Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 14

Mony ma Tye ka Bino ki Tung Kumalo!

Mony ma Tye ka Bino ki Tung Kumalo!

“Rok mo dong obino ka lweny i kom lobona.”​—JOEL 1:6.

WER 95 Ryeny pa Dero Medde

GIN MA WABINYAMO *

1. Yo me kwan ango ma Omego Russell ki luwote gutiyo kwede, dok pingo man obedo yo ma tiyo maber?

MWAKI makato miya acel angec, Omego C. T. Russell ki luwote, gucako gurup matidi pa lutino kwan me Baibul ma gicokke kacel. Onongo gimito neno gin ma Baibul pwonyo i kom Lubanga Jehovah, Yecu Kricito, ngo ma timme i kom jo muto, kacel ki ginkok. Gutiyo ki yo me kwan mayot. Ngat acel onongo penyo lapeny, ci jo ducu ma i gurup gingiyo ginacoya ducu ma kubbe ki lapeny meno. I agikkine, gicoyo piny jami ma gupwonyo. Ki kony pa Jehovah, Lukricitayo magi guniang lok ada me Baibul mapol ma pigi tek botwa i kare-ni.

2. Gin ango ma twero weko waniang lok pa lanebi me Baibul i yo ma pe tye atir?

2 Ento ma pe orii, lutino kwan me Baibul magi guniang ni, tek adada me niang te lok pa lunebi ka iporo ki pwony mukene me Baibul. Pingo tye kit man? Tyen lok acel aye ni pol kare waniang lok pa lunebi me Baibul i kare ma nongo gitye ka cobbe nyo i nge cobbegi. Ento tye tyen lok mukene bene. Me niang lok pa lanebi kakare, mitte ni wakwan tyeng ducu ma orumo ka nget lok meno. Pien ka waketo cwinywa i kom gin acel keken ki i lok pa lanebi meno kun wacayo jami mukene ma kubbe kwede, ci wabiniang i yo ma pe atir. Man aye nen calo gin mutimme i kom niangowa madok i kom lok pa lanebi Joel. Kong dong wanenu lok pa lanebi meno dok wanyam pingo mitte ni walok niangowa.

3-4. Nio wa i kare-ni, wabedo ka niang lok pa lanebi ma nonge i Joel 2:7-9 nining?

3 Kwan Joel 2:7-9. Joel otito pi bino pa bonyo ma bibalo lobo Icrael woko. Bonyo magi lakgi ki cwakgi tek calo pa labwor, dok gibicamo ginapita ducu ma tye i lobo Icrael! (Joel 1:4, 6) Pi mwaki mapol, onongo watamo ni lok pa lanebi man tye ka tito kit ma jo pa Jehovah gicobo kwede ticgi me tito kwena calo bonyo ma pe kitwero jukogi. Onongo waniang ni tic man kelo adwogi marac i kom “lobo,” nyo jo ma gitye i te loc pa lutela dini. *

4 Niangowa meno twero nen calo tye kakare ka wakwano Joel 2:7-9 keken. Ento, ka wangiyo tyeng ducu ma orumo lok pa lanebi man, ci waneno ni pore ni walok niangowa. Kong dong wanenu tyen lok angwen ma weko man mitte.

TYEN LOK ANGWEN MUMIYO MITTE NI WALOK NIANGOWA

5-6. Lapeny ango ma watwero bedo kwede i nge kwano (a) Joel 2:20? (b) Joel 2:25?

5 Mukwongo, nen kong cikke pa Jehovah madok i kom bino pa bonyo man: ‘Abicwalo lumony ma gia ki tung kumalo [bonyo] ka mabor ki wun.’ (Joel 2:20) Ka ce bonyo man cung pi Lucaden pa Jehovah ma gilubo cik pa Yecu me tito kwena ki loko dano me doko lulub kor Kricito, ci pingo dok Jehovah ocikke me ryemogi woko? (Ejek. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Nen ka maleng ni, Jehovah pe tye ka ryemo luticce ma lugen, ento gin mo nyo ngat mo ma tye ki mone i kom jone.

