1. Oñgeni Ombimbiliya ipopia Siovaa, iya otyo tyitukalesa ñgeni?

OKUTI ñgeno wahambukwa inkha ovanthu vekukoyesa okutalela kotyivala tyove, notyipala tyove, nolutu luove? Au. Tyitukalesa nawa okunoñgonoka okuti Siovaa ketutale ngetyi ovanthu vetutala. Mongeleka, etyi Samuele atala kovana va Sesee, katalele ngetyi Siovaa evetala. Siovaa wemupopilile okuti umwe povana va Sesee makala Ohamba yo Isilayeli. Etyi Samuele amona otyiveli tyatyo utiwa o Eliabe, apopi okuti: “Tyotyili, ou, oe Siovaa aholovona.” Eliabe ankho omuwa unene. Otyo Samuele asokela okuti oe Siovaa ahanda akale ohamba. “Mahi Siovaa atolela Samuele okuti: ‘Uhatale kotyipala tyae no kolutu lwae mokonda ame nemuanya.’” Oityi tulilongesilako? Tulilongesilako okuti “onkhalelo omunthu atala yelikalela no ya Huku.” — 1 Sam. 16:1, 6, 7.

2. Ngetyi tyipopia Suau 7:24, omokonda yatyi tuhapondola okukoyesa vakuetu okutalela kolupe? Popia ongeleka.

² Onthue tuna eyembelo liokukoyesa vakuetu okutalela kolupe mokonda tuvakuankhali. (Tanga Suau 7:24.) Mahi olupe lutupu etyi lupopia. Mongeleka, atee umwe ondotolo ityivila okuhakula nawa, kanoñgonoka ovipuka ovinyingi okutalela vala kotyipala tyomuvei. Wesukisa okumutehelela nawa opo anoñgonoke onalupi ahimbika okuvela, nonkhalelo eliivite, novipuka ovikuavo vali. Atee umwe ipondola okuita vemupole osapa, opo atale etyi tyikahi molutu lwae. Inkha kalingi ngotyo, upondola okumuavela ovihemba vinkhindula ouvela wae. No onthue otyo tuna okulinga. Katyitavela okunoñgonoka ovakuatate vetu okutalela vala kolupe. Tuesukisa okulinga ononkhono mbokunoñgonoka nawa etyi vekahi momutima. Tutyii okuti tuelikalela unene na Siovaa mokonda katutyivili okutala momitima vya vakuetu. Mahi tupondola okumuhetekela. Ñgeni ngotyo?

3. Oñgeni okulilongesa onongeleka mbo Mbimbiliya matyitukuatesako okuhetekela Siovaa?

 ³ Oñgeni Siovaa alinga ovaumbili vae? Uvetehelela nawa. Usoka konkhalelo vatekulwa, novipuka valingile, naapa vekulila. Iya ukala nokankhenda navo. Pahe matutale etyi Siovaa alingile Sona, na Eliya, na Angale, na Lote. Tyina tulilongesa onongeleka ombo, soka oñgeni upondola okuhetekela Siovaa monkhalelo ulinga ovakuatate vove no nomphange.

4. Omokonda yatyi pamwe tusokela okuti Sona ankho ketavela ku Siovaa?

⁴ Oityi tyiya momutwe wove tyina usoka ku Sona? Mokonda tuvakuankhali, hamwe tusoka vala komunthu uhetavela okutumwa. Siovaa wemutumine opo akapopie okuti o Ninive maihanyua-po. Mahi Sona ehetavela, avelama mombapolo opo ende no kotyilongo otyikuavo, “okukahateka Siovaa.” (Jonas 1:1-3) Inkha ñgeno ove, okuti ñgeno wayeka Sona atualeko okukala omuuli? Tyafuile ñgeno kuetyilingile. Mahi Siovaa wemuyekele atualeko. Omokonda yatyi? — Jonas 3:1, 2.

5. Oityi ulilongesila konondaka mba Sona mbukahi momukanda wa Jonas 2:1, 2, 9?

⁵ Sona walekesa etyi ankho ekahi puetyi elikuambelela meimo liombisi. (Tanga Jonas 2:1, 2, 9.) Sona walingile-ale omalikuambelo omanyingi. Mahi elikuambelo alingile meimo liombisi, litukuatesako okuhemutale ngatyina omphuki. Onondaka apopia mbalekesa okuti ankho weliola omutima, omunthu wokupandula iya ankho watokola okutavela Siovaa apeho. Siovaa katalele vala ku etyi Sona alinga. Wakumbululile elikuambelo liae iya emuyeke atualeko okukala omuuli!

