Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 16

Oyunvirize, Orhegere, Onayerekane Olukogo

Oyunvirize, Orhegere, Onayerekane Olukogo

“Muleke okuchira abandi olubanja oku shusho ly’embuga, si muche olubanja omu kunali.”​—YOH. 7:24.

WIMBO 101 Kufanya Kazi Pamoja kwa Umoja

OKU BUGEKE *

1. Ebiblia emenyeseze bukweri buhe buhebere omurhima eju ya Yehova?

WAKASIMA abantu bakuchire olubanja omu kulola ebara ly’omubiri, okuntu amalanga mawe makolerwe, changwa ok’omubiri gwawe guhinganire si? Hali okuntu eyi nanga. Bihebere omurhima bwenene okumenya oku Yehova yewe arhachira abantu olubanja kugerera oku bibonekene oku masu m’abantu! Arhali ntyo si? Omufano, amango Samweli anabona ku bagala ba Yese, arhabonaga ebi Yehova yewe aliri abona. Yehova abaga abwirire Samweli oku muguma w’omu bagala ba Yese akabere mwami we Izraeli. Aliko si, ohe muguma? Samweli anabwene mugala wa Yese mukulu, Eliyabu, aderha: “kweri yoyu, ye mushigwa wa Yehova oyimangire embere zage.” Eliyabu alikwirire omu kuntu Samweli awaza oku yekwanene kuchagulwa nka Mwami. “Aliko Yehova abwira Samweli: ‘Orhalolaga eshusho lyage, changwa obule bwage bulala nyono namukabulire.’” Bichi birhuyigirize? Yehova agenderera kuderha ntya: “Omuntu anabona ebibonekene oku masu, si Yehova yewe analola omu murhima.”​—1 Sa. 16:1, 6, 7.

2. Nk’oku biyerekenwe omu Yohana 7:24, bulagurhe rhurhakwanene kuchira abandi olubanja nk’okubabonekene embuga konyine? Lerha omufano.

2 Bulala rhurhali bashinganyanya, rhweshi rhunahiga rhwachira abandi olubanja nk’oku babonekene embuga. (Osome Yohana 7:24.) Aliko rhunayiga bigeke byonyine oku birhuli rhwabona n’amasu oku muntu. Omufano, chiro aba dogutere oherhe obwenge bwenene onakomere akasi, akarhegera bigeke byonyine omu kufa kulola oku mulwala. Akwanene ayunvirize bwinja y’amenya ebyaberere omulwala, okuntu ali achiyunva n’ebimuliko. Hali oku dogutere akarhuma omulwala oku chipimo y’abona ebili omu mubiri gwage. Nk’arhajirire ntyo, akayunva echibazo ch’omulwala kubi. Konakuguma, rhurhakava rhwayunva bene-berhu na bali-berhu bwinja omu kufa kubalola embuga. Rhukwanene kulola hale; k’okuderha obumuntu bwabo b’omundani. Kweri, rhurhakagala kusoma emirhima, che chirhumire rhurhakafa rhwayunvirhe abandi bwinja nk’oku Yehova anabayunva. Aliko rhwakajira okwerhu koshi omu kuyiganya Yehova. Nka gurhe?

3. Gurhe engani z’omu Biblia zili mugunola mwazi zarhurhabala rhuyiganye Yehova?

3 Gurhe Yehova anajirira abanamuharamya? Anabayunviriza. Analola ebyababerere n’ehali balimo, n’okubayereka olukogo. Omu kuyiga gurhe Yehova akoleraga Yona, Eliya, Hagari, na Loti muleke rhulole gurhe rhwakamuyiganya omu kuntu rhunakolera bene-berhu na bali-berhu.

OYUNVIRIZE BWINJA

4. Bulagurhe byakashobokana rhubone Yona kubi?

4 Omu kubona kwerhu kuli eshishi, rhwakachira Yona olubanja oku ali muntu orhakanihirwa, changwa orhali mwimana. Yehova yewe yenyine yewamubwiraga oku agende amenyese olubanja lwage omu Ninawi. Aliko ahali h’okukenga, Yona aja kurhola echombo n’okubalamira eyindi ngambo, “alibirha Yehova.” (Yon. 1:1-3) Nk’aliri woyo, wakachizigire Yona ashuba kushuba kukola eyola ngabane si? Hali okuntu eyi nanga. Aliko Yehova yewe alibwene oku hali empanvu z’okujira ntyo.​—Yon. 3:1, 2.

