1-2. Omokonda yatyi Sesusi apopila onondaka tuvasa momukanda wa Suau 4:35, 36?

SESUSI walingile oungendi akuate momapia osevata. Osevata nkhele ankho oluhongo vala. (Suau 4:3-6) Ankho kuakambela onohanyi ononkhuana opo iteyue. Pahe Sesusi apopi onondaka mbumwe, okumbusoka ngoti mbutupu oku mbapilukila. Wati: “Yelulei omaiho enyi amutale, omapia ayela pala okuteya.” (Tanga Suau 4:35, 36.) Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia?

² Okuti Sesusi ankho ukahi umwe nokupopia omapia? Au! Ankho ukahi nokupopia ovanthu. Tala vala etyi tyaendele monthiki oyo. Namphila ankho ova Sundeu veheliende nova Samaliya, no ngotyo Sesusi alongesa omukai omu Samaliya, ngwe emutehelela nawa. Atee umwe etyi Sesusi apopia okuti “omapia ayela pala okuteya,” ova Samaliya ovanyingi, ankho veli mondyila okuenda ku Sesusi opo valongeswe. (Suau 4:9, 39-42) Omunongo umwe upopia konthele yo Mbimbiliya wati: ‘Ovanthu ovo ankho vekahi ngovilia viayela pala okuteyua mokonda ankho vahanda okulongeswa.’

3. Inkha utala ovanthu nga Sesusi, oñgeni moivisa?

³ Iya ove? Okuti ovanthu wivisa uvetala ngatyina ovilia viayela? Inkha ongotyo uvetala, motyilekesa mononkhalelo ononthatu: Tete, moivisa nondyanga. Ove kumanyane nomuvo wove mokonda utyii okuti omuvo wokuteya kauhi. Vali, mohambukwa tyina ovanthu vetavela onondaka onongwa. Ombimbiliya ipopia okuti “ovanthu vahambukua momuvo wokuteya.” (Isa. 9:3) Tatu, motale ovanthu nonthumbi yokuti nthiki imwe navo vapondola okukala ovakuatate vove. Otyo matyikulundu okuivisa monkhalelo ivekalesa nolumbwe.

4. Oityi matulilongesa konthele ya apositolu Paulu?

⁴ Vamwe povalanduli va Sesusi, ankho vasoka okuti ova Samaliya nalumwe mavakala ovalongwa vae. Mahi Sesusi hangotyo-ko ankho asoka. Ankho utyii okuti vamwe puvo vena omutima omuwa iya vapondola okukala ovalongwa vae. No onthue  tuesukisa okuhetekela Sesusi, okukala nonthumbi yokuti ovanthu vo mo telitoliu yetu vapondola okukala ovalongwa va Sesusi Kilisitu. Apositolu Paulu wetusila ongeleka ongwa konthele yotyo. Oityi tupondola okulilongesila kwe? Monthele ei, matulilongesa: (1) Etyi alingile opo anoñgonoke etyi ovanthu vetavela. (2) Etyi alingile opo atale etyi ovanthu vehole vali. (3) Ñgeni akalele nonthumbi yokuti navo vapondola okukala ovalongwa va Sesusi.

5. Oityi tyakuatesileko Paulu okunoñgonoka nawa ova Sundeu?

⁵ Paulu ankho wivisa monondyuo mbokufendela mbova Sundeu. Mongeleka, etyi aile ko Tesalonika, anyingila mondyuo yokufendela “iya movityasapalo vitatu evekuatesako okunoñgonoka Ovihonekwa.” (Ovil. 17:1, 2) Tyafuile Paulu ankho ulitehelela nawa okulongesila monondyuo mbokufendela, mokonda nae ankho omu Sundeu. (Ovil. 26:4, 5) Paulu ankho wii nawa ova Sundeu. Otyo tyemukuatesileko okuvelongesa nawa. — Fili. 3:4, 5.