6. Omokonda yatyi tuesukisila okutehelela nawa vakuetu?

⁶ Opo tutehelele nawa vakuetu, tuesukisa okuliola omutima nokupwa-elundo navo. Otyiwa okulinga ngotyo mokonda yomahunga etatu: Tete, kamatunoñgonoka omapita etyi vakuetu valinga. Vali, matunoñgonoka onkhalelo velitehelela, no mokonda yatyi valingila ovipuka vimwe. Iya matyitupepukila okukala nokankhenda navo. Tatu, matuvekuatesako okunoñgonoka otyipuka tyimwe ankho vehei konthele yavo muene. Pamwe, onthue muene katunoñgonoka onkhalelo tulitehelela. Pahe tuhimbika vala okutyinoñgonoka tyina tukahi nokutyipopila mukuetu. (Pro. 20:5) Omukulu umwe wewaneno wo ko Asia wati: “Ndyihinangela onthiki imwe napopile otyipuka ankho nehei nawa. Napopilile omphange umwe okuti ankho  wesukisa okutala nawa omakumbululo aava meliongiyo. Mahi konyima andyinoñgonoka okuti naina ankho ketyivili okutanga nawa iya tyimupuiya unene okukumbulula.” Muaina, otyiwa ovakulu vewaneno vatehelele nawa, avanoñgonoka ovipuka tyina vahanda okupakela-mo vakuavo! — Pro. 18:13.

7. Oityi ulilongesila ku etyi Siovaa alingile Eliya?

⁷ Ovakuatate vamwe tyivepuiya okutolela vakuavo onkhalelo velitehelela mokonda yonkhalelo vatekulwa, naapa vekulila, nonkhalelo vatuwa. Oityi tupondola okulinga opo tuvekuateseko okuikula omutima wavo? Hinangela etyi Siovaa alingile Eliya puetyi ankho ekahi nokukahateka Sesabele. Pakalele ononthiki opo Eliya etyivile okupopila Tate yae wo keulu onkhalelo ankho elitehelela. Siovaa emutehelela nawa iya emupameka. Konyima emuavela ovilinga viakolela unene. (1 Reis 19:1-18) Pamwe tyesukisa omuvo opo ovakuatate vetu no nomphange vetupopile onkhalelo velitehelela. Mahi tuesukisa okuvetehelela nawa mokonda otyo vala matunoñgonoka etyi tyikahi momutima wavo. Inkha tupwa-elundo nga Siovaa, ovakuatate vetu mavetuyumbu onthumbi. Iya tyina vamehimbika okutupopila etyi vasoka, nonkhalelo velitehelela, tuesukisa okuvetehelela nawa-nawa.

8. Ngetyi tyipopia Gênesis 16:7-13, oñgeni Siovaa akuatesileko Angale?

⁸ Angale ankho omuundapi wa Sala. Mahi etyi apewa omona na Ambalaiau ahimbika okutomba Sala mokonda ankho kaveleka. Sala nae ahimbika okumulinga onya iya Angale aende-nkholo. (Gên. 16:4-6) Mokonda tuvakuankhali, hamwe tusoka okuti Angale ankho utupu onondunge iya Sala walingile umwe nawa etyi emutaata. Mahi okuti ongotyo Siovaa ankho emutala? Au. Mongeleka, Siovaa wemutumine oandyu opo imukuateseko okupilulula onkhalelo yae yokusoka. Tupu yemupopilile okuti omona wae ankho makala elongo. Onondaka ombo mbemukalesile nawa! Mbemukuatesako okuimbuka okuti Siovaa ankho weete ovipuka aviho ekahi nokulambela. Otyo tyemulunda okupopia okuti Siovaa o ‘Huku weete-po, una umuete nawa.’ — Tanga Gênesis 16:7-13.

9. Oityi tyalundile Siovaa okukuatesako Angale?

⁹ Oityi Siovaa amona momutima wa Angale? Siovaa ankho wii nawa Angale. Ankho wii onkhalelo atekulwa, novitateka alambelele. (Pro. 15:3) Angale ankho omu Isitu iya ankho uundapa meumbo liova Hebeleu. Okuti Angale pamwe ankho ulitala ngo muenda? Okuti pamwe ankho wiivaluka ombunga yae no tyilongo tyae? Tyihe-otyo vala, ankho vanepwa oluvale. Pomuvo opo, Siovaa ankho uyeka ovanthu vanepe oluvale. Mahi hatyoko ahandele ponthyimbi. (Mat. 19:4-6) Otyo ovinepo ovio ankho vikalela novitateka ovinyingi, ngetyi ehipa. Namphila Angale apengesa etyi atomba Sala, mahi Siovaa wakalele nokankhenda nae mokonda wasokele konkhalelo ankho elitehelela, novitateka akalele navio.

