Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

KAONGORA IBUKIN TE REIREI 14

Te Buaka Mai Meang!

Te Buaka Mai Meang!

“E a tia n roko i abau te natannaomata teuana.”​—IOERA 1:6.

ANENE 95 E Rikirake Riki te Oota

KANOANA *

1. Tera aroia n ukeuke n reirei Brother Russell ma raona, ao e aera ngkai e uaana?

E RAKA i aon tebubua te ririki n nako ao a a moana bobotakia Brother C. T. Russell ma raona, ae te kurubu ae uarereke ae kaainaki irouia taan reirei n Ana Taeka te Atua. A kan ataia bwa tao a kona ke a aki n reiakina raoi ana reirei te Baibara ibukin Iehova ae te Atua, Iesu Kristo, aroia maate, ao te kaboomwi. E rangi ni bebete aroia n ukeuke n reirei. E tabeka te titiraki temanna, ao imwina a neneri kiibu ni kabane aika irekereke ma te reirei anne. Imwina, a korei mwini baike a kunei n aia ukeuke. Man ana kakabwaia Iehova, e buokiia mwaane akanne bwa a na ota ni koaua aika kakawaki aika bati man te Baibara, ao a teimatoa koaua akanne ni kakawaki naba iroura ni boong aikai.

2. E aera ngkai e kona ni bure otara n taian taetae ni burabeti n te Baibara ake ti kataia n atai nanoia?

2 Ma n aron ae a waekoa n ataia taan reirei n te Baibara akanne, e kangaanga riki te ota n ana taetae ni burabeti te Baibara nakon te ota n ana reirei te Baibara. Bukin tera? Bukina teuana bwa n angiin te tai, e ataaki riki nanon ana taetae ni burabeti te Baibara ngkana e a tabe ni kakoroaki bukina, ke imwini kakoroani bukina. Ma iai riki bukina teuana. Ngkana e na eti otara n te taetae ni burabeti teuana, ti riai n iangoa raoi bwaninin te rongorongo. Ngkana ti a tii iangoa naba iteran te taetae ni burabeti anne ao n aki tabe ma ake nikirana, e kona ni bure otara iai. N taraana, anne te bwai ae riki n te taetae ni burabeti teuana n te boki ae Ioera. Ti na nora riki te taetae ni burabeti anne, ao ni maroroakinna bwa e aera ngkai e a riai ni bitaki otara iai.

3-4. Tera arora ae ti taneiai ni kabwarabwaraa iai te taetae ni burabeti are n Ioera 2:​7-9?

3 Wareka Ioera 2:​7-9. E a kaman taekina Ioera te nna n rokati ae e na urua te aba ae Iteraera. A na kabwauti bwaai nako ake n te aba maan aika riao amwamwarakeia aika uarereke aikai, ni wia ao mwangaia aika ai aroni wia ao mwangaia raian! (Ioera 1:​4, 6) I nanon ririki aika bati, ti kakamanena te taetae ni burabeti anne ni kaikonaka iai aroia ana aomata Iehova ni karaoa aia mwakuri n uarongorongo ae aki kona ni katokaki, n aroia nna n rokati. Ti ataia naba bwa te mwakuri aei e urubwai nakon ‘te aba,’ ae taekaia aomata aika tauaki aroia irouia mataniwi n Aaro. *

4 Ngkana ti a tii wareka naba Ioera 2:​7-9, e na taraa n eti kabwarabwaraana anne. Ma ngkana ti taraa bwaninin rongorongon te taetae ni burabeti anne, ti noria ae e a bon riai ni bitaki otara iai. Ti na nori bukina aika aua bwa e aera ngkai e a riai anne.

BUKINA AIKA AUA AE E A RIAI NI BITAKI IAI

5-6. Tera te titiraki ae rio man iaiangoan raoi (a) Ioera 2:20? (b) Ioera 2:25?

5 Te moan, nora ana berita Iehova ni kaineti ma te nna n rokati: “N na kakionakoa kaaini meang [rokati] ni kararoaa mairoumi.” (Ioera 2:20) Ngkana ngaia bwa a tei rokati akanne ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova aika ongeaba n ana tua Iesu are a na uarongorongo ao ni karekeia taan rimwina, e aera ngkanne Iehova ngkai e berita bwa e na kakionakoia? (Etek. 33:​7-9; Mat. 28:​19, 20) Ni koauana, e aki kakionakoia ana toro Iehova aika kakaonimaki, ma e kakionakoia aomata ke baika a karekea te kangaanga nakoia ana toro.