6. Oñgeni ovanthu Paulu avasile popalasa yo ko Atena, velikalela na vana avasile mondyuo yokufendela?

⁶ Konyima, Paulu ataatwa ko Tesalonika no ko Beleia, aende no ko Atena. Etyi ehika oko “ahimbika [vali] okulongesa ova Sundeu mondyuo yokufendela, novanthu ovakuavo vafenda Huku.” (Ovil. 17:17) Mahi etyi akaivisa popalasa avasi ovanthu velikalela nova Sundeu. Vamwe puvo ankho vatanga unene. Etyi Paulu ankho ekahi nokuvelongesa, kuvo ankho ‘ondongeso omphe.’ Avemupopila okuti: “Ove ukahi nokupopia ovipuka tuheneive.” — Ovil. 17:18-20.

7. Ngetyi tyipopia Ovilinga 17:22, 23, oñgeni Paulu apilululile onkhalelo yae yokulongesa?

⁷ Tanga Ovilinga 17:22, 23. Onkhalelo Paulu alongesile ova Atena vehei ovihonekwa, yelikalela unene nonkhalelo apopile nova Sundeu mondyuo yokufendela. Tyafuile welipulile okuti: ‘Oityi ovanthu vo ko Atena vetavela?’ Tete, watalele nawa ovipuka valinga, noviso viavo, nongeleya yavo. Konyima, evelongesa otyili, okutalela ku etyi vetavela. Omunongo umwe wati: ‘Mokonda Paulu ankho Omukilisitau omu Sundeu, wamona liwa-liwa okuti ova Geleku [ova Atena] ankho kavafende Huku ‘yotyotyili,’ ngetyi ankho tyilinga ova Sundeu, Novakilisitau. Mahi no ngotyo, walingile ononkhono mbokuvelekesa okuti Huku ankho ekahi nokuvepopila, ha Huku vehei.’ Otyo tyilekesa okuti Paulu ankho upopia novanthu okutalela ku etyi vetavela. Ova Atena ankho vafenda ‘Huku vehei.’ Pahe Paulu evetolela okuti onondaka ankho ekahi nokuvelongesa mbatuka ku  Huku oo. Namphila ovanthu ovo ankho vehei Ovihonekwa, Paulu kasokele okuti kamavakala ovalongwa va Sesusi. Ankho uvetala ngatyina ovilia viapia, viakambela vala okuteyua. Iya wetyilekesile monkhalelo apopile navo.

8. (a) Oityi tyipondola okukukuatesako okuimbuka etyi ovanthu vetavela? (b) Inkha omunthu umwe ukutolela okuti una-le ongeleya yae, oñgeni upondola okumukumbulula?

⁸ No ove tala nawa nga Paulu. Tala ovipuka mavikukuatesako okunoñgonoka etyi ovanthu wivisa vetavela. Tala nawa oityi tyikahi momaumbo avo, netyi vapaka ko nomota mbavo, no komatuku-tuku avo. Pamwe enyina liae, nomuvalo wae, nonkhalelo akeyua, nonkhalelo avindwa, no nondaka apopia, vilekesa etyi etavela, nongeleya yae. Pamwe ukutolela umwe okuti una-le ongeleya yae. Tyina otyo tyimoneka-po oityi upondola okulinga? Tala etyi omphange umwe omukokoli-ndyila utiwa o Flutura ehole okulinga. Tyina omunthu amemukumbulula ngotyo, umupopila okuti: “Ame heile okukukuluminya okutavela etyi ame ndyitavela. Mahi neya opo tutomphole konthele yetyi, netyi-netyi. . . ”

9. Ovipuka patyi ovanthu ovanyingi vetavela vielikuata netyi Ombimbiliya ilongesa?

⁹ Oityi upondola okutomphola nomunthu una-le ongeleya? Pamwe omunthu utavela-le otyipuka tyelikuata no Mbimbiliya. Mongeleka, hamwe ufenda vala Huku wike yotyotyili; hamwe utavela okuti Sesusi Omuyovoli wovanthu aveho; hamwe utavela okuti ovivi tumona hono, vilekesa okuti onthyulilo ikahi popepi. Pahe kuatelela kovipuka ovio, opo umulongese monkhalelo imukalesa nolumbwe luokutehelela onondaka onongwa.