10. Oñgeni tupondola okunoñgonoka nawa ovakuatate vetu no nomphange?

¹⁰ Onthue tuhetekela Siovaa tyina tulinga ononkhono mbokunoñgonoka nawa ovakuatate vetu no nomphange. Tomphola navo tyina eliongiyo lihenehimbike na tyina liamapu. Undapa navo movilinga viokuivisa, iya inkha tyitavela, vekonga veye okulia meumbo liove. Inkha ulinga ngotyo, moimbuka okuti omphange una umoneka ngoti kesukile novanthu muaina una ohonyi; omukuatate una wokuna-tyo iya umoneka ngoti usoka vala komalumono,  naina utambula nawa ovaenda; ombunga ina yokuseta unene keliongiyo, muaina yailikwa okuenda komaliongiyo. (Jó 6:29) Tutyii okuti Ombimbiliya yati okuti katupondola “okulipaka povipuka viaamuene.” (1 Tim. 5:13) Mahi otyiwa okunoñgonoka nawa ovakuatate vetu no nomphange, novipuka viaendele momuenyo wavo. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okuhevekoyesa.

11. Omokonda yatyi ovakulu wewaneno vesukisila okunoñgonoka nawa onongi?

¹¹ Haunene ovakulu wewaneno vesukisa okunoñgonoka onkhalelo ovakuatate no nomphange vekula, na apa vekulila, novitateka valambelele. Tala ongeleka yomutalelipo umwe womawaneno utiwa o Artur. Vaile nomukulu umwe wewaneno okukatalelapo omphange umwe ankho una ohonyi. Artur wati: “Atunoñgonoka okuti omulume wae wanyima etyi velinepa vala pahe. Namphila omuenyo wavo ankho kawapepukile, no ngotyo alongesa ovana vae vevali ovahikuena okuhumba Siovaa, avakala ovanthu vapama motyili. Pahe ankho wasoya mokonda ukahi nokukala omumphoki. No ngotyo ankho uhole unene Siovaa iya ankho una ekolelo liapama. Tuelilongesila ovipuka ovinyingi kongeleka yomphange oo.” (Fili. 2:3) Artur wahetekela ongeleka ya Siovaa. Siovaa wii nawa onongi mbae novitateka valambela. (Êx. 3:7) Tupu tyina ovakulu wewaneno vanoñgonoka nawa onongi, vetyivila okumbukuatesako.

12. Ouwa patyi omphange umwe utiwa o Yip Yee, apoleleko etyi anoñgonoka nawa omuhikuena umwe womewaneno liavo?

¹² Pamwe ovipuka vimwe ovakuatate valinga vipondola okutunumanesa. Mahi inkha tuvenoñgonoka nawa, nii kamatusuku-ale. Tala etyi tyaendele nomphange umwe ukala ko Asia utiwa o Yip Yee. Wati: “Mewaneno lietu muna omuhikuena umwe ankho upopia unene peulu. Ponthyimbi ankho ndyisoka okuti utupu onthilo. Mahi onthiki naundapa nae movilinga viokuivisa, andyinoñgonoka okuti muaina upopia tupu peulu omokonda ankho ulandesa ombisi popalasa novo tate yae. Wetyiliya okuihana ovanthu opo valande.” Yip Yee welilongesa okuti opo ahanumanene ovakuatate no nomphange, wesukisa okunoñgonoka onkhalelo vatekulwa, novipuka valinga. Katyapepukile okunoñgonoka nawa ovakuatate vetu. Mahi opo tuhetekele Siovaa, uhole “ovanthu vatyo aveho,” tuesukisa okulinga ononkhono mbokuendela monondongwa mbo Mbimbiliya mbokuati: “Ikulei omitima vienyi.” — 1 Tim. 2:3, 4; 2 Kol. 6:11-13.