5. Bichi ebinwa bili omu Yona 2:1, 2, 9 bikuyigirize eju ya Yona?

5 Yona aliyerekene ali muntu nyabachi kugerera esala lyage. (Osome Yona 2:1, 2, 9.) Elyola sala​—nta ngangane, lili liguma omu masala manene ajiraga​—lirhurhabere rhurhamubonaga konyine nka muntu w’okulibirha engabane. Ebinwa byage biyerekene oku aliri mwirhohye, oherhe eshukrani, onahigire kukenga Yehova. Nta ngangane oku Yehova alibwene ebirhalwise ebijiro bya Yona, ashubiza oku sala lyage, anagenderera kumukolesa nka mulebi wage!

Nka rhumenyere bwinja oluli, rhwakagwarha olukogo bwenene (Olole echifungo 6) *

6. Bulagurhe bili bya ngombwa okuchihangana kuyunviriza bwinja?

6 Yirhuyunviriza abandi bwinja, birhuhemere rhube berhohye rhunalembere. Birhuhemere rhuchihangane kangana ahola eju ya chiro ahubwe mpanvu esharhu. Ey’oburhanzi, yirhurhaba bantu b’okuyirukira rhwagwarha amawazo mabihire oku bantu. Eya kabiri, rhwakarhegera okuntu bene-berhu bachiyunvirhe, n’ebi balazize, n’echola chanarhurhabala rhubayunvire akababaro. N’eya kasharhu, nka rhulekere omuntu aderhe, hali oku rhwakamurhabala arhegere echintu fulani ku yewe yenyine. Hali amango nerhu rhwenyine rhurhamenya bwinja gurhe rhuchiyunvirhe mpaka rhukuyerekane kugerera ebinwa byerhu. (Mez. 20:5) Mushamuka muguma w’omu Azi aderhere ntya: “Inyibukire oku nani nachigerere kuhemuka omu kuderha embere w’okurhaga kuyunviriza. Nabwira mwali-werhu muguma oku bimuhemere achihangane kukwiza obulyo anashubiza oku mbuganano. Buzinda, nayinja rhegera oku arhaliyinji kusoma bwinja n’oku aliri aba ey’achihanganire bwenene y’ashubiza nantyo.” Obwene kangana gurhe bili by’engenzi buli mushamuka “ayunvirize gurhe ebintu bili” embere ahane empanulo!​—Mez. 18:13.

7. Bichi okuntu Yehova alikolere Eliya kukuyigirize?

7 Baguma omu bene-berhu na bali-berhu banabona oku bikomere oku derha gurhe bachiyunvirhe eju y’ebyachigerere kubahikira, emicho, changwa obumuntu bwabo. Gurhe rhwakabarhabala bibayorohere okurhufungulira emirhima yabo? Oyibuke obulyo Yehova alikolere na Eliya amango aliri alibirha Yezebeli. Haligerere siku zinene embere Eliya abwire Eshe w’omu mbigu gurhe achiyunvirhe. Yehova amuyunviriza bwinja. Aja aheba Eliya omurhima n’okumuha akasi k’akamaro bwenene. (1 Fa. 19:1-18) Hakagera ebisanzi, embere bene-berhu na bali-berhu bachiyunve huru kurhubwira, aliko amango bamajira ntyo yirhwakayunva bwinja gurhe bachiyunvirhe kanuni. Nka rhuyiganyize Yehova omu kulembera, bakarhulangalira mpaka banarhubwira gurhe bachiyunvirhe. N’amango bamachiyunva huru kurhubwira okuntu bachiyunvirhe, rhukwanene rhubayunvirize bwinja.

