Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 14

Ali m’uai yor ariwa ma yo malu!

Ali m’uai yor ariwa ma yo malu!

“Thek uidho wi ng’om para.”​—YOE. 1:6.

WER 95 Der ubemedere ameda

I ADUNDO *

1. Umego Russell ku juponj Biblia wadi gibed gitio ku bodho ma kani, man pirang’o ebino bodho ma cuu?

ORO udaru kadhu dak ku wie kawoni m’umego Charles Taze Russell ku juponj Biblia wagi moko ma wendgi nok gibed gicokiri karacelo. Gimito ginyang’ nia i andha Biblia ubeponjo ang’o iwi Yehova Mungu, iwi Yesu Kristu, iwi ju m’utho, man iwi jamgony. Gibed gitio ku bodho ma yot pi niponjo Biblia. Ng’atu acel wodho penji, man gin zoo giyenyo verse ceke m’uweco iwi penjine. Ka ginyang’ ma ber, gikiewo lembe ma ginwang’u i sayusac migine akiewa. Ku kony pa Yehova, ungu mi Jukristu maeno ginwang’u lemandha dupa mi Biblia, man tin de wamaru lemandhane.

2. Saa moko ang’o ma copo ketho wanyang’ cuu ngo i lembila mi Biblia?

2 Re i ng’eye nyanok, juponj Biblia ginwang’u nia ninyang’ i lemandha mir ukungu mi Biblia tie yot, ento ninyang’ i lembila tie lembe ma yot ungo. Pirang’o? Thelembe acel utie nia wang’ ma pol junyang’ ma ber i lembila mi Biblia kinde m’ebepong’o, kunoke nwang’u dong’ edaru pong’o. Ento thelembe mange de tie. Pi ninyang’ ma ber i lembila, ubekwayu wang’ii cuu i lembilane zoo. Ka waketho wiwa i kum ng’et lembilane moko kende ento waweko kume moko, wacopo nyang’ ungo i ie cuu. Ubenen nia lembe ma rom eno utimere kinde ma jubino ng’io i lembila moko mi buku pa Yoel. Wakeng’ii i lembila maeno kendo cuu, man wanen nia pirang’o ubekwayu watim alokaloka i nyang’ mwa ma kawoni.

3-4. Pi oro ma dupa wanyang’ nenedi i lembila ma nwang’ere i Yoel 2:7-9?

3 Som Yoel 2:7-9. Jabila Yoel uewo nia udul bonyo binyotho ng’om mir Israel. Bonyo maeno ma lakgi man ding’gi tie calu p’umvor, gibimvoro piny ceke mi ng’om mir Israel! (Yoe. 1:4, 6) Pi oro ma dupa, wanyang’ nia lembila maeno unyutho kite ma dhanu pa Yehova gibemediri ko nirweyo lembanyong’a calu bonyo ma ng’atu moko mbe ma romo ng’olo dhoggi. Wanyang’ nia tic maeno ubetimo “ng’om” rac, niwacu dhanu ma gitie i the telowic mi judong dini mi ndra. *

4 Ka wajik kende kende nisomo Yoel 2:7-9, wanwang’u nia korolembe maeno tie kumeno andha. Ento ka wang’io i lembilane zoo, wabineno nia kwayu walok kite ma walar wanyang’ ko i ie. Dong’ wakenen thelembe ang’wen m’ucwaluwa nitimo alokaloka maeno.

THELEMBE ANG’WEN M’UCWALUWA NITIMO ALOKALOKA

5-6. Wacopo penjara ku penji ma kani ka wasomo (a) Yoel 2:20? (b) Yoel 2:25?

5 Mi kwong’o, kenen lembe ma Yehova ung’olo pir udul bonyo; eyero kumae: ‘Abicoro njuru askari ma yor ariwa ma malu [bonyo] cen kud i kumwu.’ (Yoe. 2:20) Ka bonyo maeno ubenyutho Jumulembe pa Yehova ma gibeworo lembe ma Yesu ung’olo igi nia girwei lembanyong’a man giketh dhanu udok julub, nyo andha Yehova romo ng’olo nia ebicorogi cen? (Eze. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Ubenen kamaleng’ nia dhanu ma Yehova ubecoro cen utie ngo jutic pare ma gigwoko bedoleng’ migi ento utie ng’atu mange kunoke gin mange m’ubetimo dhanu pare rac.

