Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 16

Katamandosinná xíngiaa kʼoa koakolee kjoamatokon

Katamandosinná xíngiaa kʼoa koakolee kjoamatokon

“Alikui kʼoasʼin chósonnilao jñalebe josʼin nga matsen, tonga kʼoasʼin chósonlanandalao jñale xi tjínle kjoakixi” (JUAN 7:24).

KJOAJNDA 101 Jtín sʼin si̱xálee Niná ngatsʼiaa

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Tojo tso je Biblia, jméni xi kuenta sʼín Jeobá.

ALIKUI sasénná nga ʼya xi bʼasjengi josʼin tsen yaoná, jokji nkjaan kʼoa tsakuije̱ jotisoyoaa. Kuinga nda sʼeni tokoán nga je Jeobá likui tokui kotsenle josʼin matseen. Tobʼelañá, josʼin tsabe Samuel je xtile Jesé likui kʼoasʼin tsabe Jeobá. Je Niná tongini kʼoakitsole nga jngo xtile Jesé xi rey kʼoéjnale naxinandá Israel. ʼYáni xi kiskoejin Jeobá. Kʼianga tsabe Samuel je Eliab, je ti xi majchínga, i kitso: “Jejin chjota jebi xi tíkjoejin Jeobá”. Je Eliab kʼoasʼin matsen joni jngo rey. Tonga je Jeobá i kitsole Samuel: “Alikuijin chotsenlai josʼin matsen kʼoa jokji ngʼa, nga̱ likui je tikjoejian”. Jméni xi bakóyaná josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. I kitsosale Samuel: “Nga̱ je chjota tokui fini jmeni xi kotsenle xko̱n; tonga je Jeobá kui kotsenle jotjín je ni̱ma̱le chjota” (1 Sam. 16:1, 6, 7).

2. Tojo tso Juan 7:24, ánni nga tsín tokui chótsensínilee josʼin matsen jngo chjota. Jngo choa̱ tʼejnai.

2 Nga chjotajée maa, ngatsʼiñá nga tokui chotsen sakʼoalee jokjoan xíngiaa (tʼexkiai Juan 7:24). * Tonga tochoajin xi jchaa tʼatsʼe jngo chjota tsa tokui chótsenlee josʼin matsen. Jngola choa̱ kʼoéjnaa. Ningalani nʼio nda jngo chjinexki, tsa tokui koaini josʼin matsen je xi tísíxkile nʼiojin tochoa xi skoe̱. Tjínnele nda kjuinrʼoéle tsa mele skoe̱ jme chʼin xi tjínle je chjota, jotjín kon kʼoa jomale. Tsakui nichxin saʼnda kʼoakuitsole nga jngo radiografía katabʼasje. Tsa tsín kʼoasʼin je chjinexki likuijin skoe̱ jme chʼin xi tjínle je chjota. Tikʼoasʼinni ñá, likui koa̱njinná jotjío kon je ndsʼee tsa tokui chótsenlee josʼin matsen. Kuinga machjénni nga kataʼyaa jokjoan kjoaixi je ndsʼee. Nga tsín maná chotʼajiaan jotjío ni̱ma̱le xíngiaa, alikuikʼia kʼoasʼin koa̱njinná joni Jeobá. Tonga koaan chjénngilee josʼín. Kataʼyala jméni xi koa̱n sʼiaan.

3. Jósʼin koasenkaoná choa̱ xi faʼaitʼa Biblia xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Je Jeobá nrʼoéle je choʼndale, kuenta sʼín josʼin koanjchínga, jme kjoa xi tjíofaʼatojin kʼoa bakóle kjoamatokon. Chótʼayajinla josʼin tsakakó jebi Jeobá xi kao Jonás, Elías, Agar kao Lot, kʼoa kataʼyala jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa choa̱le josʼin jchatokoán je ndsʼee.