6 Ni kaineti ma bukina ae te kauoua, nora ae koreaki n Ioera 2:25. E taku Iehova: “N na karaoa te kaboomwi nakoimi ibukin ririki ake a kang bwaai iai te nna n rokati, te rokati ae akea baina ni kiba, te rokati ae riao amwamwarakena, ao te rokati ae kaakang, are au taanga ni buaka ae korakora are I kanakoa nako buakomi.” Noria bwa e berita Iehova bwa e na “karaoa te kaboomwi” ibukin aia urubwai rokati aikai. Ngkana arona bwa a tei rokati ibukia taan uarongorongoa te Tautaeka n Uea, nanona ngkanne bwa te rongorongo are a tataekinna e karekea te urubwai. Ma e bon aki, bwa e karekea te kamaiuaki te rongorongo anne, ao e kona ni kairiia aomata aika buakaka bwa a na rairi nanoia. (Etek. 33:​8, 19) Anne bon te kakabwaia nakoia!

7. Tera ae ti buokaki n ataia n te taeka ae “imwin anne” n Ioera 2:​28, 29?

7 Wareka Ioera 2:​28, 29. Iangoa bukina ae te katenua ni kaineti ma baike a riki teuana imwin teuana n te taetae ni burabeti anne. Noria bwa e kangai Iehova: “Imwin anne ao N na kabwaroa taamneiu,” ae nanonaki iai imwin tian aia mwakuri rokati akanne. Ngkana ngaia bwa rokati bon taan uarongorongoa Ana Tautaeka n Uea te Atua, e aera bwa e na kabwaroa taamneina Iehova imwin tian aia mwakuri? Ni koauana, ngkana akea te ibuobuoki rinanon te taamnei ae raoiroi are mairoun te Atua, a bon aki kona n teimatoa n uarongorongo i nanon ririki aika bati i buakon te kakaaitara ao katabuakan naba aia mwakuri.

A ninikoria n tataekina motikan taekan te waaki ae buakaka ae ngkai i aon te aba iroun te Atua, Brother J. F. Rutherford ao taari riki tabeman aika kabiraki ake a kairiri ngkoa (Nora barakirabe 8)

8. A tei ibukia antai rokati ake a taekinaki n Te Kaotioti 9:​1-11? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

8 Wareka Te Kaotioti 9:​1-11. Ti na nora ngkai bukina ae te kaaua. Ti kairekerekea mai mwaina te rekenikai are taian rokati are e taekinna Ioera ma ara mwakuri n uarongorongo, ibukina bwa e kuri n titeboo ma te taetae ni burabeti ae taekinaki n te boki ae Te Kaotioti. E kabwarabwaraaki n te taetae ni burabeti aei te nna n rokati aika iai ubuia aika kaanga ubuia aomata, ao iai i aon atuia “baunuea aika kaanga koora.” (TeKao. 9:7) A kammarakiia “te koraki [taani kairiribai nakon te Atua] ake a aki kanikinaeaki ramwaia n ana kai ni kanikina te Atua,” i nanon nimaua namwakaina, ae katautauaki bwa abwakini maiun te rokati. (TeKao. 9:​4, 5) N taraana, anne boni kabwarabwaraaia ana toro Iehova aika kabiraki. A ninikoria n tataekin ana motikitaeka te Atua ibukin te waaki ae buakaka ae ngkai i aon te aba , ao anne ae e karekea te aki rau irouia taani boutokaa te waaki ae ngkai.

9. Baikara baika kakawaki aika kaokoro iai rokati ake e nori Ioera ma ake e taekin Ioane?

9 Ni koauana, iai baika a kuri n titeboo iai te taetae ni burabeti are n Te Kaotioti ma are n Ioera. Ma bon iai naba baika kakawaki aika kaokoro iai. Iangoa aei: N ana taetae ni burabeti Ioera, a urui aroka taian rokati. (Ioera 1:​4, 6, 7) N ana miitara Ioane, “a tuangaki [rokati] bwa a na aki uruani arokan aon te aba.” (TeKao. 9:4) Rokati ake e nori Ioera, a roko mai meang. (Ioera 2:20) Ma ake e nori Ioane, a otinako man te kinono. (TeKao. 9:​2, 3) A kakioakinako rokati ake e kabwarabwarai Ioera. A aki kakioakinako rokati ake n Te Kaotioti, ma a kariaiakaki bwa a na katiaa aia mwakuri. E aki taekinaki n te Baibara bwa e aki kukurei Iehova irouia.​—Nora te bwaoki ae “ Taetae ni Burabeti Ibukia Rokati​—A Kuri n Titeboo ma Bon Iai Kaokoroia.”

10. Taekina te katoto man te Baibara ae oti iai bwa rokati ake a taekin Ioera ao Ioane a kona n tei ibukini baika kaokoro.