OCHIHANGANE KUMENYA BENE-BENYU NA BALI-BENYU

8. Nk’oku andiko lya Mwanzo 16:7-13 liyerekene, Gurhe Yehova alirhabere Hagari?

8 Hagari, muja-kazi wa Sarai, amalire kuba muka Abramu, kwamurhuma esire. Hagari aba bukule n’okuhwanza kubonerera Sarai, orhaliherhe owage mwana. Byagenderera kubiha bwenene kugerera aha Sarai abonaga oku amufukuze. (Mwa. 16:4-6) Omu kubona kwerhu kurhashinganene, rhwakabona Hagari nka mukazi w’echinganyi walikwanene tu kufukuzwa. Aliko Yehova yewe alibwene ebirhalwise ebyola mu Hagari. Amurhumira malaika wage. Malaika amubwene, amurhabala ahindamule amawazo mage anamugisha. Hagari abona oku Yehova ali amulola n’oku ayinji byoshi oku biyerekere ehali yage. Ayunva byamushunika amuyirike “Mungu onabona, . . . olala oli wambona.”​—Osome Mwanzo 16:7-13.

9. Bichi Yehova alibwene omu lushinja lwa Hagari?

9 Bichi Yehova alibwene mu Hagari? Alibere amenyere bwinja ebyabaga byamuberere byoshi, na byoshi aliri awaza. (Mez. 15:3) Hagari aliri Munyamisiri walilamire omu nju y’Abaebrania. Hali amango aliri achiyunva nka muntu w’embuga si? Aliri akumbula [adula] abemwabo n’echihugo chage si? Arhali mpu yenyine yi waliri muka Abramu. Hali amango abalume bimana baliri bahalika. Aliko ogola gurhaliri mupango gwa Yehova. (Mt. 19:4-6) Che chirhumire, birhasomeze okubona ok’okujira ntyo kwaliri kwalerha omujinya n’omugayo omu mulala. Chiro akaba oku Yehova arhalibwene oku Hagari aherhe empanvu zikwanene z’okurhakenga Sarai, aliko alibwene ebyabaga byamuberere byoshi, n’ehali aliri mo.

Ochihangane kumenya bene-benyu na bali-benyu bwinja (Olole echifungo 10-12) *

10. Gurhe rhwakahikira kumenya bene-berhu na bali-berhu bwinja?

10 Rhwakayiganya Yehova omu kuchihangana kuyunva bene-berhu na bali-berhu. Ochihangane omenye bene-berhu na bali-berhu bwinja. Oganire nabo embere n’enyuma w’embuganano, ohubiri haguma nabo, na nka byakagalikana, obahamagale bayinje balye ebilyo emwawe. Amango wamajira ntyo, hali oku wakarhegera oku gasi olala mwali-werhu onabona nka muntu orhasima abantu, aba muntu w’eshoni konyine, oku gasi mwene-werhu onabona nk’aba muntu osima ebintu by’egulu, aba muntu onakaribisa abageni; changwa kandi oku gasi omulala onabona guzigana yinja gwacherehwere, guli gwalembera ebibazo by’obupinzani. (Yob. 6:29) Kweri, rhurhakwanene kuba bantu “b’okuchihira omu byabene.” (1 Ti. 5:13) Aliko, birhuhemere okumenya biguma-biguma ku bene-berhu na bali-berhu, n’ebya baberere omu kalamo. Echola charhurhabala rhubamenye bwinja.

11. Bulagurhe bili by’engenzi bwenene abashamuka bamenye entama bwinja?

11 Ahanene abashamuka, bakenere okumenya ebyagerere omu kalamo ka bene-berhu na bali-berhu bali bahangayikira. Waza oku mufano gwa mwene-werhu muguma oyirikirwe Artur waliri wakola nka mwimangizi w’omuzunguluko. Yewe haguma n’owindi mushamuka, balambagirira mwali-werhu walishushire oku anaf’eshoni. “Rhwamenya oku gasi eba alifire juba-juba oku banamala kushabana,” intyo ku Artur aderhere. “Chiro akaba okukomera kw’akalamo, agalire kulemba bali bage babiri omu kuntu babe bimana emebere za Yehova banamukolere. Aliko bunola, ahumire analwala obulwala b’okuvunika omurhima. Chiro akaba ntyo, obuzigire bwage n’obwemere ku Yehova bugenderere kukomera. Rhubwene oku rhuherhe binene by’okuyiga oku lwiganyo lwinja l’oyula mwali-werhu.” (Flp. 2:3) Oyula mwimangizi w’omuzunguluko alikulikire olwiganyo lwa Yehova. Yehova ayinji entama zage n’amalumwa ziherhe. (Kut. 3:7) Abashamuka bamenyere entama bwinja bakagala kuzirhabala.