NDA KUINÓʼYÁ

4. Jméni xosikaoná nga chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjensíñá xi tʼatsʼe Jonás.

4 Nga tsín ʼyaa ngayeje tʼatsʼe Jonás, tjínjinkʼa xi kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín kitjosonle je xá xi kisʼenele kʼoa nga tsín kixi kitʼale Niná. Je Jeobá kʼoakitsole nga je koaikájinkon chjota xi Nínive tsʼe nga ni̱kjeson. ʼNdele nga sikitjoson jotsakʼinle, tosaa jngo chitso tsakʼejnaya xi xin ndiaa ki “nga tsakangale Jeobá” (Jon. 1:1-3). Tsa ñá kʼoajinsʼin kinikjaʼaitsjeen nga tsín bakinle nga je ni̱kasén ijngokʼa. Tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen (Jon. 3:1, 2).

5. Tojosʼin faʼaitʼa ya Jonás 2:1, 2, 9, jmé xi tsoyaná tʼatsʼe Jonás.

5 Yaa ʼyañá jokoankjoan kjoaixi Jonás jokitso nga tsakʼétsʼoale Jeobá kʼianga tíjnaya tsʼoa̱ je jti̱ (tʼexkiai Jonás 2:1, 2, 9). * Likui jao tjínná nga nkjín kʼa tsakʼétsʼoale Jeobá, kʼoa yaa ʼyañá jokisʼe kon Jonás ninga tsakangale xá xi kitsjoale Jeobá. Jmeni xi kitso, bakó nga kisʼele kjoanangitokon, nga kitsjoa kjoanda kʼoa nga ñaki kʼoatjín kon nga sitjosonle Niná. Je Jeobá kui kiskotsenle jmeni xi nda kisʼin Jonás, kinrʼoéle nga tsakʼétsʼoale kʼoa tosi tonda profetale koan.

Tsa jchaa jokjoantjínni kjoa koa̱njinná jotjín kon xíngiaa (Chótsenlai párrafo 6) *

6. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga nda kuinóʼyalee je xi ngikʼa.

6 Kʼianga nda kuinóʼyalee xi ngikʼa, tjínnele nangitokon koaan kʼoa tsejta koaan. Janla koya kataʼyaa ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga kʼoasʼiaan. Xi títjon, nga tsín chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe. Xi majaoni, kʼoasʼin jchañá jotjío kon je ndsʼee kʼoa ánni kʼoasʼínni tsa jmeni. Kui xi koasenkaoná nga koa̱njinná jotjío kon. Kʼoa xi majanni, tsa kʼoasʼiaan kuisenkaoñá nga skoe̱ jñáni koa̱n sindayasa yaole. Sakʼoaa kʼiani ʼyaa jotjío tokoán nga kjaʼaí xi bʼeyanajmílee jme xi kjimaná (Prov. 20:5). Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna xi Asia tsʼe, itso: “Ñandia nga toxkia kinchja kʼianga tikje ʼbejinña jotjínni kjoa. Kʼoakixinle jngo tichjaa nga tjínnele sindaya je énle josʼin tsjoá ya kjoajtín. Skaanni kisʼejinna nga tsín nanda male bʼéxkia, kʼoa ninga ñʼai male bʼénele yaole nga tsjoá énle”. Nʼio chjíle nga ndakjoanla katanrʼoé je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kʼia tsjoá kjoafaʼaitsjen (Prov. 18:13).

7. Jmé xi bakóyaná josʼin tsakasenkao Jeobá je Elías.

7 Tjínkʼa ndsʼee xi ñʼai male nga bʼéyanajmí jotjío kon xi totʼatsʼe kjoa xi jaʼatojin ngasʼa, jokjoan kʼoa josʼin beni chjota jñani tsʼe. Jósʼin koa̱n kuisenkoaa nga katabʼéyanajmí jotjío kon. Si̱kjaʼaitsjenla josʼin tsakasenkao Jeobá je Elías kʼianga tsoʼbachjingale je reina Jezabel. Nkjín nichxin jaʼato nga tsín tsakʼéyanajmíle Jeobá jotjín kon. Kʼoa nga jetsakʼéyanajmíle nda kinrʼoéle je Jeobá, kisinʼiojin kʼoa jngoo xá xi nʼio tjínle kjoandosin tsakánele (1 Rey. 19:1-18). Tsakui nichxin ñʼai koa̱nle je ndsʼee nga kʼoeyanajmíná jmeni xi kjimale. Tonga tsa tsejta koaan joni Jeobá, chanjin kuitso kon je ndsʼee nga kuinchja̱ kʼoa kʼoakuitsoná jmeni xi kjimale. Nga kʼoeyanajmíná nda kuinóʼyalee.