10. Oityi tuesukisa okulinga iya omokonda yatyi?

¹⁰ Hinangela okuti pamwe ovanthu kavetavela ovipuka aviho valongeswa mongeleya yavo. Ngotyo, atee umwe tyina wamanoñgonoka ongeleya yae, linga ononkhono mbokunoñgonoka etyi ngwe etavela. Omukokoli-ndyila wavilapo wo ko Australia utiwa o David, wati: “Ovanthu ovanyingi vahonyeka etyi ovanongo vapopia netyi valongeswa mongeleya yavo.” Omphange umwe utiwa Donalta ukala ko Albania wati: “Ovanthu vamwe ndyivasa movilinga viokuivisa vapopia okuti vena ongeleya, mahi konyima avapopi vali okuti kavetavela okuti kouye kuna Huku.” Omisionaliu imwe ikala ko Argentina, wamona okuti ovanthu vamwe vokupopia okuti kuna Outatu Ukola, kavetavela okuti Tate, Nomona, nononkhono mba Huku, o Huku wike vala. Wati: “Tyina unoñgonoka ovipuka ovio, tyikupepukila vali okumona ovipuka mutavela vielifwa.” Ngotyo, noñgonoka etyi ovanthu tyili-tyili vetavela. Inkha ulinga ngotyo, motyivili okukala “ovipuka aviho kovanthu vatyo aveho” nga Paulu. — 1 Kol. 9:19-23.

11. Ngetyi tyipopia Ovilinga 14:14-17, oñgeni Paulu apopilile onondaka onongwa ova Lisitala?

¹¹ Tanga Ovilinga 14:14-17. Paulu ankho utala etyi ovanthu aivisa vehole vali. Konyima, apopi etyi tyelikuata netyi amona. Mongeleka, etyi akaivisa ko Lisitala, avasi ovanthu ovanyingi vehei Ovihonekwa. Etyi etyiimbuka, evelongesa monkhalelo ankho vapondola okunoñgonoka nawa. Wapopile onondaka, no nongeleka ovanthu ovo ankho vei nawa. Mongeleka, wevepopilile konthele yomphepela, netyi tyesukisa opo tukale nehambu.

12. Oñgeni upondola okunoñgonoka etyi omunthu ehole vali? Iya oñgeni upondola okumuivisa monkhalelo yelikuata netyi esuka natyo?

¹² Tala nawa opo utale etyi ovanthu wivisa vehole vali iya konyima opopi otyipuka tyelikuata notyo. Oñgeni upondola okunoñgonoka etyi omunthu esuka vali natyo? Tyina uhika meumbo liae, tala nawa ovipuka vikahi-mo. Inkha umuvasa ukahi nokukomba pepata, nokutanga omukanda, nokupangiya omota yae ine etuku-tuku liae, ine hamwe ukahi nokulinga otyipuka otyikuavo, upondola okukuatelela motyipuka otyo ekahi nokulinga opo uhimbike etompho. (Suau 4:7) Atee umwe ovikutu omunthu avala, vipondola okulekesa etyi ehole vali. Vipondola okulekesa otyilongo tyae, notyilinga alinga, notyikundyi tyokusana ombola ehole vali. Omukuatate umwe utiwa o Gustavo wati: “Natompholele nomukuendye umwe womanima 19 ankho wavala otyikutu tyina otyipala tyomuimbi wankhimana. Andyimupulu omokonda yatyi ankho avalela otyikutu tyina. Amphopila okuti omokonda ankho uhole unene omuimbi una. Okutuka opo, atulilongesa Ombimbiliya iya pahe omukuatate wetu.”

