Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 14

Yaa norte kjoaʼaíni xi kʼoetʼale

Yaa norte kjoaʼaíni xi kʼoetʼale

“Jngo naxinandá xi tjínle nganʼio kʼoa xi nkjín mani jaʼasʼen naxinandána” (JOEL 1:6).

KJOAJNDA 95 Sa kjimaʼisen sa kjimaʼiseen

XI TÍNCHJA̱NI *

1. 1) Jósʼin kiskotʼaya je ndsʼee Russell kao chjotale Cristo xi ngikʼa. 2) Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin.

JETSʼATO 100 nó tjínle nga je ndsʼee Russell kao xi ñatjen kiskotʼaya Biblia tsakatioxkó nga kiskotʼayason jmeni xi tsoya Biblia tʼatsʼe Jeobá, tʼatsʼe Jesucristo, tʼatsʼe kjoabiya kao tʼatsʼe kjoabʼechjíntjai. Tochoaa ñʼai josʼin kiskotʼaya. Jngoo mani xi kjonangi tʼatsʼe jmeni xi mele kjaoyani, kʼoa básjaijin ngatsʼi je texto xi kui nchja̱ni. Kʼoa xijema, bʼétʼaxoon josʼin majinle. Nga je Jeobá kisichikontʼain chjotale Cristo jebi, tsabee jotjínni jmeni xi tsoya je Biblia xi tojo nʼio machjénná ndʼaibi.

2. Ánni nga sakʼoa tsín nda majinniná je én xi tongini kinokjoa.

2 Tonga je chjotale Cristo jebi tochoatsee jaʼato nga koanjinle nga tsín mangóson nga ʼyaa jmeni xi tsoya je Biblia kʼoa nga majinná josʼin tsoyanile je én xi tongini kinokjoa. Ánni nga ngisa ñʼai maniná. Xi títjon, kuinga ngisa choa ñʼai maná nga majinná je én xi tongini kinokjoa nga ʼyaa josʼin bitjoson kʼoa tsa kʼiaje̱ nga jekabitjoson. Xi majaoni, nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa, machjén nga kuenta sʼiaan je én xi tongini faʼaitʼa kao xi maskanni faʼaitʼa. Tsa tojngo koya xi kuenta sʼiaan alikui nda koa̱njinná. Kʼoakoan kao je libro xi tsʼe Joel. Chótʼayajinla kʼoa kataʼyala ánni nga tjínnenile si̱kʼantjaiyaa josʼin majinná.

3, 4. Jósʼin majinná tsakai jmeni xi tso Joel 2:7-9.

3 (Tʼexkiai Joel 2:7-9). * Je profeta Joel tongini kʼoakitso nga chjo̱ba̱ kuichosíkje naxinandá Israel. Je ngiʼba kao niʼño jo tsʼe xa kjoan kʼoa kjine tojmeni xi tjín jñani faʼa (Joel 1:4, 6). Nkjín nó nga kʼoasʼin koanjinná nga je naxinandále Niná tsoyanile, xi ya mangóson nga tsoyason je Énle Niná tojo sʼín je chjo̱ba̱ nga ñaki matjainne jngo ʼnde. Kʼoasʼin koanjinná nga tse kjoa bajngi jinnaxinandá je Énle Niná, xi tsonile, chjota xi je religión ndiso kjinentsja. *

4 Tsa to kʼoéxkiaa jmeni xi tso Joel 2:7-9, kʼoajinsʼin koa̱njinná. Tonga nga kuenta nʼia jmesani xi tso nga tongini kʼoa nga maskanni, tjínnele nga si̱kʼantjaiyaa josʼin majinná tsakai. Ánni. Ñola koya kataʼyaa.

ÑO KOYA TJÍNNI ANNI NGA SI̱KʼANTJAIYAÑÁ JOSʼIN MAJINNÁ

5, 6. 1) Jmé xi síkjaʼaitsjenjinná kʼianga chotʼayajiaan jmeni xi tso Joel 2:20. 2) Kʼoa jmé xi síkjaʼaitsjenjinná kʼianga chotʼayajiaan jmeni xi tso Joel 2:25.

5 Xi títjon, kataʼyala jmeni xi tso Jeobá tojosʼin faʼaitʼa ya Joel 2:20: “Kjin kjuísikatíoa [xi tsonile, je chjo̱ba̱] je xi ya norte nroani”. Tsa jelani testigole Jeobá tsoyanile chjo̱ba̱ jebi, xi tsoyason kʼoa xi chjotatjenngile Jesús síkao chjota tojo kitso je Jesús, ánni nga kjin koaisíkatíoni Jeobá (Ezeq. 33:7-9; Mat. 28:19, 20). Je Niná alikui kjin fisíkatío je choʼndale xi kixi fitʼale, jé xi kjin fisíkatío tsa jmeni kʼoa tsa ʼyani xi kontrale mani.

