Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 14

Echirhero Chili Chahuluka Enoro!

Echirhero Chili Chahuluka Enoro!

“Eshanja lyarherere echihugo chani.”​—YOE. 1:6.

WIMBO 95 Nuru Inazidi Kuongezeka

OKU BUGEKE *

1. Mwene-werhu Russell n’ababo, baliri bakolesa bulyo buhe b’okuyiga Ebibliya, na bulagurhe yaliri njira nyinja y’okuyiga?

HAMAGERA miaka erhalwise egana, Mwene-werhu Charles Taze Russell n’abaliri akola nabo, chigusho chigeke ch’abandi banafunzi b’echinwa cha Mungu, bahwanza kubuganana haguma. Balilonzeze balole akaba bakagalire kuyiga ebi Ebiblia eyigirize omu bukweri kuyerekera Yehova Mungu, Yesu kristu, oborhere bw’abafire, n’enchungu. Baliri bayiga Ebiblia omu bulyo buyanguhire. Eyi muguma mubo akabazize echibazo, boshi banagerereza amandiko moshi maderhere k’ogola mwazi. Buzinda, banayandika ebi babwene m’okola kugerereza kwabo. Kugerera emigisho ya Yehova, abola bakristu b’okuli barhegera enyigirizo zinene z’omusinji ze Biblia z’okuli rhugenderere kusimira kugera zene.

2. Bichi byakarhuma mango maguma rhwayunva kubi nka rhuli rhwalonza kuyunva obulebi bwe Biblia?

2 Abola banafunzi barhalegamaga, babona ok’okuyunva Obulebi kukomere bwenene kulusha okuyunva obukweri b’omusinji bwe Biblia. Chirhumire byaba ntyo? Eju ya chintu chiguma, amalebi me Biblia manazigana kuyunvikana bwinja eyi maba mali mayenera changwa enyuma y’okuyenera. Aliko hali eyindi mpanvu. Yirhuyunva obulebi bwinja, rhukwanene ahanene kugerereza obola bulebi boshi-boshi. Nka rhusezeze obwenge ku chigabi chiguma ch’onyine n’okuleka ebindi, hali oku rhwakayunva kubi. Rhubere nka rhwashuba kuwaza oku byagerere, bishushire oku ntyo kubyalibere oku bilolere obulebi buli omu chitabu cha Yoweli. Muleke rhushube rhugerereze obola bulebi n’okubona bulagurhe bihemere rhuhindamule okuntu rhwalibuyunvirhe.

3-4. Kugera zene, gurhe rhwaliyunvirhe obulebi buli omu Yoeli 2:7-9?

3 Osome Yoeli 2:7-9. Yoweli alibere aderha oku echinjira ch’amahanzi chakayonere echihugo che Izraeli. Ebyola bisimba biherhe amenyo n’enyunu nka za kapiri, byakahululire n’obudambi ebyasi byoshi byakabuganire omu Izraeli! (Yoe. 1:4, 6) Oku myaka minene, rhwaliri rhwarhola obula bulebi nka mufano g’okuntu abantu ba Yehova bagendereze akasi kabo k’okuhubiri nka rumbu ly’amahanzi marhakagalulwa. Rhwaliyunvirhe nk’akala kasi kayonere (kamalire) buli choshi omu “chihugo,” k’okuderha abantu barhegekerwe n’abakulu b’amadini. *

4 Nka rhusomere Yoeli 2:7-9, yonyine rhukahwera ahola, amola mafasiriyo makashusha nka makwirire. Aliko sasa, rhukarhola obola bulebi boshi haguma rhwanabona oku bihemere okuhindamula okuntu rhwaliyunvirhe. Leka rhulole mpanvu ene ziyerekene ntyo.

MPANVU ENE ZIRHUMIRE BIHEMERE RHUHINDAMULE OKUNTU RHWALIYUNVIRHE

5-6. Chibazo chihe chakarhengerera omu kuwaza oku lwandiko lwa a) Yoeli 2:20? b) Yoeli 2:25?

5 Ech’oburhanzi, olole echilagane cha Yehova chilolere echinjira ch’amahanzi: “Inji nahuga omunyanoro [amahanzi] hale-hale nawe.” (Yoe. 2:20) Akaba amahanzi mashushanyize Abahamirizi ba Yehova bakengere erhegeko lya Yesu ly’okuhubiri n’okujira abanafunzi, gurhe Yehova akaja alaganya oku inji abahuga hale-hale? (Eze. 33:7-9; Mt. 28:19, 20) Bibonekene bwinja oku Yehova arhakafukuza abakozi bage bimana, s’ahubwe echintu changwa omuntu oli walwisa abantu bage.