10 Baika kakawaki aika kaokoro iai taetae ni burabeti aika uoua aikai, a buokira n ataia ae bon akea irekerekeia. Nanona bwa rokati ake e kabwarabwarai Ioera bon tiaki titeboo ma rokati ake a taekinaki n Te Kaotioti? Eng. N te Baibara, e kona te kaikonaki teuana ni kaokoro nanona ngkana e a manga kamanenaaki n te itera teuana. N te katoto, e aranaki Iesu bwa “te Raian man te baronga are Iuta” n Te Kaotioti 5:​5, ma e kabwarabwaraaki te Riaboro bwa te raian ae bekorara n 1 Betero 5:8. Ni kaineti ma titiraki ake a tabekaki ibukin otara ae ngkai, ti a riai ni kakaaea riki nanon ana taetae ni burabeti Ioera anne. Ma ai tera ngkanne?

TERA AE NANONAKI IAI?

11. E kangaa Ioera 1:6 ao 2:​1, 8, 11, ni buokira n ataia bwa antai rokati?

11 Ngkana e neneraki bwaninin rongorongon ana taetae ni burabeti Ioera, e oti iai bwa e bon taetae ni burabetina te buakanaki mairoun te taanga ni buaka teuana. (Ioera 1:6; 2:​1, 8, 11) E taekinna Iehova bwa e na kamanena ana “taanga ni buaka ae korakora” (tautiani Baburon) ni katuuaaeia iai tibun Iteraera aika aki ongeaba. (Ioera 2:25) E bon riai aranakin te taanga ni buaka aei bwa “kaaini meang,” ibukina bwa kaaini Baburon a na bon ninia Iteraera mai meang. (Ioera 2:20) E kabotauaki te taanga ni buaka anne ma te nna n rokati aika baireaki raoi. E taekinia ni kangai Ioera: “E reitaanako kawaina [te tautia] temanna ma temanna. . . . A ienikuri n rin n te kaawa, ao a biribiri i aon te oo. A tamwarakei auti, ao a rin rinanon te kamaama n aron te tia iraa.” (Ioera 2:​8, 9) Ko kona ni kataamneia anne? A a mena tautia n taabo nako. Akea te tabo ae ko na karabako iai ao akea ae e kona n rawea maiuna man aia kabaang kaaini Baburon!

12. E kangaa ni kakoroaki bukin ana taetae ni burabeti Ioera ibukia rokati?

12 N aroia rokati, a ninia te kaawa ae Ierutarem n 607 B.C.E. kaaini Baburon (ke I-Kareria). E taku te Baibara: “Aia uea I-Kareria . . . are e a kamateia aia rorobuaka n ataei n te kabaang, . . . e aki nanoangaiia rorobuaka n ataei ke aine aika tuai ni boo ma mwaane, kaara ke mwauku. E anga bwaai ni kabane te Atua nako nanoni baina. E kabueka ana auti te Atua ae koaua, e kabwakaa oon Ierutarem, e kabueki tauana aika nonoaki ni kabane n te ai, ao e kamaunai bwaai nako aika kakawaki.” (2Rong. 36:​17, 19) Ngke a a tia ni kamauna te aba anne kaaini Baburon, ao a taku aomata: “Ai bon te aba ae aki kona ni maekanaki ae akea te aomata iai ma te man, ao e a tia n anga te aba nakoia I-Kareria.”​—Ier. 32:43.

13. Kabwarabwaraa ae nanonaki n Ieremia 16:​16, 18.

13 Tao 200 te ririki imwin ana taetae ni burabeti Ioera, e a kamanenaaki Ieremia iroun Iehova bwa e na taetae ni burabetina te bwai riki teuana ibukin te buakanaki anne. E taekinna bwa a na bon ukoukoraki raoi tibun Iteraera aika kakaraoi baika bubuaka, ao a na boni kataenikaiaki. “‘Noria, ae I a kanaanako bwa a na weteaki taan akawa aika bati,’ bon ana taeka Iehova, ‘ao a na akawaia naakai. Imwin anne ao N na kanaanako bwa a na weteaki taani kaeman aika bati, ao a na kaeiia ma ni karekeia naakai riaoni maunga nako ao tabuki nako, ao man tabwenan taiani bwaa aika rietata. N na kabwakaa . . . te mwaiti ae koro raoi ae bon riai n reke ibukin aia kairua ao aia bure.’” E aki kona marawa ke taiani buakonikai ni karabaia tibun Iteraera ake aki rairi nanoia, mairouia kaaini Baburon.​—Ier. 16:​16, 18.

MANGA KAOKAN AROIA

14. E kakoroaki n ningai bukin Ioera 2:​28, 29?

14 Ma n te itera are teuana, e a taekina ngkai te rongorongo ae raoiroi Ioera. E na manga maiureirei te aba. (Ioera 2:​23-26) Ao n te tai ae imwaia, e nang tauraoi te amwarake n taamnei ae bati. E taku Iehova: “N na kabwaroa taamneiu i aoia aeka n aomata nako, ao a na taetae ni burabeti natimi mwaane ma aine . . . N na kabwaroa naba taamneiu i aoia au toro aika mwaane ma aine.” (Ioera 2:​28, 29) E aki waekoa n riki anne imwini kaokaia tibun Iteraera mai Baburon nako abaia. Ma e a riki imwin tienture aika bati, ni Bentekota 33 C.E. Ti kangaa n ataia?