12. Gurhe mwali-werhu oyirikirwe Yip Yee abonaga okuntu akamenya bwinja mwali-werhu muguma w’omu chibaga chabo?

12 Amango wamamenya eby’owenyu mukristu obwene oku agayire agerere mo, hali oku wakamuyunvira obonjo bwenene. Rhola omufano. Yip Yee olamire omu Azi aderhere ntya: “mwali-werhu muguma w’omu chibaga cherhu agendaga aderha n’omulenge gunene. Naliri nawaza mpu nkabaga arhajira bukenge. Aliko amango nagendaga naye omu mahubiri, narhegera oku gasi anarhabala ab’emwabo kuguz’efi omu soko. Akwanene aderhe bwenene omu kuyankirira abakiriya.” Yip Yee ashubire kuyongera ntya: “nayigire oku yi menya bene-berhu na bali-berhu bwinja bihemere nanamenya ebyabahikire omu kalamo.” Bihemere okuchihangana bwenene y’omenya bwinja bene-berhu na bali-berhu. Aliko, amango wamakulikira empanulo ze Biblia, n’okufungula omurhima gwawe goshi, wanayiganya Yehova, onasima “abantu ba buli lubero.”​—1 Ti. 2:3, 4; 2 Ko. 6:11-13.

OYEREKANE OLUKOGO

13. Nk’oku biderherwe omu Mwanzo 19:15, 16, gurhe bamalaika balijirire bachibona Loti yalingiriza, na bichi byarhumaga?

13 Mango maguma m’akamaro bwenene omu kalamo ka Loti, arhaliyanguhire kukenga amahano ma Yehova. Bamalaika babiri bamulambagirira n’okumubwira oku akule omulala gwage omu Sodoma. Bulagurhe? Baderha ntya: “Rhukala kubirundula eyila fasi.” (Mwa. 19:12, 13) Esezi lyakulikiraga ho, Loti n’omulala gwage eyi banachichiberere ahamwabo. Eju y’echola, bamalaika bashuba komereza Loti aliko anashuba “kugenderera kulingiriza.” Hali oku rhwakabona nka Loti aliri muntu orhalilagire n’ebi Yehova aliri amubwira, changwa nk’orhaliherhe bukenge. Chiro akaba ntyo, Yehova yewe arhamulekereraga liguma na liguma. “Bulala Yehova alimuyunvirhire obonjo,” bamalaika bafarha omulala gwa Loti efune n’okubahulusa embuga w’evile.​—Osome Mwanzo 19:15, 16.

14. Bichi byakarhumire Yehova ayunvira Loti obonjo?

14 Yehova aliherhe empanvu zinene z’okuyunvira Loti obonjo. Loti akakononokere kuleka enju yage bulala aliri ayubaha abantu b’embuga w’evile. Haliri obwindi buhanya. Bishushire oku Loti alibere amenyere bami babiri barhogeraga omu bishimu by’ebitini changwa akabulembo, omu lubanda lwaliri hofi n’ahola. (Mwa. 14:8-12) Loti, yewe nka mulume oherhe mukage, kandi eshe w’abana, akayubahire omulala gwage. N’omu kuyongera, Loti aliri mukungu; akwanene kuba eyi aliyumbakire enju ekwirire omu Sodoma. (Mwa. 13:5, 6) Omu bukweri, ntayo n’enguma mw’ezola mpanvu zoshi yalihere Loti oruhusa l’okurhakenga Yehova aho han’ahola. Aliko, Yehova alola hale kurhalusa amagosa ma Loti n’okumubona oku “ali muntu w’okunali.”—2 Pe. 2:7, 8.