6 Echakabiri, waza oku biyandikirwe omu Yoeli 2:25. Ahola Yehova aderhere ntya: “Inji nakujuha byoshi byayonerwe eyi myaka yoshi n’amahanzi managenda omu marumbu, amahanzi marhaherhe mababa, amahanzi m’ebihululizi, n’amahanzi manamirugusa choshi mabuganire narhumire ahakagarhi kenyu.” Akaba amahanzi mashushanyize abahubiri b’obwami, okola kwakaba kuderha oku oburhumwa bali bahubiri yibwayona. N’obola omu kuderha okuli, obola burhumwa yibwachungula akalamo n’okurhabala abantu babi bahungame. (Eze. 33:8, 19) Kweri obola burhumwa bubaherhere migisho minene!

7. Omu Yoeli 2:28, 29, echinwa “enyuma w’ahola” chirhurhabere kuyunva bichi?

7 Osome Yoeli 2:28, 29. Olole empavu ya kasharhu—okuntu obulebi buyerekene ebintu bikwanene bikulikirane. Obwene, ahala Yehova aderhere: “Enyuma w’ahola Inji nashesha eroho lyani”; k’okuderha, inji alishesha enyuma w’amahanzi okumala akasi kamo si? Akaba amahanzi bali bahubiri b’Obwami bwa Mungu, gurhe Yehova akaja abasheshera kw’eroho lyage enyuma y’okumala obuhamirizi bwabo? Obukweri buli oku, buzira oburhabale bw’eroho lya Mungu barhakagalire kugenderera kuhubiri eyi myaka yoshi omu bupinzani, na chiro akasi kabo kalahizwa.

Mwene-werhu J. F. Rutherford haguma n’abandi bakozi bashigwa baliri barongoza, bakazaga kuyamamaza (kumenyesa) emanja za Mungu oku bilolere emibereho mibi ya linola gulu (Olole chifungo 8)

8. Bande bashushanyizwe n’amahanzi maderherwe omu Ufunuo 9:1-11? (Olole efoto eli oku chiganda.)

8 Osome Ufunuo 9:1-11. Leka rhuje rhwalola empanvu ya kane. Burhanzi rhwaliri rhwaderha oku echinjira ch’amahanzi Yoweli aderhere chishushanyize akasi kerhu k’okuhubiri bulala obola bulebi bushushene n’obuli omu chitabu cha Ufunuo. Obula bulebi buyerekene erumbu ly’amahanzi maherhe amalanga m’abantu, kandi mashushire nka maherhe ebishema by’eoro oku marhwe mamo. (Ufu. 9:7) Mali malibuza “abola bantu [abashombanyi ba Mungu] barhaliherhe akashe ka Mungu oku malanga mabo mu myezi erhano; hofi obule bw’akalamo amahanzi manamala (Ufu. 9:4, 5) Ahala bibonekene kweri oku obula bulebi bowe buderhere abakozi ba Yehova bashigwa. Bali bayamamaza emanja za Mungu n’obushiru oku mihekere mibi y’elila gulu, n’echola yicharhuma boshi bali oku lunda lw’elila gulu bachiyunva kubi.

9. Bihe na bihe birhali kuguma ahakagarhi k’amahanzi Yoweli abonaga n’ama Yowane afasiriye?

9 Rhuyemere oku hali ah’obulebi bwa ufunuo n’obu Yoweli ayandikaga bushushene. Aliko chiro akaba ntyo, boshi burhaderhere chintu chiguma. Waza: Omu bulebi bwa Yoweli, amahanzi malihululire ebyasi byoshi. (Yoe. 1:4, 6, 7) Omu bibonekezi bya Yowane, amahanzi “marhalibwirirwe oku mahululire ebyasi byoshi by’egulu.” (Ufu. 9:4) Amahanzi Yoweli abonaga mahulukiraga enoro. (Yoe. 2:20) Ama Yowane yewe abonaga mahulukiraga omu abiso. (Ufu. 9:2, 3) Amahanzi Yoweli aderhere malifukwizwe. Omu Ufunuo, amahanzi marhalifukwizwe s’ahubwe mayemererwa mamala akasi kamo. Omu Biblia, ntacho chiyerekene oku Yehova aligayisizwe n’akasi kamo.​—Olole echisanduku “ Amalebi Malolere Amahanzi​—Mashushene si Marhali Mamaguma.”

10. Lerha omufano gw’amandiko mayerekene oku amahanzi maderherwe na Yoweli na Yowane mashushanyize ebintu birhali kuguma.