NDA KATAʼYAXKOAAN JE NDSʼEE

8. Tojo tso Génesis 16:9-11, 13, jósʼin tsakasenkao Jeobá je Agar.

8 Je Agar, je chjoónchoʼndale Sarái, likui nda kisikjaʼaitsjen jokisʼin nga jechjoónle Abrán koan. Kʼianga jekisʼele ʼndí, tsabesin Sarái nga tsínle xti. Kʼoa je Sarái totaon tsabe kʼoa ki je Agar nga kʼoakoantʼain (Gén. 16:4-6). Nga chjotajée maa, tsakui nichxin kʼoasʼin ni̱kjaʼaitsjeen nga nʼio ngʼakon koan je Agar kʼoa nga bakinle jmeni xi koantʼain. Tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen. Jngoo ánkje kisikasén xi kʼoakitsole nga tsín ngʼakon katama kʼoa kisichikontʼain. Je Agar koanjinle nga tíbe Jeobá jme kjoa xi tífaʼatojin kʼoa jotjín kon. Kuinga i̱ kitsosíni: “Jiní jngo Niná xi tichotsain” (tʼexkiai Génesis 16:9-11, 13). *

9. Jmé xi kuenta kisʼin Jeobá xi tʼatsʼe Agar.

9 Jmé xi kuenta kisʼin Jeobá xi tʼatsʼe Agar. Nda tsabe josʼin koanjchínga kao jme kjoa xi jaʼatojin (Prov. 15:3). Je Agar chjota egipcio kitjenni, tonga yaa tsakʼejnakaoni jngo familia xi chjota hebreo. A sakʼoaa tsín nda kisʼe kon nga xin tsʼe. A kisikjáo je familiale kao ʼndele. Kʼoa xi ijngosani, ali tsa tojejin xi chjoónle koanni je Abrán. Ngasʼa tjínkʼa choʼndale Niná xi nkjín yánchjín tsakatiokao. Tonga alikui kʼoasʼin tjínndajinle Jeobá saʼnda ngasʼa (Mat. 19:4-6). Kuinga koanxinkonkeni kʼoa koanchi̱ni̱keni xínkjín chjota nga kʼoasʼin tsakatio. Ningalani tsín kisasenle Jeobá nga tsín tsakakó kjoaxkóntokon je Agar, tonga koanjinle jokisʼe kon kao jmeni xi kjimatʼain.

Nda kataʼyaxkoaan je ndsʼee (Chótsenlai párrafo 10-12) *

10. Jméni xi tjínnená sʼiaan nga nda kataʼyaxkoaan je ndsʼee.

10 Koaan chjénngilee josʼín je Jeobá nga si̱jinlee yaoná jomale xi ngikʼa. Kuinga machjénsíni nga nda kataʼyaxkoaan je ndsʼee. Chja̱kaonajmiá nga kjesa fitsʼiajin kjoajtínná kʼoa nga jefetʼa, ñatjen kuitjokʼinyasoán, kʼoati koa̱n kuinókjoalee ya ndʼianá nga katafikjen. Tsa kʼoasʼiaan kʼoasʼin jchañá je ndsʼee. Tobʼelañá, tsa jngo tichjaa xi tsín tsen nchja̱najmí, tonga tsakui kʼoasʼínni nga soale. Tsa jngo ndsʼee xi nʼio tjínle tao̱n, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga to tao̱n fitjenngi tonga tsa tjotʼani jme xi tjínle. Kʼoa tsa jngo familia xi jetojochon bichó kjoajtín tsakuini bʼetʼale nga tjín xi batiochjoale (Job 6:29). Ningalani tsín koa̱n ñá kuinójiaan yaoná jñani tsín ñá bʼakaoná (1 Tim. 5:13). Kʼoati ndatjín nga kataʼyaa xi tʼatsʼe je ndsʼee kao jme kjoa xi tjíofaʼatojin.

11. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga je xi chjotajchínga sʼin tjío nda katabexkon je ndsʼee.

11 Nʼio tjínle kjoandosin nga je xi chjotajchínga sʼin tjío nda katabexkon je ndsʼee xi tjío ya jtín jña bándiaale. Kataʼyala choa̱le jngo ndsʼee xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tísíxá, xi Artur ʼmi. Je kʼoa kao jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kikonle jngo tichjaa xi kʼoasʼin matsen nga soale. Je Artur itso: “Skaan kisʼejinnajin nga tochoa nó tsakatiokao xínkjín nga jechixan, nga̱ kʼieen xʼinle tichjaa. Ninga kʼoalani, tsakakóyale nga jao xtiyánchjínle nga tsjoake katama Jeobá. Tonga xijekoan, likui tinda koantsennile kʼoa depresión tsakʼetʼale. Ninga kʼoakoan, tosi tonda tsakakó nga tsjoake je Jeobá kʼoa nga nʼio tíjna je kjoamakjainle. Koanjinnajin nga nʼio nda choa̱ tíbʼéjnanajin” (Filip. 2:3). Je superintendente jebi kiskenngile josʼín je Jeobá, nga nda bexkon je choʼndale xi kixi fitʼale kʼoa nga be jme kjoañʼai xi faʼatojin (Éx. 3:7). Tsa kʼoasʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío, ngisaa nda skoe̱xkon je ndsʼee kʼoa ngisaa nda kuinyakao.

12. Jósʼin tsakasenkao jngo tichjaa xi Asia tsʼe nga ngisa nda tsabexkon jngo tichjaa xi ñatjen batiojtín.

12 Kʼiatsa tsín sasénná josʼín jngo ndsʼee tsakui nichxin kʼiani koa̱njinná ánni nga kʼoasʼínni kʼianga jenda jchaxkoaan. Kʼoakoan jngo tichjaa xi Asia tsʼe, itso: “Ya jtín jña fia, jngo tichjaa tíjna xi toxkia nʼio nchja̱. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chʼao sʼin matsen nga kʼoasʼin nchja̱. Tonga nga ñatjen tsakakoyasuinjin kʼiani kisʼejinna nga ya basenkao xijchále nga jti̱ baténa ya jinndi̱tsi̱n, kʼoa tjínnele nʼio nchja̱ nga baténa ánni nga nrʼoénile chjota”. Kʼoa itsosa: “Koanjinna nga tjínnele ngisa nda skoexkoan je ndsʼee”. Likui choa ñʼai tíjna nga kʼoanʼia. Tonga nga mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia nga koakole kjoatsjoacha xi ngikʼa, jé Jeobá chjenngilee, nga̱ je tsjoake “ngatsʼi chjota” (1 Tim. 2:3, 4; 2 Cor. 6:11-13).

KATASʼENÁ KJOAMATOKON

13. Tojo tso Génesis 19:15, 16, jmé xi kisʼin je ánkje nga kisikʼachxin je Lot, kʼoa ánni.

13 Je Lot alikui ndi̱to̱n kisitjosonle Jeobá kʼianga nʼio tjínle kjoandosin nga kʼoasʼin tsakai. Kʼianga tojeme ni̱kjeson Sodoma, jao ánkje kichokonle xi kʼoakitsole nga ndi̱to̱n katabitjo kao familiale ya naxinandá jebi (Gén. 19:12, 13). Tonga nga koannyaonni, tojo yaa tjío je Lot kao familiale ya ndʼiale. Kʼoa je ánkje ijngokʼá kʼoati kitsongánile jmeni xi koa̱n, tonga je Lot tosi tonda kisikʼachxin. Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga tsín koanmele kisitjoson. Tonga je Jeobá likui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen, tosaa “tsakakóle kjoamatokon”, kuinga je ánkje kiskoéni ntsja ngatsʼi nga tsakʼaonsje ya naxinandá (tʼexkiai Génesis 19:15, 16). *

14. Ánni tsakakónile kjoamatokon Jeobá je Lot.