6 Xi majaoni, si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi tso Jeobá tojosʼin faʼaitʼa ya Joel 2:25: “Tsjoangajaonino jokji tsojmintje kicha je nó nga je chjo̱ba̱ xi jnga tjínle kiskine je tsojmintje, kao xi kiskine je chjo̱ba̱ xi tsínle jnga, je chjo̱ba̱ xi ngotjo síkjesonni tojmeni kao chjo̱ba̱ xi jngote fikao tsojmintje nga kjine, je xi an kisikasénneno”. Kuenta sʼiaan nga kʼoatso Niná nga tsjoángajaoni jmeni xi kisikjeson je chjo̱ba̱. Tsa jelani testigole Jeobá tsoyanile, ánni nga kʼoakuitsoni je Jeobá nga kjoa bichómani je én xi tsoyason. Nga̱ je Énle Niná tosaa bʼasjentjai je chjota kʼoa binyakao je xi kʼoamanile jéele (Ezeq. 33:8, 19). Kʼoa jebi tsee kjoanda tjenkao.

7. Jókji kjoandosin tjínle je én xi kʼianga “jekabitjosonle” tso xi faʼaitʼa ya Joel 2:28, 29.

7 (Tʼexkiai Joel 2:28, 29). * Xi majanni, kataʼyala josʼin bitjoson je én xi tongini kinokjoa. Je Jeobá itso: “Xijekoa̱n, tsjoale nganʼiona”, xi tsonile, kʼianga jekuitjosonle je chjo̱ba̱ jme xá kinikasénni. Tsa jelani xi tsoyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná tsoyanile chjo̱ba̱ jebi, ánni nga kʼia tsjoánile nganʼiotsjele kʼianga jekuitjosonle xá xi sʼenele. Tsa tsínlani kui nganʼiotsjele Niná tjíobinyakao, alikuijin kʼoakjimale nga kʼoasikji nó tjíotsoyason ninga sʼechjoale kʼoa ninga batiochjoa je chjotaxá.

Je ndsʼee Joseph Rutherford kao xi kjaʼaísa choʼndale Niná kao kjoanʼiojin kitsoyason nga sikjeson Niná jmeni xi chʼaotjín kjima i̱ Sonʼnde (Chótsenlai párrafo 8)

8. ʼYá xi tsoyanile je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ Apocalipsis 9:3, 7 (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

8 (Tʼexkiai Apocalipsis 9:3, 7). * Xi mañoni, kʼoatsakixoán nichxin kjoatse nga je chjo̱ba̱ xi nchja̱ni Joel kui tsoyanile nga ʼmiyasoán nga̱ ya libro xi tsʼe Apocalipsis me kʼoati tso. Ya Apocalipsis je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ nkjaín chjota yʼa “kʼoa yason jko̱ tjínle joni korona xi kʼoakjoan taonsine kjoan” (Apoc. 9:7). Chjo̱ba̱ jebi jé tsjoále kjoañʼai “chjota xi tsínkui tjíotʼa ya tjen je seyo xi tsʼe Niná”, xi tsonile je kontrale Jeobá. Aon sá nga kjoañʼai tsjoále, jokjitse batiokon je chjo̱ba̱ (Apoc. 9:4, 5). Jebi jé nchja̱ni choʼndale Niná xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya, nga̱ kao kjoanʼiojin tsoyason nga sikjeson Niná jmeni xi chon sonʼnde, kʼoa alikui sasénle jebi je chjota xi tsín Niná síxále.

9. Jméni xi tsín mangóson je chjo̱ba̱ xi tsabe Joel kao chjo̱ba̱ xi tsabe Juan.

9 Tjín jmeni xi mangóson jotso én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya Apocalipsis kao libro xi tsʼe Joel. Tonga kʼoati tjín jmeni xi tsín mangóson. Tobʼelañá, je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ je libro xi tsʼe Joel síkjeson jñá, tonga je chjo̱ba̱ xi tsabe Juan “kʼoasʼin kisatexomale nga tsínkui sikiʼaon jñá xi tsʼe sonʼnde” (Joel 1:4, 6, 7; Apoc. 9:4). Je chjo̱ba̱ xi tsabe Joel yaa norte nroani, tonga je chjo̱ba̱ xi tsabe Juan ni̱tja̱n bitjoni (Joel 2:20; Apoc. 9:2, 3). Ya libro xi tsʼe Joel kʼoatso nga kjin koaikao Jeobá je chjo̱ba̱ jebi, tonga ya Apocalipsis tjoʼndele nga síkjetʼa xá xi sʼenele. Je xi síkʼaxki̱ ya Apocalipsis jé Niná síchikontʼain (chótsenlai je recuadro “ Je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ én xi tongini kinokjoa: mangóson, tonga kjaʼaí kjaʼaísʼin tsoyanile”).