6 Pi ninyang’ i thelembe mir ario, wakenen lembe ma nwang’ere i Yoel 2:25. I giragora maeni, Yehova uyero kumae: ‘Abidwoko iwu rundi ma bonyo camu i ie, ku nyathi bonyo, man nyathin abirbir, ku kukun, njuru askari para ma dit m’aoro i kindwu.’ Nimakere ku giragora maeni, Yehova ung’olo nia ‘ebidwoko’ kawang’ piny ma bonyo unyotho. Tek bonyo ubenyutho jurwei lembanyong’a mi Ker, nen nia rwonglembe ma giberweyo ubekelo nyoth. Re i andha, rwonglembe ma giberweyo bodho kwo, man eromo cwalu dhanu ma gitie judubo kara gilok cwinygi. (Eze. 33:8, 19) M’umbe jiji, eno tie lembe ma ber mi tuko ngo igi!

7. Wec ma nia “yo ng’eye” ma nwang’ere i Yoel 2:28, 29, thelembene tie ang’o?

7 Som Yoel 2:28, 29. Thelembe mir adek m’ucwaluwa nitimo alokaloka utie kite ma lembilane ulwobere ko. Kenen nia Yehova uwacu nia ‘yo ng’eye abikonjo tipo para;’ eno ubenyutho nia ebikonjo tipo pare i ng’ei ma bonyo udaru tic migi. Ka nwang’u bonyo maeno ubenyutho jurwei lembanyong’a mi Ker pa Mungu, nenedi Yehova romo konjo tipo pare i wigi i ng’ei ma gidaru nirweyo lembanyong’a? I andha, ka nwang’u tipo maleng’ ukonyogi ngo, nwang’u gicopo rweyo ngo lembanyong’a pi oro ma lee, kud i kind ragedo man i ng’om ma jukwero tic migi i ie.

Umego J. F. Rutherford ku Jukristu mange ma tipo wiro ma gibino jutelwic gitwong’o pi pokolembe pa Mungu m’ubebino iwi ng’om maeni ma rac ku tegocwinygi (Nen udukuwec mir 8)

8. Udul bonyo ma Lembanyutha 9:1-11 ukoro pire ubenyutho jukani? (Nen cal m’i ng’eye.)

8 Som Lembanyutha 9:1-11. Kawoni wakenen thelembe mir ang’wen. I wang’e, wabed wayero nia udul bonyo ma jabila Yoel uewo pire ubenyutho tic mwa mi rweyo lembanyong’a, pilembe i buku mi Lembanyutha de junwang’u lembila moko m’uyenyo rombo ku maeno. Lembilane ukoro pir udul bonyo ma wang’gi ve wang’ dhanu, man i wigi ke gikendo ‘gin moko m’unen calu jamkermiwic mi mola ma kwar.’ (Nyu. 9:7) Jung’olo igi nia gisend ‘dhanu [Judegi pa Mungu] ma ayi Mungu mbe i ternyimgi’ pi dwi abic; eno tie wend dwi ma bonyo kwo i ie. (Nyu. 9:4, 5) Ubenen nia bonyone maeni ubenyutho jutic pa Yehova m’ewiro ku tipo. Ku tegocwinygi, gibetwong’o pi pokolembe pa Mungu iwi ng’om maeni ma rac, man lembe ma gibetwong’one ubesendo dhanu ceke ma gibediko cing’gi ku ng’om maeni ma rac.

9. Tung’ tung’ ma kani ma lee m’utie i kind bonyo ma jabila Yoel ukoro pire ku bonyo ma Yohana uneno?

9 Kadok nwang’u lembila mi buku mi Lembanyutha uyenyo rombo ku lembila mi buku pa Yoel de, re tung’ tung’ ma lee mandha utie i kind lembila ario maeno. Kenen lembe mae: I lembila ma Yoel uewo, jung’olo ni bonyo nia ginyoth lum. (Yoe. 1:4, 6, 7) Ento i ginmawokiwang’ ma Yohana uneno, jung’olo ni bonyo nia “ku gitim lum m’i ng’om rac.” (Nyu. 9:4) Bonyo ma Yoel uneno uai yor ariwa ma yo malu. (Yoe. 2:20) Ento bonyo ma Yohana uneno uai kud i longro ma there mbe. (Nyu. 9:2, 3) I lembila mi buku pa Yoel, Yehova ucoro bonyo cen. I buku mi Lembanyutha ke, jucoro ngo bonyo cen, ento juweko gitim tic migi nitundo gidare. Gin moko mbe i Biblia m’unyutho nia lembe ma gitimo ufoyo ngo i Yehova. (Nen sanduku ma thiwie tie “ Lembila ario m’uweco iwi bonyo​—Giyenyo rombo ento tung’ tung’ ma lee ni kindgi.”)

