tsa jmesani xi tísʼín. Tsa bele tokoán, koaan kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi tísʼín (Juan 4:7). Jokjoan najño xi síchjén je chjota kui bakó ʼyá chjotani, jñáni tsʼe, jmé xá xi sʼín kʼoa tsa jme equipo xi síská finile. Jngo ndsʼee xi Gustavo ʼmi itso: “Ñandia nga jngo ti xi 19 nóle tsakjakaonajmía kʼoa je chinga xi yʼakjá jngoo sénle chjota xi se tíjnatʼa. Kʼoa kui tʼatsʼe jebi kichobayanijin, kʼoa kʼoakitsona ánni nga sasénnile je chjota jebi. Ndasʼin kichomani nga kʼoasʼin tsakjakaonajmía nga̱ kiskotʼaya Biblia, kʼoa ti jebi testigole Jeobá ma ndʼaibi”.

13. Jósʼiaan nga kui chja̱kaonajmíñá je chjota jmeni xi mandosinle kʼianga kʼoakʼuínlee tsa mele skótʼaya Biblia.

13 Kʼianga kʼoakʼuínlee je chjota tsa mele skótʼaya Biblia, kui chja̱kaonajmíñá jme xi koa̱nndosinle. Kʼuínyalee josʼin koasenkao jme xi tso je Énle Niná (Juan 4:13-15). Tobʼelañá, jngo chjoón xi koanndosinle jme xi tsakjákaoni jngo tichjaa, kisikʼasʼen ndʼiale. Kʼianga tsabe je tichjaa jngo diploma xi tjenbʼatʼa ya xjáo xi bakó nga maestra je chjoón jebi, kʼoakitsole nga kʼoati bakoyaa jmeni xi tso je Biblia nga ʼmiyalee je chjota kao nga satíoná kjoajtín. Je chjoón jebi kiskotʼaya Biblia, nga koannyaonni ki kjoajtín kʼoa tochoaa nichxin jaʼato nga ki je kjoajtíntse xi jngo nichxin sʼejna. Jngo nó kichomani nga kisʼenngindá. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jmé xi mandosinle je chjota xi fisixatʼa. A koaan kʼoeyanajmíle josʼin chotʼayá Biblia”.

14. Jósʼin kʼuínyalee je Biblia nga jngó jngó chjota.

14 Kʼiatsa jekabʼetsʼiakoaa nga tiʼmiyalee jngo chjota, tongini nda kuiyondaa nga jngó jngó kʼa ʼmiyalee, kuenta sʼiaan jokji majinle kʼoa jme xi mandosinle. Si̱kjaʼaitsjeen jñánile texto xi kʼoéxkialee, je video xi koakolee kʼoa kao je choa̱ xi si̱chjén nga nda koa̱njinle jme xi tso Biblia. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmé xi koa̱nndosinle kʼoa xi kuichokajin ni̱ma̱le (Prov. 16:23). Jngo chjoón xi Albania tsʼe, xi tíkotʼaya je Biblia kao jngo precursora xi Flora ʼmi, i kitso: “Likui makjainna xi tʼatsʼe kjoafaʼáya”. Je Flora alikui tosi tonda kui kisikʼaxki̱. Itso: “Koanjinna nga kui xi machjén nga títjonkjoanla katabe chjoón jebi tʼatsʼe Niná xi tsjoá kjoachoya nga sʼe̱ kjoafaʼáya”. Saʼnda nga kʼia, je Flora kui nʼio kisikʼaxki̱le nga tsjoakená Jeobá, nga tjínle kjoachjine kao nganʼio. Nga jeki nichxin, koanjinle chjoón jebi jme xi tsoya Biblia. Kʼoa ndʼaibi kao kjoatsjoa tísíxále Jeobá.

KʼOASʼIN SI̱KJAʼAITSJEEN NGA CHJOTATJENNGILE CRISTO KOA̱N

15. Tojo tso Hechos 17:16-18, jmé costumbre kisʼele chjota xi Atenas tsʼe xi tsín kisasenle Pablo, tonga ánni nga tsín kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni nga tsínkʼia koa̱nkjainle chjota jebi.

15 (Tʼexkiai Hechos 17:16-18). * Je chjota xi Atenas tsʼe niná ndiso tsakʼétsʼoale, jndí sʼin kikao yaole kʼoa kui kjoachjine xi tjín sonʼnde koankjainle. Tonga je Pablo alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín koa̱nkjainle chjota jebi kʼoa alikui kisikinroajen kon ninga éntsʼen kinokjoakao. Je Pablo chjotale Cristo koan ninga chʼao koankjoan ngasʼa, ninga kinchja̱ʼaonle Cristo kʼoa ninga kitjenngikontrale (1 Tim. 1:13). Je Jesús kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chjotale koa̱nni je Pablo, kʼoa je Pablo kʼoatisʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe chjota xi Atenas tsʼe. Kʼoa tjínkʼa xi chjotatjenngile Cristo koan kjoaixi (Hech. 9:13-15; 17:34).