13. Ngetyi tyipopia Gênesis 19:15, 16 oityi onoandyu mbalingile etyi Lote aseta, iya omokonda yatyi?

¹³ Lote wasetele okutavela ehongolelo lya Siovaa, momuvo umwe ankho wakolela unene momuenyo wae. Onoandyu onombali ambukemutalela-po iya ambumupopila opo apole ombunga yae mo Sodoma. Omokonda yatyi? Mbapopia okuti: “Matuhanye-po omphangu ei.” (Gên. 19:12, 13) Etyi kuatya, Lote nombunga yae nkhele ankho veli vala meumbo. Onoandyu ambumulondola vali. Mahi no ngotyo Lote “atualako okuseta.” Onthue hamwe tupondola okukoyesa Lote, atusoko okuti kesukile netyi Siovaa emupopila. Mahi hangotyo-ko Siovaa ankho emutala. “Mokankhenda Siovaa ena nae,” atumu onoandyu, ambukuate momaoko avo, ambuvetuala kondye yepunda-umbo. — Tanga Gênesis 19:15, 16.

14. Omokonda yatyi Siovaa alingilile Lote okankhenda?

¹⁴ Omokonda yatyi Siovaa alingilile Lote okankhenda? Hamwe ankho una omahunga omanyingi. Mongeleka, tyafuile Lote ankho watila owoma okutunda mepunda-umbo. Mahi ankho kuna vali otyiponga otyikuavo. Tyafuile ankho watila owoma mokonda utyii okuti kuna onohamba onombali mbatokelele mo nonyombo mbuna onthata (omakatalau.) (Gên. 14:8-12) Tyihe-otyo vala Lote ankho onkhalamutwe yombunga iya ankho wasukalala no ñgeni ombunga yae maikala. Tyafuile ankho una eumbo likahi nawa mokonda ankho una-tyo. (Gên. 13:5, 6) Lote ankho kapondola okutatesila movipuka ovio. Ankho una umwe okutavela liwa-liwa ku Siovaa. Mahi no ngotyo Siovaa katalele vala koviponyo viae. Atee umwe wapopia mo Mbimbiliya okuti Lote ankho omulume “omuviuki.” — 2 Pet. 2:7, 8.

15. Oityi tuesukisa okulinga opo tuhakoyese vakuetu?

¹⁵ Opo uhakoyese vakuenyi, tete ovola okunoñgonoka oñgeni velitehelela. Otyo omphange umwe ukala ko Europa utiwa o Veronica alinga. Wati: “Omuhikuena umwe womewaneno lietu, apa akala ngoti ankho wanumana vala. Ankho ukala vala tyeliunga-unga. Pamwe ankho ndyina owoma wokupopia nae.  Mahi andyilipopila okuti: ‘Inkha nali pomphangu yae, ñgeno nahanda epanga.’ Ngotyo, andyikapopia nae, andyimupulu oñgeni ekahi. Pahe ahimbika okumphopila etyi ankho tyikahi momutima wae! Ovipuka apopia, viankhuatesako okumunoñgonoka nawa.”

16. Omokonda yatyi tuesukisila okulikuambela opo tukale nokankhenda na vakuetu?

¹⁶ Omunthu wokutunoñgonoka nawa-nawa, o Siovaa vala. (Pro. 15:11) Ngotyo, muiita ekukuateseko okumona etyi ngwe amona mo vakuatate. Tupu muiita opo ekukuateseko okukala nokankhenda navo, nokunoñgonoka ononkhalelo mbokutyilekesa. Elikuambelo liakuatesileko omphange umwe utiwa Anzhela okukala nokankhenda na vakuavo. Wapopia okuti wahimbika okulitala komulungu nomuhikuena umwe womewaneno liavo. Wati: “Ankho ndyipondola okumupopia omapita, nokuhesuku vali nae. Mahi andyilikuambela ku Siovaa okuita opo ankhuateseko okukala noluembia nae.” Okuti Siovaa wakumbulula elikuambelo lya Anzhela? Wati: “Atuundapa atuho movilinga viokuivisa, iya atutomphola ehimbwe. Andyimutehelela nawa tyina apopia. Pahe ndyimuhole vali iya ndyihanda okumukuatesako.”

17. Tuesukisa okulinga ononkhono mbokulinga-tyi?

¹⁷ Onthue katupondola okuholovona ovalie matukala nokankhenda navo. Vamwe, ovo muene velietela ovitateka nga Sona, na Eliya, na Angale, na Lote. Inkha tusoka nawa, olie pu onthue uhenelietele ovitateka? Otyo Siovaa etutolela okuti onthue tuesukisa okukala nokankhenda na vakuetu. (1 Pet. 3:8) Tyina tutavela otyitumino otyo tya Siovaa, tulikuata vali okapandi novakuatate ouye auho. Ngotyo, tulingei ononkhono mbokutehelela nawa ovakuatate vetu, nokuvenoñgonoka, nokukala nokankhenda navo.