Omu kuyunviriza, hali oku rhwakahikira kumenya gurhe rhwakayerekana olukogo (Olole echifungo 15-16) *

15. Ahali h’okuchira abandi olubanja okubijiro byabo, bichi rhwakajira?

15 Ahali h’okuchira abandi olubanja oku bijiro byabo, ojire okwawe koshi omenye gurhe bachiyunvirhe. Veronica, mwali-werhu muguma w’Ebulaya, alichihanganire kujira ntyo. “Mwali-werhu muguma aliri ayorha arhundwire,” Veronica aderha; “aliri azigana kuchiyahula oku bandi. Hali amango naliri nayunva inyubahire kumuyegera. Aliko nawaza, nka nyenaliri omu hali alimo, nakakenere omwira. Nantyo nachishoga okumubaza gurhe ali achiyunva. Ava ahwanza kunfunulira ebili omu murhima gwage! Ahola naba eyi namamuyunva bwinja.”

16. Bulagurhe bihemere rhusalire yirhugwarha olukogo?

16 Yehova yenyine ye muntu onarhuyunva bwinja-bwinja. (Mez. 15:11) Che chirhumire, omuheme akurhabale obone abandi nk‘oku naye anababona n’okumenya gurhe wakabayereka olukogo. Esala lyalirhabere mwali-werhu muguma oyirikirwe Anzhela agwarhe olukogo bwenene. Haligerere amango eyibikala bikomere okuhikira mwali-werhu muguma w’omu chibaga chabo. Anzhela ayemerere ntya: “Byakabere eyi biyoroheze bwenene okurhogera omu murhego g’okuhwanza kumuveba n’okumukalaba. Aliko nahema Yehova antabale imuyunve.” Yehova alishubize esala lya Anzhela si? Agendereze ntya: “Rhwagenda naye omu mahubiri na buzinda rhwaderhesanya enyuma w’esa zinene. Namuyunviriza n’obonjo. Ahola nayunva namashuba kumuzigira bwenene, nabona oku bihemere imurhabale.”

17. Bichi rhwakahigirira kujira?

17 Orhakamenya bande mu bene-berhu na bali-berhu bakenere obayereke olukogo. Boshi bali balwisa ebibazo kuguma na Yona, Eliya, Hagari na Loti. Hali oku byakaba eyi hali ebibazo bachilerheraga bonyine. Omu kuderha okuli, hali amango buli muguma werhu achigerere kuchilerhera ebibazo. K’okuderha oku Yehova aherhe empanvu y’okurhubwira oku rhuyerekane akababaro buli muguma n’owindi. (1 Pe. 3:8) Amango rhwamakenga Yehova, rhwanakomeza obuguma b’omulala gwerhu gusomeze gunakolerwe n’abantu bagerenemo. Che chirhumire rhweshi haguma, rhuhigirire okuyunviriza, okurhegera, n’okuyerekana olukogo.

WIMBO 87 Njooni! Mburudishwe

^ mus. 5 Bulala rhuli bantu barhashinganene, rhunahiga rhwagwarha amawazo mabi oku bandi juba-juba. Yehova yewe, “analola omu murhima.” (1 Sa. 16:7) Gunola mwazi gwashambala gurhe Yehova arhabalaga Yona, Eliya, Hagari, na Loti oku buzigire. Gwashuba kurhurhabala rhuyiganye Yehova omu kuntu rhunajirira bene-berhu na bali-berhu.

^ mus. 52 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwene-werhu w’omushaja agayire oku mwene-werhu ochili musole acherehwere oku mbuganano, aliko amarhegera buzinda oku acherehwaga bulala omutugari aliri mo gwalijirire agisida.

^ mus. 54 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Chiro akaba oku burhanzi omwimangizi w’echigusho ch’amahubiri aliri awaza oku mwali-werhu ali muntu w’okuchihenula, buzinda arhegera oku agendaga ayunva eshoni konyine, arhanagendaga achiyunva arhulerere nk’ali haguma n’abantu arhenji bwinja.

^ mus. 56 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Amango mwali-werhu ajiraga okwage koshi y’amenya owabo, abugana oku oyola windi mwali-werhu arhaliri muguru-guru, orhanalaga na chintu nk’oku aliri awaza burhanzi amango abuganana naye oku Chumbi ly’Obwami.