16, 17. Jmé choa̱ xi bakó nga koa̱n chjotatjenngile Cristo koa̱n je chjota.

16 Nga siglo 1, nkjín koanni je xi chjotatjenngile Cristo koan. Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe, kʼoakitso nga tjíokʼa xi ché koan kʼoa xi kjoajndí kisʼin. Tonga kʼoakitsole Pablo nga jekisindaya yaole (1 Cor. 6:9-11). Tsa ñá, a kʼoasʼin kinikjaʼaitsjeen nga kʼoantjaiya chjota jebi kʼoa nga chjotatjenngile Cristo koa̱n.

17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín xi tjíobʼénele yaole nga tjíosíkʼantjaiya jokjoan kʼoa chjotatjenngile Cristo kjima. Tobʼelañá, jngo precursora especial xi Australia tsʼe, xi Yukina ʼmi, koanjinle nga koa̱n skótʼaya Biblia toʼya chjotani. Ñandia nga ya tíjna jñani saténa niʼya, jngo tsoti tsabe xi tatuaje tjíotʼa yaole kʼoa nga teya najño xi yʼakjá. Je Yukina itso: “Nga títjon to jao kisʼena nga tsakjakoa. Tonga nga jetifakaonajmía, tsaʼbeña nga mandosinle xi tʼatsʼe Biblia kʼoa nga kui én tjítʼale jme xi tso kʼa salmo ya tatuajele”. Tsoti jebi kiskotʼaya Biblia kʼoa ki kjoajtín. *

18. Ánni nga tsín chjota chʼa̱sjengisíñá.

18 A kui nga jekicho nichxin nga sʼe̱xkó xi majchá kitsoni Jesús nga nkjín chjota xi chjotatjenngile koa̱n. Maijin. Je xo̱n Escritura tongini kʼoakitso nga tochoa chjota koa̱nkjainle xi tʼatsʼe (Juan 12:37, 38). Kʼoa Jesús tsabee jotjío ni̱ma̱le chjota (Mat. 9:4). Ninga kʼoalani, kitsoyasonle ngatsʼi, tonga je xi ngisa nda kitsoyale jé xi koankjainle xi tʼatsʼe. Kʼoa ñá, nga tsín ʼyaa jotjío ni̱ma̱le je chjota, alikui koa̱n nga ʼya xi chʼa̱sjengiaa. Tosa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chjotatjenngile Cristo koa̱n. Jngo misionero xi ya Burkina Faso tsʼe, xi Marc ʼmi itso: “Tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin matsen nga nda skótʼaya, tonga tosani tsín kʼoasʼín. Kʼoa je xi tsín kʼoasʼin matsen tosani nda kotʼaya. Kʼoa kjimajinna nga tosa nda nga je nganʼiotsjele Jeobá katabándiaaná”.

19. Jósʼin si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe je chjota jña ʼmiyasoán.

19 Tsakui nichxin kʼoasʼin matsen nga tochoa mani chjota xi tjín jña ʼmiyasoán xi kʼoasʼin mangóson joni je tsojmintje xi jeme sʼe̱xkó. Tonga si̱kjaʼaitsjeen jme xi kitsole Jesús je chjotatjenngile. Jekichoka nichxin nga sʼe̱xkó je tsojmintje. Je chjota koaanle sikʼantjaiya yaole kʼoa nga chjotatjenngile Cristo koa̱n. Je Jeobá, “tsojmichjí” tsole (Ageo 2:7). Tsa kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá kao Jesús si̱jinjinlee yaoná jme kjoa xi tjíofaʼatojin kʼoa jme xi mandosinle. Kʼoa kʼoajinsʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chjotatjenngile Cristo koa̱n.

KJOAJNDA 57 Kʼuínyalee ngatsʼi chjota

^ párr. 5 Josʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe chjota xi tjín ya ʼnde jña ʼmiyasoán kui xi kuitsoni josʼin kʼuínyasoán kʼoa josʼin koakoyalee Biblia. Je kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná jósʼin tsabekon Jesús kao je pastro Pablo je chjota xi kinrʼoéle. Kʼoati kui jchaa jósʼin koa̱n chjénngiaa choa̱le kʼianga kuenta sʼiaan josʼin makjainle kʼoa jmeni xi mandosinle chjota, kʼoa nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chjotatjenngile Cristo koa̱n.