13. Oñgeni tupondola okupopila omunthu okuti tulongesa Ombimbiliya monkhalelo apondola okukala nolumbwe?

¹³ Tyina wamahimbika okulilongesa Ombimbiliya nomunthu umwe, ovola okumukalesa nolumbwe. Mulekesa oñgeni okulilongesa Ombimbiliya matyimukuatesako. (Suau 4:13-15) Mongeleka, omphange umwe utiwa o Poppy waivisile omuhikuena umwe, iya omuhikuena oo emukongo eye meumbo liae. Etyi Poppy anyingila meumbo liae, amono motyimato  omukanda umwe ankho ulekesa okuti omuhikuena oo omulongesi. Atukihila komukanda oo, emupopila okuti no onthue tulongesa ovanthu Ombimbiliya momaumbo avo, no momaliongiyo. Omuhikuena oo etavela okulilongesa Ombimbiliya, ahimbika okuenda komaliongiyo mosimanu yatyo oyo, iya konyima aende kotyonge tyonthiki ike. Etyi palamba enima like, ambatisalwa. Lipula okuti: ‘Oityi ovanthu ndyikatalela-po vehole vali? Okuti ndyipondola okuvepopila okuti tulongesa ovanthu Ombimbiliya monkhalelo ivekalesa nolumbwe?’

14. Oityi upondola okulinga tyina ukalongesa kese umwe povalongwa wove?

¹⁴ Tyina wamahimbika okulilongesa Ombimbiliya nomunthu umwe, apeho tyina ukemulongesa, lipongiya nawa. Soka oñgeni ekahi, nonkhalelo atekulwa, netyi ehole vali. Tyina ulifuika, holovona onotesitu motange, no novidiu momulekesa, no nongeleka mopopi opo umulongese nawa otyili tyo Mbimbiliya. Tupu lipula okuti: ‘Okutala onkhalelo ekahi, oityi mapande vali? Oityi matyihiki komutima wae?’ (Pro. 16:23) Nthiki imwe omulongwa womphange umwe wo ko Albania utiwa o Flora wemupopila okuti ketavela okuti makukakala etutilo. Flora ehemukuluminya okutavela. Wati: “Namona okuti tete ankho una okunoñgonoka nawa Huku, una wokualaa okukatutilisa ovanthu.” Okutuka opo, apeho tyina ankho velilongesa, Flora umupopila okuti Siovaa una oluembia, omunongo iya petupu etyi tyimupona. Otyo atyimukuatesako okutavela okuti makukakala etutilo. Pahe omphange yetu.

15. Ngetyi tyipopia Ovilinga 17:16-18, ovipuka patyi ovivi ova Atena ankho valinga, iya omokonda yatyi Paulu atuaileko okuvekuatesako?

¹⁵ Tanga Ovilinga 17:16-18. Ovanthu vo ko Atena ankho vafenda ovilolo, vatyinda omuenyo wasila iya ankho vetavela omalongeso onongeleya mbomatutu. Tyihe-otyo vala, vapenyene apositolu Paulu. Mahi no ngotyo Paulu ahayeke-ko okuvekuatesako. Tyafuile tyemukuatesileko, okuhinangela okuti nae wali omunthu ‘wokupopia omapita Huku nokumonesa ononkhumbi ovanthu vae, nokuatomba ovanthu.’ (1 Tim. 1:13) Ngetyi Sesusi amuene okuti Paulu ankho upondola okukala omulongwa wae, tupu Paulu wamuene okuti ova Atena navo vapondola okukala ovalongwa va Sesusi. Iya otyo umwe tyaendelepo. — Ovil. 9:13-15; 17:34.

16-17. Oityi tyilekesa okuti ovanthu aveho vapondola okukala ovalongwa va Kilisitu? Popia ongeleka.