10. Kemii lapor moko mi Biblia m’unyutho nia bonyo ma Yoel man Yohana giweco pire nyutho gin m’ukoc.

10 Tung’ tung’ ma lee m’utie i kind lembila ario maeno ukonyowa ninyang’ nia girombo ngo. Nyo wamito yero nia bonyo ma Yoel ukoro pire ukoc ku bonyo mi buku mi Lembanyutha? Eyo. I Biblia, saa moko juweco iwi gin acel i verse ma tung’ tung’, ento nwang’u thelembene ukoc nimakere ku lembe ma jubeweco i wie. Ku lapor, i Lembanyutha 5:5, julwong’o Yesu nia “umvor ma en e mi suru pa Yuda,” ento i 1 Petro 5:8, juporo Wonabali kud “umvor m’ubeywak.” Nimakere ku lembe ang’wen ma waweco i wigi man penji ma tung’ tung’ ma giwodho, wanwang’u nia kwayu walok kite ma wakoro ko i lembila mi buku pa Yoel. Dong’ lembila maeno thelembe tie ang’o?

LEMBILA PA YOEL THELEMBENE TIE ANG’O?

11. Nimakere ku lembe ma nwang’ere i Yoel 1:6 man 2:1, 8, 11, bonyo mi lembila maeni ubenyutho jukani?

11 Ka wang’io i lembila pa Yoel cuu m’umbe niweko kume moko, wanyang’ nia eweco pir ali ma juaskari gibikelo. (Yoe. 1:6; 2:1, 8, 11) Yehova uyero nia ebitio ku ‘njuru askari pare ma dit’ (juaskari mi Babeli) pi nimio matira ni nyithindho mir Israel ma gibino wore ngo. (Yoe. 2:25) Biblia ulwong’o juaskari maeno ma bikelo nyoth nia ‘njuru askari ma yor ariwa ma yo malu’ pilembe juaskari mi Babeli gibimondo i ng’om mir Israel ku yo malu. (Yoe. 2:20) Juporo njuru askari maeno kud udul bonyo ma girieyo ma ber. Jabila Yoel ukoro pigi kumae: “Givodho [juaskari] kubang’gi nzu ng’atuman i yo pare man i yo pare; . . . Gipiei wi adhura; giringo wi gang’kidi; giidho malu i udi; gimondo ku wang’ot calu jakwo.” (Yoe. 2:8, 9) Kepar nyanok: juaskari gipong’ kakare ceke. Kamoko mbe ma jucopo pondo i ie. Ng’atu moko mbe ma copo both kud i cing’ udul mony mi Babeli!

12. Lembila ma Yoel uewo iwi bonyo upong’o nenedi?

12 Jurumony mi Babeli (niwacu Jukaldayo) gimaku adhura mi Yerusalem calu bonyo i oro 607 W.R.M. Biblia ukoro kumae: “Ekelo ubimo mi Jukaldayo i wigi, m’unego awobi migi ku palamularu . . . man ngisi pare mbe kum jalawobi kadi nyaku ma sumba, dhanu m’uti kadi ng’atu ma wie ju lwar: Emiogi ceke i cinge. E giwang’u ot pa Mungu, man girwombo gang’kidi mi Yerusalem piny, e giwang’u odkerne ceke ku mac, man ginyotho agulu ma berne ceke.” (2 Kei. 36:17, 19) I ng’ei ma juaskari mi Babeli ginyotho ng’om mir Israel, dhanu ma gineno ng’ombe giromo yero kumae: “En uvuru, ma dhanu kadi yedi de mbe i ie; jumie i cing’ Jukaldayo.”​—Yer. 32:43.

13. Yeremia 16:16, 18 utie ku thelembe ma kani?

13 Oro ma romo 200 i ng’ei ma Yoel uewo lembila pare, Yehova uketho jabila Yeremia uewo lembe mange iwi ali maeno ma Jukaldayo bikelo. Eyero nia jubisayu Juisrael ceke ma gibetimo lembe ma reco man jubimakugi. Yehova uwacu kumae: “Abilwong’o junam dupa, e gibijakugi; man yo ku ng’eye abilwong’o judwar dupa, man gibidwarugi ku ba gudi man ku bang’ ungulu gudi kubang’e kubang’e, man kud i odng’om m’i cana. . . . Abilar culo kier migi ku dubo migi wang’ ario.” Kinde ma njuru askari mi Babeli gitundo, kapondo ubino mbe ni nyithindho mir Israel ma giyewo ngo dubo migi, kadok ebed i the nam kunoke i luli.​—Yer. 16:16, 18.

LEMBE MIR ANYONG’A

14. Lembila ma nwang’ere i Yoel 2:28, 29 upong’o nenedi?

14 Jabila Yoel udok uyero lembe mir anyong’a ni dhanu. Ewacu nia ng’om bidok cego cam kendo. (Yoe. 2:23-26) I ng’eye, cam mi tipo bibedo lee mandha i nindo ma bibino. Yehova uyero kumae: “Abikonjo tipo para iwi kum ceke; man wotwu ku nyigwu gibiewo, . . . man abikonjo tipo para wi jutic bende man wi bong’ i ceng’ maeca.” (Yoe. 2:28, 29) Mungu ukonjo ngo tipo maleng’ maeno ndhundhu i ng’ei ma nyithindho mir Israel gidwogo i ng’om migi niai kud i Babeli. Ento ekonjo tipo parene oro ma lee i ng’eye, i ceng’ mi Pentekoste mi oro 33 R.M. Wang’eyo lembe maeno nenedi?