^ párr. 1 Juan 4:35, 36: “A tsí tsa bixón nga jon: Chasa ngi ño sá nga kuicho je nichxin nga sʼe̱xkó xi majchá. Ne kʼoaxinno, chjóʼaingio xkon, chótsenlao sonʼnde, nga̱ jejichotaon nichxinle nga sʼe̱xkó. 36 Je xi bʼéxkó ntje̱, machjíle. Bʼéxkó ntje̱ xi tʼatsʼe kjoabijnachon ngantsjai, jméni nga kʼoati je xi bʼéntje tjínsínile kjoatsjoa kao je xi bʼéxkó ntje̱”.

^ párr. 7 Hechos 17:22, 23: “Kʼia nga tíjna Pablo ya ngabasenle ndi̱tsi̱n Areópago, kʼuikitso: Ngatsʼio chjota atenienses, ñaki ʼbeno nga kjaínga tonda ʼyaxkón xkóson. 23 Kʼia nga jaʼa, kjaínga nda tsaʼbe xkósonno. Kʼoati kisakona jngo sonxta jña tjítʼa xi kʼoatso: Je Niná xi tsín tsa ʼyale. Je xi ʼyaxkón nga tsín tsa ʼyao, jebi xi an nchjayajinno”.

^ párr. 11 Hechos 14:14-17: “Kʼia nga kinrʼoé je pastro Bernabé kao Pablo, ñaki tsakasénjnda najñole, kitokajinle chjotankjínbe, kiskiʼndíaxále ngatsʼi. 15 Kʼoakitso: Ngatsʼio ʼndínʼai, ánni nga kʼoanʼiasínio. Kʼoati jin chjota níjin, jo tinyasayo nga jon. Kʼoasʼin tinokjoayajinlaijin nga nitojmejin chjíle je kjoa xi tinʼiao. Tinjió je kjoa jebi, kʼoa tangíntʼalao je Niná xi tíjnakon, xi kisinda ngʼajmi, kao sonʼnde, kao ndáchikon, kao ngayije jmesa xi ya tjín. 16 Je nichxin xi jejaʼato, Niná kitsjoaʼndele ngatsʼi chjota nga tsakʼema ndiaa xi titsʼeni. 17 Tonga Niná likui kitsjionkon yaole, nga tsín tsa jme testigo kisʼele. Kjaínga nda kisʼin. Kitsjoano jtsí xi ngʼajmi nroani, kʼoa nichxin josʼin nga majchá tsojmintje. Kitsjoano je tsojmi xi biyochonnio, kao kjoatsjoa xi sʼejnajin ni̱ma̱no”.

^ párr. 15 Hechos 17:16-18: “Kʼia nga Pablo tíkoyale ya Atenas, ali tokʼoakji xi male ni̱ma̱le nga tsabe nga je naxinandábe kjaínga totjínle xkóson. 17 Ñaki kʼoasʼin ya ndʼia sinagoga tsakjákao chjota judío, kao je xi bexkón. Kʼoa ya ndi̱tsi̱nbe nyaonnyaon tsakjákao je xi tokui nichxin ya tjío. 18 Tjín kʼa chjotachjine xi tsʼe chjota epicúreos, kao xi tsʼe chjota estoicos, xi tsakjaoyani kao Pablo. Tjín kʼa xi kitso: Jósʼin tsoni je chjota xi kʼuisʼin tomale nchja̱. Je xikʼa: Jéla nchjaya xi tʼatsʼe Niná xi kjaʼaí, kui kitso nga̱ Pablo kinchjaya xi tʼatsʼe Jesús kʼoa xi tʼatsʼe kjoafaʼáya”.

^ párr. 17 Je artículo xi nkjín tjíokjao xi “La Biblia les cambió la vida” ʼmi, yaa koa̱nsjaisali je choa̱ xi bakó josʼin síkʼantjaiya yaole chjota. Je artículo jebi tokuisa revista La Atalaya xi tsʼe nó 2017 jaʼaitʼa. Kʼoa ndʼaibi yaa Internet faʼaitʼa ya jw.org®. Ya jñani SOBRE NOSOTROS > EXPERIENCIAS tso.

^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee kao chjoónle xi xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia tjíobakóyason 1) yaa bichó jngo ndʼia jñani tsje chon kʼoa jñani naxó kjintje, 2) yaa bichó jngo ndʼia jñani xtiʼndí tjínle je chjota xi ya tsʼe, 3) yaa bichó jngo ndʼia jñani jndí chon ya nditsin kao yandʼia, kʼoa 4) yaa bichó jngo ndʼia jñani jetjínle religión chjota xi ya tsʼe. Jñáni nga ngisa bele tokoán nga koa̱nsjainá jngo xi chjotatjenngile Cristo koa̱n.