15. Ni kaineti ma Mwakuri 2:​16, 17, tera te taeka are e bitia Betero n Ioera 2:​28, ao tera ae kaotaki iai?

15 I aani kairan te abotoro Betero n te taamnei, e a kaineta Ioera 2:​28, 29 nakon te baere riki ae kamimi ni bongini Bentekota. E kabwaroaki te taamnei ae raoiroi tao n te aoa ruaiwa n te ingabong anne, ao naake e reke irouia a a tataekin “ana mwakuri te Atua aika moanibaa n tamaroa.” (Mwa. 2:11) E kairaki n te taamnei Betero bwa e na kamanenai taeka aika kaokoro teutana ngke e mwanewea ana taetae ni burabeti Ioera. Ko nora te taeka are e bitia? (Wareka Mwakuri 2:​16, 17.) N oneani mwin are e na moanna man te taeka ae “imwin anne,” e kangai Betero: “Ao ni kabaneani boong” ae taekani kabaneani boong n aia waaki I-Iutaia​—e nang kabwaroaki taamnein te Atua i aoia “aeka n aomata nako.” E oti n aei bwa imwin te tai ae maan ao e a tibwa kakoroaki bukin ana taetae ni burabeti Ioera.

16. Tera aron rotakin te mwakuri n uarongorongo n te moan tienture n ana ibuobuoki taamnein te Atua, ao tera arona n ara bong aikai?

16 Imwini kabwaroan taamnein te Atua n te moan tienture, e a moanaki te mwakuri n uarongorongo ae e na kabutaa te aonnaba. N te tai are e korea iai ana reta te abotoro Bauro nakoia I-Korote tao n 61 C.E., e a kona n taekinna bwa e a tataekinaki te rongorongo ae raoiroi “n taabo nako aika i aani karawa.” (IKoro. 1:23) N ana bong Bauro, “taabo nako” are e taekinna, bon taekan aaba ake a kona ni mwamwananga nako iai. Man ana ibuobuoki te taamnei ae raoiroi ae mwaaka are mairoun Iehova, e a raababanako riki te mwakuri n uarongorongo n ara bong aikai, “nako tabon aonnaba”!​—Mwa. 13:47; nora te bwaoki ae “ N na Kabwaroa Taamneiu.”

TERA AE E A BITAKI?

17. Tera ae e a bitaki ni kaineti ma otara n ana taetae ni burabeti Ioera ibukia rokati?

17 Tera ae e a bitaki? E a eti riki ngkai otara n te taetae ni burabeti are n Ioera 2:​7-9. Ni kauarerekeana, a aki kaineti kiibu aikai nakon ingaingara n ara mwakuri n uarongorongo, ma bon nakoni baike e karaoi ana taanga ni buaka Baburon are ninia Ierutarem n 607 B.C.E.

18. Tera ae aki bitaki ni kaineti ma ana aomata Iehova?

18 Tera ae aki bitaki? A teimatoa ana aomata Iehova n tataekina te rongorongo ae raoiroi n taabo nako, ao a kamanenai aanga nako ibukini karaoan anne. (Mat. 24:14) A aki kona tautaeka n tukira mani kakororaoani mwiokoara ae te uarongorongo. Ao man ana kakabwaia Iehova, ti a kabatiaa riki ngkai ara mwakuri ao n ninikoria n tataekina te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea! Ti teimatoa n nanorinano n ukera ana kairiri Iehova ni kaineti ma te ota n ana taetae ni burabeti te Baibara, ao ti kakoauaa bwa e na boni kairira ‘bwa ti na ota raoi n te koaua,’ n taina ae riai!​—Ioa. 16:13.

ANENE 97 Ti Kainnanoa Ana Taeka te Atua ni Maiura

^ bar. 5 I nanon ririki aika bati ti kakoauaa ae te taetae ni burabeti are koreaki n Ioera mwakoro 1 ao 2, e taetae ni burabetinaki iai ara mwakuri n uarongorongo ni boong aikai. Ma iai aua bukina aika kakawaki ae e oti iai bwa e a riai ni karaoaki te bitaki nakon otara n ana taetae ni burabeti Ioera anne. Baikara bukina akanne?

^ bar. 3 N te katoto, nora te kaongora ae “E Kaotaraeaki Wanawanan Iehova n te Karikibwai” n Te Taua-n-Tantani Eberi 1, 2009, bar. 14-16.