10. Jngo choa̱ tʼejnai xi bakó nga sakʼoaa tikui choa̱ síchjénni je Biblia kʼianga kjaʼaí kjaʼaínile xi nchja̱ni.

10 Je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ libro xi tsʼe Joel alikui tikuini je chjo̱ba̱ xi bʼaxki̱ ya libro xi tsʼe Apocalipsis. Alikui tokʼoamaná nga kjaʼaí kjaʼaísʼin tsoyanile, nga̱ je Biblia sakʼoaa tikui choa̱ síchjénni kʼianga kjaʼaí kjaʼaínile jmeni xi tsoya. Tobʼelañá, ya Apocalipsis 5:5 kʼoatso nga je Jesús jéní “xale chjota Judá”, kʼoa ya 1 Pedro 5:8 kʼoatso nga je Na̱i yaa mangóson “joni tsa xa xi tíbaté”. Jósʼin majinná ndʼaibi, ʼyá xi tsoyanile je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ libro xi tsʼe Joel. Kataʼyala.

JMÉ XI TSOYANILE

11. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso ya Joel 1:6 kao 2:1, 8, 11 nga majinná ʼyáni xi tsoyanile je chjo̱ba̱ xi bʼaxki̱.

11 Nga chotʼayajiaan xi kjaʼaísa versículo xi kui tínchja̱ni én xi tongini kinchja̱ Joel, majinná nga chjotakjoajchán nchja̱ni profeta jebi (Joel 1:6; 2:1, 8, 11). Je Jeobá kʼoakitso nga je kisikasénne sondado xi Babilonia tsʼe nga tsjoále kjoañʼai je chjota israelita xi tsín sitjosonle (Joel 2:25). Kʼoatso nga je chjotakjoajchán jebi yaa “norte nroani”, nga̱ yaa kjoaʼaíni je chjota babilonio nga kuichosíkjeson naxinandá Israel (Joel 2:20). Je chjotakjoajchán jebi yaa ningósonkao josʼín je chjo̱ba̱ nga fi chʼin chʼin kʼoa nga nʼio nda tjíojtín. Je Joel itso xi tʼatsʼe sondado: “Nga jngó jngó kʼoasʼin fi josʼin kijna je ndiaale. [...] Bichóne naxinandá, fison je xjáo xi kjindai. Fimijon je ndʼia, yaa ventana faʼasʼenni josʼín jngo ché” (Joel 2:8, 9). Cha̱niyala jkoaa josʼín sondado jebi, nga tjío ngakjijnda, kʼoa tsín ʼya xi ma batioʼma. Alikui ʼya xi tjoʼale yaole tʼatsʼe chjotakjoajchán babilonio.

12. Jósʼin kitjoson je én xi tongini kinchja̱ je Joel tʼatsʼe chjo̱ba̱.

12 Joni chjo̱ba̱, je chjota babilonio (caldeo) kʼiaa nga nó 607 tongini nga nó 1 kichosíkjeson Jerusalén. Nga kui nchja̱ni jokisʼin “je reyle chjota caldeo” ya Jerusalén, je Biblia itso: “Espada kisikʼienni je xtile [...]. Alikui koanmake je xi sʼa xti, nijejin yánchjínxo̱ngó, nijejin xi jejchínga kʼoa nijejin xi tsínle nganʼio. Je Niná kitsjoaʼnde nga kinikjeson”. Kʼoa itsosa: “Tsakaká ndʼiale Niná xi kixi, kisikixojen xjáo xi kjindai Jerusalén, tsakaká je torre xi nʼio taja nya kʼoa kisixkoaa ngayeje tsojmi xi nʼio chjíle” (2 Crón. 36:17, 19). Kʼianga jekisikjeson naxinandá je chjota babilonio, je xi jaʼa i kitso: “Tokjitianí, tsín chjota, tsín cho̱, kʼoa jé tsakʼaile chjota caldeo” (Jer. 32:43).