6 Me niang tyen lok me aryone, kong dong wanenu gin ma kicoyo i Joel 2:25. Kany Jehovah owaco ni: ‘Abiculo wang mwaka ducu ma bonyo abum ocamo, ki bonyo adwek, ki lagara, ki labar, mony mera madit ma ceng acwalo i dyerwu.’ Nen ni Jehovah ocikke me ‘culo’ pi jami ma bonyo obalo. Ka bonyo man cung pi lutit kwena me Ker-ri, ci nongo tyen lokke ni kwena ma gitito-ni kelo adwogi marac. Ento kwena man laro kwo pa dano dok tugo cwiny jo maraco me ngut i kom balgi. (Ejek. 33:8, 19) Man obedo gin maber adada pigi!

7. Ma lubbe ki lok ma tye i Joel 2:28, 29 nyig lok man ni “lacen” konyowa me niang gin ango?

7 Kwan Joel 2:28, 29. Nen kong tyen lok me adekke​—man kwako kare ma jami ma lanebi man otito otimme iye kore ki kore. Tika ineno ni Jehovah owaco ni: ‘Lacen abionyo cwiny mera maleng’; ma man otimme i kare ma bonyo otyeko tic ma omyero gutim? Ka bonyo man gubedo lutit kwena me Ker pa Lubanga, ci pingo Jehovah oonyo cwiny mere maleng i komgi i ngeye ma dong gutyeko ticgi me tito kwena woko? Lok ada tye ni labongo kony pa cwiny maleng pa Lubanga, onongo pe gibitwero tito kwena pi mwaki mapol-li ducu kadi bed gikato ki i aunauna nyo kiketo kigeng i kom ticgi.

Omego J. F. Rutherford ki luwote ma kiwirogi ma gutelo wi jo pa Jehovah dok gutito ki tekcwiny kwena me ngolo kop pa Lubanga i kom lobo man marac-ci (Nen paragraf 8)

8. Bonyo ma kiloko i komgi i Niyabo 9:1-11 gicung pi angagi? (Nen cal ma tye i pok ngeye.)

8 Kwan Niyabo 9:1-11. Kong dong wanenu tyen lok me angwenne. Con onongo wawaco ni bonyo ma Joel oloko i komgi-ni gicung pi wan Lukricitayo ma watye ka tito kwena pien lok pa lanebi mukene ma cal ki man tye i Niyabo. Lok pa lanebi meno tito pi lwak bonyo mapol ma wanggi nen calo wang dano dok gitye ki gin mo ma nen calo ‘lalukana jabu’ i wigi. (Yabo 9:7) Kicikogi ni “guket can i kom jo ma pe ki lanyut pa Lubanga i tur nyimgi [lumone pa Lubanga]” pi dwe abic, ma man obedo kare ma bonyo bedo kwede kwo. (Yabo 9:4, 5) Bonyo ma i ginacoya man nen calo gubedo lutic pa Jehovah ma kiwirogi ki cwiny maleng. Gitito kwena me ngolo kop pa Lubanga i kom lobo-ni ki tekcwiny, dok man weko jo ma gicwako loc me lobo giwinyo marac.

9. Apokapoka ango ma tye i kin bonyo ma Joel oneno ki ma Jon oloko i komgi?

9 Kadi bed ni tye jami mogo macal i lok pa lanebi ma tye i Niyabo ki lok pa lanebi Joel, ento apokapoka bene tye i kin lokgi. Tam kong: I lok pa lanebi Joel, bonyo-ni gubalo jami ducu ma twi atwiya. (Joel 1:4, 6, 7) I ginanyuta ma Jon oneno, bonyo-ni “gicikogi ni pe gubal lum me lobo.” (Yabo 9:4) Bonyo ma Joel oneno gua ki tung kumalo. (Joel 2:20) Ento ma Jon onenogi, gua ki i bur matut ma tere pe gik. (Yabo 9:2, 3) Bonyo ma lanebi Joel oneno-ni kiryemogi woko. I Niyabo, bonyo-ni pe kiryemogi ento kiwekogi ni gutyek ticgi. Pe tye gin mo ma nyuto ni Jehovah iye owang i komgi.​—Nen bok ma wiye tye ni “ Lok pa Lunebi Madok i kom Bonyo—​Ginen Cal Ento Gipat.”