¹⁶ Potyita tyo tete, ovanthu ovanyingi velikalaila vetavelele otyili, avakala ovalongwa va Sesusi. Etyi Paulu ahonekela omukanda ovakuatate vae mo Kolindu, epunda-umbo ankho likala ko Gelesia, wapopile okuti vamwe puvo vali ovifuanga, ovakuavo ankho vatyinda omuenyo wasila. Mahi ayawisako okuti: “Vamwe pu onwe ankho ongotyo vekahi. Mahi onwe muakohua.” (1 Kol. 6:9-11) Paulu wamuene okuti ovanthu ovo ankho vapondola okupiluluka avakala ovalongwa va Sesusi. Okuti ñgeno no ove wakalele nonthumbi oyo?

¹⁷ Hono, tupu ovanthu ovanyingi vahanda okupiluluka opo vakale ovalongwa va Sesusi. Mongeleka, omphange umwe omukokoli-ndyila wo ko Australia utiwa o Yukina, wamona okuti ovanthu aveho vapondola okutavela onondaka onongwa. Wapopia okuti nthiki imwe wavasa omuhikuena umwe ankho wanthindwa-nthindwa molutu iya ankho wavala ovikutu vikahi vala ñga. Ponthyimbi, akala noluhuhu luokupopia nae, mahi konyima avakala netompho ewa. Wati: “Andyiimbuka okuti muaina ovipuka vimwe ahonekwa molutu lwae, ono velesikulu mbumwe mbomukanda wa Salmo! Ankho tyayandyuluka nawa okuti uhanda okunoñgonoka  Ombimbiliya.” Omuhikuena oo ahimbika okulilongesa Ombimbiliya, nokuenda komaliongiyo. *

18. Omokonda yatyi tuhapondola okukoyesa ovanthu?

¹⁸ Okuti etyi Sesusi apopia okuti omapia ayela, ankho ukevelela okuti ovanthu aveho mavakala ovalanduli vae? Au. Mokonda Ombimbiliya yaulile-ale okuti o vamwe vala mavakala nekolelo mu Sesusi. (Suau 12:37, 38) Tyihe-otyo vala, Sesusi ankho utyivila okutala momutima wovanthu. (Mat. 9:4) Ngotyo, akuatesako vana vakalele nekolelo mwe. Mahi otyo ankho aivisa kovanthu aveho. Inkha Sesusi wokutyivila okutala momutima wovanthu ankho wivisa aveho, pahe onthue wokuhetyivili? Katupondola okukoyesa ovanthu, nokulinga okapungulula movilinga viokuivisa. Tuesukisa okuvetala nonthumbi yokuti vapondola okukala ovalongwa va Sesusi. Omisionaliu umwe ukala ko Burkina Faso utiwa o Marc, wati: “Ovalongwa ndyisoka okuti mavakala Onombangi mba Siovaa, haunene vayeka-po okulilongesa. Mahi vana ndyisoka okuti kavesukile-ale natyo, ovo vakala ovakuatate vetu. Pahe nelilongesa okuti hahe okuyeka ononkhono mba Siovaa mbunthyongolele movilinga viokuivisa.”

19. Oñgeni tuna okutala ovanthu tuivisa?

¹⁹ Ponthyimbi tyipondola okumoneka ngoti apa tuivisa petupu ovanthu vekahi ngomapia ayela, akambela vala okuteyua. Mahi uhalimbueko onondaka mba Sesusi mbati: “Omapia ayela pala okuteya.” Ovanthu vapondola okupiluluka avakala ovalongwa va Kilisitu. Ku Siovaa, ovanthu ovo vekahi ngatyina “ovipuka viakolela unene.” (Ageu 2:7) Inkha tutala ovanthu nga Siovaa na Sesusi, matulingi ononkhono mbokunoñgonoka etyi vetavela, netyi vehole vali. Kamatuvetale ngatyina onongendi. Matuvetale okuti nthiki imwe navo vapondola okukala ovakuatate vetu no nomphange.