13. Jósʼin tsoyanile jmeni xi tso Jeremías 16:16, 18.

13 Jao sientola nó koanskanni kʼianga jekʼoakitso je Joel jmeni xi koa̱n, jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga tongini kʼoakitso je Jeremías jmesani xi koa̱n: kʼoakitso nga je chjota xi sikjeson Jerusalén kjoanʼio koasjai je chjota israelita xi tsʼen kʼoa sikatíonʼio ngatsʼi. Ya Jeremías 16:16, 18 itso: “Nkjín chjota xi bʼasjengindá jti̱ kuinchjale, tso je Jeobá, kʼoa jé jtsoa̱no. Xijekoa̱n, nkjín chjota xi cho̱ síkʼien kuinchjale kʼoa jé sikʼienno ngakjijnda jñani nindo tjín kʼoa jñani tixʼa̱ngi je na̱xi̱”. Kʼoa itsosa: “Kjoañʼai tsjoale xi totʼatsʼe jéele”. Ni yajinla jinndáchikon kʼoa ni yajinla jinjñájchá koa̱n koatioʼma je chjota israelita xi tsín kʼoakoa̱nnile je jéele. Kjoanʼio koa̱nsjaile je chjota babilonio.

SʼE̱NDAYA IJNGOKʼANI

14. Kʼiáni kitjoson jmeni xi tso Joel 2:28, 29.

14 Xijemani, je Joel kʼoatso nga koa̱njchá ijngokʼa je tsojmi xi ma chine (Joel 2:23-26). Nga jekoai nichxin, nʼio tse jmeni xi sʼe̱ xi tʼatsʼe Jeobá nroani. Je Jeobá itso: “Tsjoale nganʼiona toʼya chjotani. Je xtixʼinno kao je xtiyánchjínno kuinchja̱yaa [...]. Saʼnda je choʼndana xi xʼin kao xi yánchjín tsjoale nganʼiona” (Joel 2:28, 29). Kʼiáni kitjoson je én jebi. Ali kʼiajin nga kichoni je chjota israelita ya Jerusalén nga jekitjoni ya Babilonia. Siento nó jaʼato, kʼiaa kitjoson nga sʼuí Pentecostés nga nó 33. Jósʼin ʼyañá.

15. Tojo tso Hechos 2:16, 17, jókitso je Pedro kʼianga kisikʼaxki̱ jmeni xi tso Joel 2:28, kʼoa jósʼin tsoyanile nga kʼoakitso.

15 Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga pastro Pedro kui kisingósonkao jmeni xi tso Joel 2:28, 29 kao jmeni xi koan nga sʼuí Pentecostés nga nó 33. Kʼiala nga las nueve nga tanjio, je Niná kitsjoale nganʼiotsjele je xi ya tjíojtín, kʼoa kjaʼaí kjaʼaí én kinchja̱ nga jngó jngó (Hech. 2:11). Je Pedro kjaʼaí én kisichjén nga kisikʼaxki̱ je én xi tongini kinchja̱ je Joel (tʼexkiai Hechos 2:16, 17). * Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga ʼndele nga “xijekoa̱n” tso je én xi tsakʼétsʼiakaoni Pedro, tosaa “kʼia nga kjoetʼani nichxin” kitso, kʼoa kui kinchja̱ni nga tojeme ni̱kjeson Jerusalén kao yo̱ngo̱le, kʼoa nga kʼoakitso nga “sikʼabísonle ngatsʼi chjota” nganʼiotsjele Niná, kui xi kitsonile nga tse nichxin jaʼato kʼianga kitjoson je én xi tongini kinchja̱ je Joel.

16. 1) Jósʼin kichomani nga je nganʼiotsjele Niná tsakándiaale josʼin tsakʼinyason nga siglo 1. 2) Jósʼin tíbichómani nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

16 Kʼianga jekitsjoale Niná je nganʼiotsjele je chjotale Cristo nga siglo 1, nʼio ndasʼin kichomani nga kitsoyason. Kʼiala nga nó 61 kiskile carta pastro Pablo je chjotale Cristo xi ya Colosas tsʼe. Kʼoa nga kʼia, kʼoakitso nga je Énle Niná jetsakʼinyasonle “ngatsʼi xi tjío i̱ sonʼndebi” (Col. 1:23). Nga “ngatsʼi xi tjío i̱ sonʼndebi” kitso, je Pablo kui kinchja̱ni ngayeje naxinandá xi ʼyale nga kui nichxin. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, xi totʼatsʼe nganʼiotsjele Jeobá, jetíʼmiyason je Énle Niná “jña saʼnda fetʼani sonʼnde” (Hech. 13:47; chótsenlai je recuadro “ Tsjoale nganʼiona”).