10 Ezola tofauti zoshi zizibu-zibu ahakagarhi k’amola malebi mabiri zirhurhabere rhubone oku gasi arhali mamaguma. Ahola yirhwalonza kuderha oku “amahanzi” maderherwe na Yoweli arhali mamaguma “n’amahanzi” mayerekenwe omu chitabu cha Ufunuo si? Ee, nechi. Omu Biblia, birhasomeze okubugana bakoleseze chishushanyo chiguma aliko eyi chirhaderhere ebyo byen’ebyola hoshi bachikoleseze. Omufano, omu Ufunuo 5:5, Yesu ayirikirwe “Nyalukala w’omu buko bwa Yuda” n’obola omu 1 Petro 5:8, Ibilisi ashushanyizwe “na nyalukala oli wahuma.” Omu kulola ebibazo rhwakachibaza omu kuntu rhwamaja rhwayunva, bihemere rhulole amandi mafasiriyo m’obulebi bwa Yoweli. Gurhe bwakaja bwaba?

BICHI OBULEBI BWA YOWELI BUDERHERE?

11. Gurhe Yoeli 1:6 n’eya 2:1, 8, 11 erhurhabere rhumenye amola mahanzi bo bande?

11 Omu kugerereza obola bulebi boshi-boshi, rhwanabona oku omulebi aliri aleba okurherwa n’abasoda. (Yoe. 1:6; 2:1, 8, 11) Yehova aderha oku akakoleseze “echigusho chage chizibu-zibu” (Abasoda be Babiloni) omu kuha abaizraeli barhalimukengere obuhane. (Yoe. 2:25) Echola chigusho ch’abasoda chili chahulula, chikwanene kuyirikwa “munyanoro” bulala abababiloni balikwanene kurhogera omu Izraeli kurhengerera enoro. (Yoe. 2:20) Echola chigusho ch’abasoda chishushanyizwe n’erumbu ly’amahanzi. Yoweli aliderhere ntya eju yabo: “Buli musoda yagundumuka alibirha omu vile, n’okulibirha enyanya w’ebibambazi. Bali bashona oku maju, bali bagera omu madirisha nka bezi.” (Yoe. 2:8, 9) Wakaba nka wawaza omu bwenge bwawe gurhe byaliri si? Abasoda bali buli hoshi. Ntaho h’okuchibisha. Ntaye wakafuma engorho y’Abababiloni!

12. Gurhe obulebi bwa Yoweli bulolere amahanzi bwayeneraga?

12 Kuguma n’amahanzi, Ababiloni (changwa Abakaldayo) Barheraga evile ye Yerusalemu omu mwaka gwa 607 M.K.Y. Ebiblia eshambere: “Omwami w’Abakaldayo, w’ayirhaga abarhabana babo n’engorho . . . , Arhayunviraga bonjo abanyere bachili babikira, abashaja chiro n’ebilema. Mungu alekerera ebintu byoshi omu fune yage. Adwika enju ya Mungu w’okuli, akuba ebibambazi by’Eyerusalemu, adwika eminara yamo yoshi ekomere omu muliro, n’okuharabisa buli chintu choshi ch’akachiro.” (2 Ny. 36:17, 19) Amango Abababiloni bamalaga kuharabisa echihugo, abantu bali balola bakaderhere chiguma chonyine: “kali kanamo [dezere] karhali ku muntu chiro n’enyama, kahabirwe oku Bakaldayo.”​—Yer. 32:43.

13. Ofasiriye bichi Yeremia 16:16, 18 ederhere.

13 Myaka 200 intya Yoweli amalire kuleba ntyo, Yehova akolesa Yeremiya omu kuba aderha echindi chintu oku bilolere echola chirhero. Aderha oku abola baizraeli boshi bali bachirhumire omu bubi bakalonza-lonzezwe mpaka babafarhe boshi. Yehova aderha: “‘Hano hanandi, narhuma abashana kamama,’ babarhega boshi. Enyuma w’ahola narhuma abahizi banene, omu misozi n’orhusozi rhoshi bakalibirhirako n’omu buli lukunda loshi lw’amabale. . . . Inji nabajuha olugero luyenere lubakwanene oku magosa n’ebyaha byabo byoshi.” Ebe nyanja chiro n’olubala birhakagala kubisha abaizraeli barhahungamire y’Abababiloni babarherere barhababona​—Yer. 16:16, 18

OMWAZI G’OBUNIHIRE

14. Mangochi Yoeli 2:28, 29 yayeneraga?

14 Yoweli amalirize bwinja, omu kuderha omwazi gwinja g’obunihire. Echihugo chashuba kuyera. (Yoe. 2:23-26) Lero, mango maguma mayinjire, eshoko nzibu-zibu y’ebilyo bye kiroho nji yabonekana. “Inji nasheshera eroho lyani kubuli buko b’omubiri,” ku Yehova aderhere, “na bagala benyu na bali-benyu nji baleba . . . Nachiro baba baja bani ba balume, n’abaja bani ba bakazi inji nabasheshera kw’eroho lyani.” (Yoe. 2:28, 29) Okola kusheshwa kw’eroho lya Mungu kurhalibere aho hanaho oku abaizraeli banagaluka omu chihugo chabo kurhenga Ebabiloni. S’ahubwe, enyuma w’amagana m’emyaka buzinda w’aho, oku Pentekose ya 33 N.K.Y. Bichi birhumenyeseze ntyo?