15. Nimakere ku Tic mi Jukwenda 2:16, 17, Petro uwilo lembang’o i lembila ma nwang’ere i Yoel 2:28, man eno ubenyutho ang’o?

15 Tipo maleng’ ucwalu jakwenda Petro nikoro nia lembe mi zungo m’utimere i ceng’ mi Pentekoste upong’o lembila ma nwang’ere i Yoel 2:28, 29. Cing’ nica i kum piny mi saa adek mi kugweno, Mungu ukonjo tipo pare maleng’ i ayi mir udu iwi dhanu man gin ceke gicaku weco “pi tic ma dwong’ pa Mungu.” (Tic. 2:11) Kinde ma Petro udwogo iwi lembila mi buku pa Yoel, tipo maleng’ uketho ewilo lembe moko nyanok. Nyo ineno lembe m’ewilone? (Som Tic mi Jukwenda 2:16, 17.) Jakwenda Petro ucaku ngo wec pare nia “yo ng’eye” calu ma jukiewo i buku pa Yoel, ento eyero kumae: “Gini bitimbre i kajik ceng’niwacu i wang’ nyoth mi Yerusalem mi oro 70 R.M. I saa maeno, Mungu bikonjo tipo pare maleng’ iwi “weg kum ceke.” Eno ubenyutho nia nindo ukadhu lee ka lembila pa Yoel ubin upong’o.

16. Tipo maleng’ pa Mungu ubino kud adwogi ma kani iwi tic mi lembanyong’a i rundi ma kwong’a, man tin ke etie kud adwogi ma kani?

16 I ng’ei ma Mungu ukonjo tipo pare maleng’ iwi Jukristu i rundi ma kwong’a, gicaku tic mi rweyo lembanyong’a, ma i ng’eye udok uromo ng’om zoo. Saa ma jakwenda Paulo ukiewo barua ni Jukolosai i kum oro 61 R.M., eyero nia jurweyo lembanyong’a i ‘giracwia pa Mungu ceke ma the polo.’ (Kol. 1:23) Wec ma nia “giracwia pa Mungu ceke” unyutho ng’om ma tung’ tung’ m’ung’eire i rundi pa Paulo. Ku kony mi tipo maleng’ pa Yehova, tin tic mi rweyo lembanyong’a umew lee, “cil i tung’ ng’om”!​—Tic. 13:47; nen sanduku ma thiwie tie “ Abikonjo tipo para.”

LEMBANG’O M’ULOKERE?

17. Alokaloka ma kani m’utimere i kite ma walar wanyang’ ko i lembila mi buku pa Yoel m’uweco iwi bonyo?

17 Lembang’o m’ulokere? Kawoni wanyang’ cuu mandha i lembila ma nwang’ere i buku pa Yoel 2:7-9. I adundo, lembila maeni uewo ngo pi tic mi rweyo lembanyong’a ma wabetimo kud amora, ento eewo pi kite ma juaskari mi Babeli gimaku ko Yerusalem i oro 607 W.R.M.

18. Lembang’o m’ulokere ngo i bang’ dhanu pa Yehova?

18 Lembang’o m’ulokere ngo? Dhanu pa Yehova gibemediri nirweyo lembanyong’a kakare moko ci, man gibetio ku bodho ma tung’ tung’ pi nitimo tije. (Mat. 24:14) Kadok gavmenti de copo cerowa ngo nitimo tic mwa mi rweyo lembanyong’a. Ku kony pa Yehova, waberweyo lembanyong’a mi Ker kud amora ma lee! Wamedara niyenyo telowic pa Yehova kara ekonywa wanyang’ ma ber i lembila mi Biblia, pilembe watie ku genogen nia i saane, ebiketho wabinyang’ i “lemandha ceke”!​—Yoh. 16:13.

WER 97 Dhanu kwo ni kum Lembe pa Mungu

^ par. 5 Pi oro ma dupa, wayio nia lembila ma nwang’ere i buku pa Yoel thek 1 kud 2 uewo pi tic mi rweyo lembanyong’a m’ubetimere tin eni. Ento thelembe moko ang’wen utie m’ubecwaluwa nitimo alokaloka i kite ma wanyang’ ko i lembila mi theng buku maeno. Thelembene utie ang’o?

^ par. 3 Ku lapor, som thiwiwec m’uyero La création manifeste la sagesse de Jéhovahi Otkur ma Wiw mi Français mi nindo 15, dwi mir 4, 2009, udu. 14-16.