JMÉNI XI TÍBʼANTJAIYA

17. Jmé xi tsʼantjaiya josʼin majinná tsakai jmeni xi tongini kitso je Joel tʼatsʼe chjo̱ba̱.

17 Jmé xi tíbʼantjaiya. Ngisaa nda majinná ndʼaibi jmeni xi tso Joel 2:7-9. Xi tochoa én, je versículo jebi ali tsakuijin nchja̱ni nga kao kjoatsjoa ʼmiyasoán, kui nchja̱ni nga je chjotakjoajchán babilonio kichosíkje Jerusalén nga nó 607 tongini nga nó 1.

18. Jmé xi tsín tíbʼantjaiya jotjíosʼín je choʼndale Jeobá.

18 Je xi tsín tíbʼantjaiya kuinga ñá xi choʼndale Jeobá maa tosi tonda tiʼmiyasoán je Énle Niná tojñani kʼoa nkjín koya jme xi nichjén nga bitjosonná xá jebi (Mat. 24:14). Alikui koa̱nle je chjotaxá kʼoechjoa nga kuitjosonná je xá xi kjinená nga ʼmiyasoán. Kʼoa nga tísíchikontʼainná je Jeobá, nʼiojin kjimaa kʼianga ngisaa nʼio tiʼmiyasoán, tosi tonda nangitokon kjimaa nga je Jeobá katabándiaaná nga tosi tonda kjimajinná josʼin tsoyanile je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa Biblia, kʼoa tjínjngoo tokoán nga kuicho nichxin nga koa̱njinná “ngayije xi ñaki kjoakixi” (Juan 16:13).

KJOAJNDA 97 Kjoabijnachon tjenkao je Énle Niná

^ párr. 5 Jenʼio nkjín nó tjínle nga kʼoasʼin makjainná nga ya capítulo 1 kao 2 xi tsʼe Joel kui nchja̱ni nga tíʼmiyason Énle Niná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tonga ño koya tjínni xi koasenkaoná nga koa̱njinná nga tsínni kʼoatjín josʼin makjainná tsakai tʼatsʼe én xi tongini kinchja̱ je Joel. Kataʼyala jñanile.

^ párr. 3 Joel 2:7-9: “Jo chjotakjoajchán sʼín, fimijon xjáo xi kjindai naxinandá josʼín sondado, kʼoasʼin fi nga jngó jngó josʼin kijna je ndiaale kʼoa nijngojin xi xin ndiaa fi. 8 Alikui tsontsjá xínkjín, nga jngó jngó kʼoasʼin fi josʼin kijna je ndiaale. Tsa jtsao kʼa xi totʼatsʼe ki̱cha̱ kjoajchán, alikui tsaoba xi ngikʼa. 9 Bichóne naxinandá, fison je xjáo xi kjindai. Fimijon je ndʼia, yaa ventana faʼasʼenni josʼín jngo ché”.

^ párr. 3 Chótsenlai je artículo xi “La creación revela la sabiduría de Jehová” ʼmi, xi jaʼaitʼa revista La Atalaya xi tsʼe 15 de abril de 2009, párrafo 14-16.

^ párr. 7 Joel 2:28, 29: “Xijekoa̱n, tsjoale nganʼiona toʼya chjotani. Je xtixʼinno kao je xtiyánchjínno kuinchja̱yaa. Kʼoa je chjotajchíngano nijñá kʼoaile. Kʼoa je xtixo̱ngóno sén kjoaʼaya xko̱n. 29 Saʼnda je choʼndana xi xʼin kao xi yánchjín tsjoale nganʼiona nga kui nichxin”.

^ párr. 8 Apocalipsis 9:3, 7: “Kʼoa je niʼndi̱be jitjojinni chjo̱ba̱ yason sonʼnde. Kʼia kitsʼai nganʼiole joni nga kʼoati tjínle nganʼio cho̱naʼyále sonʼnde. 7 Je chjo̱ba̱ koantsen joni tsa naxín xi tjíondale kjoajchán, kʼoa yason jko̱ tjínle joni korona xi kʼoakjoan taonsine kjoan, kʼoa je nkjaín jo chjota kjoan”.

^ párr. 15 Hechos 2:16, 17: “Tonga jebi xi kʼoakitso Joel, je xi kinchjaya tʼatsʼe Niná: 17 Kʼoatso Niná nga kʼoakoa̱n kʼia nga kjoetʼani nichxin. Je Espíritu Santona sikʼabísonle ngatsʼi chjota. Je xtixʼinno, kʼoa je xtiyánchjínno kuinchjaya. Je chjotaxtino skoe̱ kjoaxkón, kʼoa je chjotajchíngano kʼoaile nijñá”.