14 Ánni tsakakónile kjoamatokon Jeobá je Lot. Nkjín koya tjínni anni. Tsakui nichxin likui kitso kon nga kitsjionkon ndʼiale xi totʼatsʼe chjota xi xin ʼndele. Tonga ali tsa tokuijin jebi xi kitsokjonle. Tsakui nichxin kisʼejinle nga jao rey kitsaoya nga̱jao̱ xi tiya chrianni (Gén. 14:8-12). Tsakui nichxin kui kisikjáojinje̱ jókoa̱nni je chjoónle kao je xtiyánchjínle. Kʼoa nga nyiná koan, ndajin kisʼe ndʼiale (Gén. 13:5, 6). Alikui tjínnele nga kui jebi tsakasenngini yaole nga tsín tokjoan kisitjosonle Jeobá. Tonga Niná alikui kui kuenta kisʼin jñani chʼao kisʼin je Lot, tosaa kʼoasʼin tsabekon nga “chjota kixi koan” (2 Ped. 2:7, 8).

Tsa nda kuinóʼyá, jchajián josʼin koakoá kjoamatokon (Chótsenlai párrafo 15, 16) *

15. ʼNdele nga chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa jngo chjota, jméni xi tjínnele sʼiaan.

15 ʼNdele nga chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa jngo chjota tʼatsʼe jmeni xi sʼín, tosa si̱jinlee yaoná jotjín kon. Jngo tichjaa xi Europa tsʼe, xi Verónica ʼmi kʼoakisʼin, itso: “Jngo tichjaa xi kʼoasʼin matsen nga tojti ʼndele. Liʼya xi nanda fákao. Sakʼoaa tsín kitso tokoan nga kinchjale. Tonga kui kisikjaʼaitsjen tsa anlaña xi kʼoasʼian josʼín, ndajin sʼe̱ tokoan tsa jngo miyo sʼe̱na. Kuinga kiskonangisínile jotjín kon, kʼoa kʼiaa tsakʼéyanajmína. Ngisaa nda ʼbexkoan ndʼaibi”.

16. Ánni nga ndatjínsíni nga kui si̱jélee Jeobá nga katamajinná jotjío kon je xíngiaa.

16 Jé Jeobá xi ngisa nda majinle jotjío tokoán (Prov. 15:11). Si̱jélee nga katabasenkaoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe ndsʼee josʼin síkjaʼaitsjen je kʼoa nga jchaa josʼin koakolee kjoamatokon. Nga tsakʼétsʼoa je tichjaa xi Anzhela ʼmi, kui xi tsakasenkao nga koanjinle jotjío kon xi ngikʼa. Jngo tichjaa xi ya tíjna ya jtín jña fi xi ñʼai koanle nga tsakjákao. Je Anzhela itso: “Koanjin nga to kisikʼaxkia kʼoa tsa tsín kinchjale. Tonga jé Jeobá kisijéle nga katabasenkaona nga koa̱njinna jotjín kon”. Jósʼin tsakasenkao Jeobá je tichjaa. Itsosa: “Ñandia ñatjen tsakʼinyasuinjin kʼoa xijekoan nkjín hora kichobanajmíjin, nda kinrʼoele jokitsona. Ndʼaibi ʼbeña jotjín kon kʼoa mena koasenkoa”.

17. Jmé xi tjínnele sʼiaan.

17 Likui koa̱n nga tochja̱ʼajiaan je ndsʼee xi koakolee kjoamatokon. Ngatsʼiñá nga kjoa bitjatojiaan tojo koan je Jonás, Elías, Agar kʼoa kao Lot. Tjínkʼa xi tije bajnginile kjoa yaole. Tonga tsa nda si̱kjaʼaitsjeen, ngatsʼiñá nga kʼoanʼia sakʼoaa. Kuinga kʼoatsosíniná Jeobá nga si̱jinlee yaoná jotjío kon xíngiaa (1 Ped. 3:8). Kʼianga nitjosoán jotsoná je Jeobá, jtín sʼin biyoaa kao ngatsʼi ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde, ninga kjaʼaí kjaʼaí nʼia nga jngó jngoá. Kuinga kʼoénesínilee yaoná nga katamandosinná xíngiaa kʼoa koakolee kjoamatokon.