15. Nk’oku olwandiko lwa Matendo 2:16, 17 luderhere, bichi Petro ali hindamwire oku lwandiko lwa Yoeli 2:28, na bichi echola chiyerekene?

15 Omu kuyerekezwa n’eroho lya Mungu, entumwa Petro, yahuzanya olwandiko lwa Yoeli 2:28, 29 n’ebisomezo byabaga olola lusiku lw’Epentekose. Hofi isa esharhu z’esezi, haba echisomerene ch’okushesherwa kw’eroho lichesibwa, lyaliri lyarhuma abalipatire bahwanza kuderha “oku bizibu-zibu bya Mungu.” (Mdo. 2:11) Omu kuba ali ayerekezwa n’eroho, Petro akolesa ebinwa biguma-biguma omu bulyo bukwirire omu kugalukira obulebi bwa Yoeli. Wabwene bichi alihindamwire si? (Osome Matendo 2:16, 17.) Ahali h’okuhwanza n’echinwa “enyuma w’aho,” Petro aderha: “n’omu siku z’obuzinda”​—k’okuderha esiku zizinda z’emibereho y’Abayahudi​—Eroho lya Mungu lyashesherwa “ku buli buko b’omubiri.” Echola chiyerekene oku gasi siku zinene zaligerere embere Obulebi bwa Yoweli buyenere.

16. Gurhe eroho lya Mungu lyalirhabere omu kasi k’amahubiri omu myaka egana y’oburhanzi, na gurhe kandi zene?

16 Enyuma w’okola kushesherwa kw’eroho lya Mungu kusomezwe omu myaka egana ya burhanzi, y’akasi k’okuhubiri kahwanzaga kugenderera omu bulyo bulambukire bwenene oku gulu lyoshi. Omu mango entumwa Paulo yayandikaga amaruba mage oku Bakolosayi, hofi n’omwaka gwa 61 N.K.Y., ahola akagalire kuderha oku emyazi minja yahubirirwe “omu bulemi boshi buli eshishi w’embingu.” (Kol. 1:23) Omu siku za Paulo, “obulemi boshi” bwaliderhere egulu lyoshi lyalimenyikene agola mango (k’okuderha hoshi bakagalire kubalamira). Oku burhabale bw’elyola roho lichesibwa liherhe emisi, akasi k’okuhubiri kagenderere kulanda bwenene mu ganola mango ​—“kugera oku mirhambi y’egulu”!​—Mdo. 13:47; olole echisanduku “ Inji Nashesha Eroho Lyani.”

BICHI BYAHINDAMUKIRE?

17. Gurhe okuntu rhwaliyunvirhe obulebi bwa Yoweli kwahindamukire?

17 Bichi byahindamukire? Kugera hanola, rhukala rhuherhe obumenyi bunene b’okuli oku bulebi buli omu Yoeli 2:7-9. Bigalagere, olola lwandiko lurhaderhere akasi kerhu k’okuhubiri n’obushiru, s’ahubwe okuntu abasoda be Babiloni barheraga Eyerusalemu omu mwaka gwa 607 M.K.Y.

18. Bichi birhahindamukire oku bantu ba Yehova?

18 Bichi birhahindamukire? Abantu ba Yehova bagenderere kuhubiri emyazi minja buli hoshi, omu kukolesa enjira zoshi zakagalikana omu kujira ntyo. (Mt. 24:14) Chiro oburhegesi bwa rhulahiza akasi kerhu, echola chirhakarhubuza kugenderera kuyeneza oburhumwa bwerhu b’okuhubiri. Na kugerera oku migisho ya Yehova, nt’amango rhusaga kudugurha omu kasi k’okuhubiri emyazi minja y’Obwami kuguma na muzinola siku! Rhugenderere kuchirhohya omu kulangalira Yehova yenyine arhuyerekeze omu kuyunva obulebi bwe Biblia rhunihire oku amango akasanzi kamahika, arhuyerekeza “omu bukweri boshi”!​—Yoh. 16:13.

WIMBO 97 Uhai Unategemeya Neno la Mungu

^ mus. 5 Hamagera myaka minene eyirhuyemerere oku obulebi buli omu Yoeli sura 1 n’eya 2 bwaliderhere oku bilolere akasi k’okuhubiri kali kakolwa muganola mango. Aliko, hali mpanvu ene zirhumire byabonekana oku bihemere okuhindamula okuntu rhwaliyunvirhe echo chigabi ch’obulebi bwa Yoweli. Mpanvu zihe ezola?

^ mus. 3 Omufano, olole omwazi “Hekima ya Yehova Inaonekana Katika Uumbaji” guli omu Munara wa Mulinzi 15/4, 2009, chi. 14-16.