10. Mi labol ma i Ginacoya ma twero konyowa me niang ni bonyo ma Joel oneno ki ma Jon oneno gicung pi jami mapatpat.

10 Apokapoka ma tye i kin lok pa lunebi aryo-ni konyowa me niang ni gitye ka lok i kom jami mapatpat. Tika watye ka waco ni bonyo ma Joel otito pire-ni pat ki bonyo ma kitito pire i buk me Niyabo? Ada. I Baibul, kare mogo kitiyo ki gin acel-li me cung pi jami mapatpat. Me labolle, i Niyabo 5:5, kilwongo Yecu ni “Labwor ma i kaka me Juda,” kun i 1 Petero 5:8, kilwongo Catan ni “labwor ma kok.” Tyen lok angwen ma wanyamo-ni ki jami mukene ma pe rwatte oweko wanongo ni omyero walok niangowa i kom lok pa lanebi Joel man. Dong lok pa lanebi man niange nining?

TYEN LOKKE NGO?

11. I yo ma nining ma Joel 1:6 ki 2:1, 8, 11 konyowa me niang angagi ma bonyo magi gubedo?

11 Ka wangiyo tyeng mukene ma i lok pa lanebi Joel, waniang ni lanebi man onongo tye ka tito pi bino pa mony matek. (Joel 1:6; 2:1, 8, 11) Jehovah otito ni ebitic ki ‘mony mere madit’ (lumony me Babilon) me pwodo Luicrael ma pe gubedo luwiny. (Joel 2:25) Pore ni kilwongo lumony magi ni “jo ma tung kumalo” pien Lubabilon onongo gibimonyo Icrael ki tung kumalo. (Joel 2:20, NW) Mony man kiporogi ki lwak bonyo ma guyubbe maber adada. Joel oloko i komgi kit man ni: “Ngat acel acel lubo yone kene; . . . Gimwomme i kom gang, giringo i wi cel; giito malo i odi, giito ki i wang dirica macalo lakwo.” (Joel 2:8, 9) Tika itwero goyo gin man i wii? Lumony gitye ka weng. Kakane mo pe. Pe tye ngat mo ma twero bwot ki i pala lucwan pa mony me Babilon!

12. Lok pa lanebi Joel i kom bonyo ocobbe nining?

12 Calo bonyo, Lubabilon (nyo jo Kaldaya) gumonyo boma me Jerucalem i mwaka 607 K.M.P. Baibul tito ni: ‘Kabaka pa jo Kaldaya ma oneko awobe ki pala lucwan . . . , pe obedo ki kica i kom awobi nyo nyako, jo muteggi nyo muti; magi ducu Lubanga omiyogi woko i cinge. Guwango ot pa Lubanga woko, ka dok gumuko cel murumo Jerucalem, ci guwango odi ma gibedo iye woko ducu ki mac, kun gibalo bene wa jami ma pigi tego.’ (2 Tekwaro 36:17, 19) I nge kare ma Lubabilon gutyeko monyo ki balo lobo meno, jo ma guneno guwaco ni: ‘Odoko tim aroo ka ma dano ki lee dong pe gibedo iye, dok kimiyo woko i cing jo Kaldaya.’​—Jer. 32:43.

13. Jeremia 16:16, 18 tyen lokke ngo?

13 Mwaki ma romo 200 i nge lok pa lanebi Joel-li, Jehovah otiyo ki Jeremia me tito gin mukene madok i kom kit ma kibimonyo kwede Jerucalem. En owaco ni lumony magi onongo gibiyenyo Luicrael ma gitimo jami maraco dok gibimako gin ducu. “Nen, atye ka cwalo dano mapol, man Rwot [Jehovah] ma owaco, ma gibimakogi macalo gimako rec; lacen dok abicwalo jo ma gin ludwar mapol, ma gibidwarogi ki i wi godi-gu ducu kadi ki i wi cere-gu, kadi wa ki i kin got mubar. . . . Abiculo wang balgi ki bal ma gutimo kiryo.” Kadi wa nam nyo bunga madongo onongo pe bitwero kano Luicrael ma lubal ki bot lumony me Babilon.​—Jer. 16:16, 18.

KARE ME ROCO JAMI

14. Joel 2:28, 29 ocobbe awene?

14 Ki tungcel, Joel bene oloko i kom kwena maber ma kwako roco jami. Lobo Icrael onongo bibedo maber doki. (Joel 2:23-26) Ci i kare mo i anyim, gibibedo ki cam me cwiny muromo. Jehovah owaco ni, “Abionyo cwiny mera maleng i kom jo ducu; litino awobewu ki anyirawu gibitito lok pa Lubanga. . . . I kare meno abionyo cwiny mera wa i kom lutic ma co ki ma mon.” (Joel 2:28, 29) Lubanga pe oonyo cwiny mere maleng i kom jo Icrael cutcut i nge dwogogi ki i Babilon. Ento, en otimo man mwaki miya mapol lacen, i nino me Pentekote i mwaka 33 K.M. Wangeyo meno nining?

15. Ma lubbe ki Tic pa Lukwena 2:16, 17, alokaloka ango ma lakwena Petero otimo i kom lok ma nonge i Joel 2:28, dok man nyuto gin ango?

15 Cwiny maleng okonyo lakwena Petero me kubo Joel 2:28, 29 ki gin mo me ur ma otimme i nino me Pentekote. I kine ka cawa adek me odiko, kionyo cwiny maleng i yo me tango dok jo ma gunongo gucako tito “pi tic madito me twero pa Lubanga.” (Tic 2:11) Ki kony pa cwiny maleng, Petero onwoyo lok pa lanebi Joel kun timo alokaloka manok iye. En owaco ni: “I kare me agikki, abionyo cwiny mera maleng i kom jo ducu, lutino awobewu ki anyirawu gibitito lok pa Lubanga, awobewu gibineno ginanyuta dok jowu muti gibileko lek.” (Tic 2:16, 17, NW) Tika ineno alokaloka ma en otimo? Me ka cako lok man ki nyig lok ni “lacen,” Petero owaco ni: “I kare me agikki”​—ma en aye kare me agikki ma peya kituro Jerucalem i mwaka 70 K.M. I kare meno, Lubanga onongo bionyo cwiny mere maleng “i kom jo ducu.” Man nyuto ni kare malac onongo okato ma peya lok pa lanebi Joel ocobbe.

16. Adwogi ango ma cwiny maleng pa Lubanga okelo i kom tic me tito kwena i cencwari me acel, ki dok i kare-ni?

16 I nge onyo cwiny maleng i kom Lukricitayo me cencwari me acel, tic me tito kwena omedde magwar. I kare ma lakwena Paulo coyo waragane bot Lukricitayo ma i Kolocai, i kine ka mwaka 61 K.M., en onongo twero waco ni kwena maber dong kityeko titone bot “ginaketa ducu ma tye i te polo.” (Kol. 1:23) I kare ma Paulo owaco ni “ginaketa ducu,” en onongo tye ka lok i kom but lobo ma en kacel ki jo mukene onongo gitwero cito iye. Ki kony pa cwiny maleng pa Jehovah, tic me tito kwena omedde adada i karewa-ni​—“wa i agikki piny ducu”!—​Tic pa Lukwena 13:47; nen bok ma wiye tye ni “ Abionyo Cwiny Mera Maleng.”

GIN ANGO MA OLOKKE?

17. Niangowa madok i kom lok pa lanebi Joel i kom bonyo olokke nining?

17 Gin ango ma olokke? Kombeddi dong watye ki niango ma atir i kom lok pa lanebi ma nonge i Joel 2:7-9. Nen ka maleng ni, tyeng magi pe loko i kom ticwa me tito kwena, ento i kom tic pa lumony me Babilon ma guturo Jerucalem i mwaka 607 K.M.P.

18. Gin ango ma pe olokke madok i kom jo pa Jehovah?

18 Gin ango ma pe olokke? Jo pa Jehovah pud gimedde ki tito kwena i kabedo ducu, kun gitiyo ki yo ducu ma gitwero. (Mat. 24:14) Pe tye kigeng mo ma gamente twero keto ma romo jukowa ki tito kwena. Dok ki kony pa Jehovah, watye ka cobo tic ma pud dong dit loyo i kare-ni, kun watito kwena maber me Ker-ri ki tekcwiny! Ki mwolo, wamedde ki jenge i kom Jehovah me konyowa wek waniang lok pa lunebi ma i Baibul, pien wageno ni ka karene oromo, en bitelowa “i ada ducu”!​—Jon 16:13.

WER 97 Lok pa Lubanga Miyo Kwo

^ para. 5 Pi mwaki mapol, onongo waye ni lok ma lanebi Joel otito i Joel cura 1 ki 2 me bukke tye ka cobbe i kare-ni i kom ticwa me tito kwena. Ento, watye ki tyen lok angwen ma oweko wanongo ni mitte ni walok niangowa i kom lok pa lanebi man. Tyen lok angwen mene?

^ para. 3 Me labolle, nen pwony ma wiye tye ni “Ryeko pa Jehovah Nen i Cwecce” i Wi Lubele me April 15, 2009, para. 14-16.