KJOAJNDA 87 Nroai, katatjoli nganʼio

^ párr. 5 Nga chjotajée maa, sakʼoaa kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe xi ngikʼa kʼoa jmeni xi sʼín. Tonga je Jeobá likui kʼoasʼín. Kui “kotsenle jotjín je ni̱ma̱le chjota” (1 Sam. 16:7). I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin tsakasenkao Jeobá je Jonás, Elías, Agar kao Lot. Kʼoati koasenkaoná nga chjénngiaa choa̱le josʼin jchatokoán je ndsʼee.

^ párr. 2 Juan 7:24: “Alikui kʼoasʼin chósonnilao jñalebe josʼin nga matsen, tonga kʼoasʼin chósonlanandalao jñale xi tjínle kjoakixi”.

^ párr. 5 Jonás 2:1, 2, 9: “Xijekoan, je Jonás tsakʼétsʼoale je Jeobá Ninále saʼnda ya yatsʼoa̱ je jti̱ 2 kʼoa kitso: Kʼianga ba tjínna tsakʼetsʼoale je Jeobá, kʼoa kinrʼoéna. Kʼianga tijnaya ya Tsjó kisijéña nganʼio. Kʼoa ji kinoʼyanái. 9 Tonga an, kao ndsoʼba tsjoanile kjoanda kʼianga tsjoatʼale kjoatjao. Jmeni xi je kixinle sitjosonña. Jé Jeobá xi male bʼasjentjai”.

^ párr. 8 Génesis 16:9-11, 13: “Je ánkjele Jeobá i kitsole: Tʼinchónnilai je chjoónnaili kʼoa nangitokon katamai nga titjosonlai. 10 Xijekoan, je ánkjele Jeobá i kitsole: Sinkjínyaña je ntje̱li. Aliʼya xi koa̱nxki̱le jokji nkjín koa̱nni. 11 Je ánkjele Jeobá kitsosale: ʼNdí kichʼai, kʼoa jngo ʼndíxʼin sʼe̱li. Kʼoa Ismael kʼuínlai, nga̱ je Jeobá tínrʼoé jokji aon kjimali. 13 Kʼoa kinchja̱jaʼaínle je Jeobá je xi kʼoasʼin tífákao kʼoa kitsole: Jiní jngo Niná xi tichotsain. Kuinga kʼoakitsoni nga̱ isʼin kisikjaʼaitsjen: A ñaki je xi kaʼbe tsokʼoa i̱bi je xi tíkotsenna”.

^ párr. 13 Génesis 19:15, 16: “Kʼianga jekjimaʼisen, je ánkje kisixátíyale je Lot kʼoa kitsole: Tókai, tʼinkoai chjoónli kao nga jao xtiyánchjínli, ánni nga tsín i̱ kuiyáni kʼianga kʼoaile kjoañʼai naxinandá jebi xi totʼatsʼe jéele. 16 Kʼoa kʼianga kisitseya je Lot, je Jeobá tsakakóle kjoamatokon, je chjota kiskoé ntsja kao tsʼe chjoónle kʼoa kao tsʼe nga jao xtiyánchjínle, kʼoa tsakʼaonsjee ya naxinandá”.

^ párr. 56 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi jejchínga majtile nga jetojochon bichó kjoajtín jngo ndsʼee. Skaanni sʼejinle nga kuinga tojochon bichóni nga tjín xi koanle carrole.

^ párr. 58 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je superintendente xi tsʼe grupo kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe jngo tichjaa nga tsín nanda nchja̱najmí kʼoa nga tsín ʼya xi tsen síkao, tonga skanni be nga tsokjón kʼoa nga masoale je tichjaa nga ya tíjnajinle chjota xi tsín nanda bexkon.

^ párr. 60 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi bʼénele yaole nga ngisa nda bexkon jngo tichjaa, kʼiaa majinle nga ndʼéni kʼoa nga tsínni kʼoakjoan josʼin kisikjaʼaitsjen tsakai nga ya tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá.