Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 14

Eponokelo tali ziilile kuumbangalantu!

Eponokelo tali ziilile kuumbangalantu!

“Oshipupu shoombahu osha ponokele evi lyetu.” — JOEL 1:6.

EIMBILO 95 Uuyelele tawu yele

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Omukalo gwokukonakona guni gwa li hagu longithwa komumwatate Russell nooyakwawo, nomolwashike gwa li gwa pondola?

OMIMVO dhi vulithe 100 dha ka pita, omumwatate C.T. Russell nosho wo okangundu okashona kaakonakoni ooyakwawo yalwe yOohapu dhaKalunga, oya li ya tameke okugongala pamwe. Oya li ya hala okutala ngele otaya vulu okwiilonga shoka Ombiimbeli tayi ti lela kombinga yaJehova Kalunga, Jesus Kristus, onkalo yoonakusa noyekulilo. Omukalo gwawo gwokukonakona, ogwa li omupu. Gumwe okwa li ha pula epulo, opo nduno ayehe taya konakona omanyolo agehe ngono ge li pamba. Hugunina, ohaya nyola uuyelele mboka ya mona po. Kekwatho lyaJehova, aalumentu mboka Aakriste yashili, oya li ya uvu ko nawa ooshili odhindji dhOmbiimbeli dha simana, ndhoka twa lenga sigo okunena.

2. Omathimbo gamwe oshike tashi vulika shi tu ningithe tu thikithe pehulithodhiladhilo lya puka, uuna tatu kambadhala okuuva ko omahunganeko gOmbiimbeli?

2 Aakonakonimbiimbeli mboka, oya li ye shi mono mo nziya kutya okuuva ko omahunganeko gOmbiimbeli okudhigu ku vulithe okuuva ko omalongo gOmbiimbeli gopetameko. Omolwashike? Etompelo limwe olyo kutya omahunganeko gOmbiimbeli olundji ohaga uviwa ko nawa pethimbo taga gwanithwa nenge konima ngele ga gwanithwa. Ihe opu na natango etompelo lilwe. Opo tu uve ko nawa ehunganeko, otwa pumbwa okutala ashihe shoka lya kwatela mo. Ngele otwa gandja owala eitulomo koshitopolwa shalyo shimwe, e tatu kala inaatu tala yilwe, otashi vulika tu thike pehulithodhiladhilo lya puka. Shoka osha fa osho sha li sha ningwa nehunganeko lyomembo lyaJoel. Natu talululeni ehunganeko ndyoka, nokukundathana kutya omolwashike twa pumbwa okulundulula euvoko lyetu kombinga yalyo.

3-4. Sigo okunena, ehunganeko ndyoka li li muJoel 2:7-9, otwa kala tu li uvite ko ngiini?

3 Lesha Joel 2:7-9. Joel okwa hunganeka kutya oshipupu shoombahu otashi ka hanagula po oshilongo shaIsraeli. Oombahu ndhoka dhi na omayego noondjamama dha fa dhoonime, otadhi ka lya po nuufukedhi kehe shimwe tadhi mono. (Joel 1:4, 6) Uule womimvo, otwa kala tu uvite ko ehunganeko ndyoka kutya pathaneko otali popi kombinga yoshigwana shaJehova tashi tsikile niilonga yasho yokuuvitha, sha fa oshipupu shoombahu shoka itaashi vulu okuyiwa moshipala. Otwa li tu na euvoko ndika kutya iilonga yasho otayi hanagula po “evi” nenge aantu mboka taya kwatelwa komeho kaawiliki yomalongelokalunga. *

4 Ngele natse otwa li owala hatu lesha Joel 2:7-9, oshi shi okuuviwa ko, sho kaatu li uvite ko. Ihe ngele otwa konakona ehunganeko alihe, otatu ke li uva ko momukalo gwi ili. Natu ka taleni komatompelo gane ngoka taga ulike kutya omolwashike shi li ngawo.

OMATOMPELO GANE KUTYA OMOLWASHIKE PWA NINGWA ELUNDULUKO

5-6. Epulo lini tashi vulika tu pule, uuna twa lesha (a) Joel 2:20? (b) Joel 2:25?

5 Lyotango, natu tale euvaneko lyaJehova li na ko nasha noshipupu shoombahu, ndyoka tali ti: “Otandi ka tidha po oombahu ndhoka dhe ya dha ziilile kuumbangalantu.” (Joel 2:20) Ngele oombahu otadhi thaneke Oonzapo dhaJehova ndhoka hadhi vulika kelombwelo lyaJesus li na ko nasha nokuuvitha nosho wo nokuninga aantu aalongwa, omolwashike Jehova a uvaneka oku dhi tidha po? (Hes. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Osha yela kutya Jehova oha tidha po oshinima shontumba nenge ngoka e tonde oshigwana she, ihe haapiya ye aadhiginini.

6 Etompelo etiyali, natu taleni kwaashoka sha nyolwa muJoel 2:25. Moka Jehova okwa ti: “Otandi ke mu galulila shoka mwa kanitha momimvo ndhiyaka, sho oombahu dha Ii po iimeno yeni. Ongame nda tumine oombahu ndhika; dhi mu kondjithe.” Ndhindhilika kutya Jehova oku uvaneka kutya ota ka ‘galula’ shoka sha yonagulwa po koombahu. Ngele oombahu otadhi thaneke aauvithi yUukwaniilwa, shika otashi ti kutya etumwalaka ndyoka taya uvitha, ohali yonagula. Onkee ano, etumwalaka ndyoka tali hupitha oomwenyo, otali vulu okwiinyengitha yamwe yomaakolokoshi yi iyele ombedhi. (Hes. 33:8, 19) Shoka kashi shi tuu elalekonuuyamba kuyo!

7. Oshitya “konima yomasiku” shoka shi li muJoel 2:28, 29, otashi tu kwathele tu uve ko shike?

7 Lesha Joel 2:28, 29. Natu taleni ketompelo etitatu, ano elandulathano lyiiningwanima mbyoka ya popiwa mehunganeko ndyoka. Owa ndhindhilika ngaa kutya Jehova okwa ti: “Konima yomasiku otandi ka tilila ombepo yandje,” sha hala okutya, konima ngele oombahu dha gwanitha po oshilonga shadho? Ngele oombahu otadhi thaneke aauvithi yUukwaniilwa waKalunga, omolwashike Jehova te ke ya tilila ombepo konima ngele ya gwanitha po iilonga yawo yokuuvitha? Odhoshili kutya ando kasha li kekwatho lyombepo yaJehova ndjoka yi na oonkondo, ando inaya vula nando okutsikila niilonga yawo yokuuvitha uule womimvo, nokuli nuuna ya li ya taalela omapataneko naasho iilonga yawo ya li yi indikwa.

Omumwatate J. F. Rutherford naagwayekwa yalwe mboka ya li haya kwatele komeho, taya uvitha nuulaadhi shoka tashi ka ningilwa uuyuni mbuka wa kolokosha (Tala okatendo 8)

8. Oombahu ndhoka dha popiwa mEhololo 9:1-11, otadhi thaneke oolye? (Tala ethano lyokombanda.)

8 Lesha Ehololo 9: 1-11. Ngashingeyi natu ka taleni ketompelo etine. Monakuziwa, otwa li tu shi uvite ko kutya oombahu ndhoka dha popiwa kuJoel, otadhi thaneke iilonga yetu yokuuvitha, molwaashoka ehunganeko ndyoka otali monika lya faathana naandyoka li li mEhololo. Ehunganeko ndika, otali popi oshipupu shoombahu ndhoka dhi na iipala ya fa yaantu nodhi na “iinima ya fa iishani yoshingoli” komitse. (Eh. 9:7) Odha hepeke “aantu [aatondi yaKalunga] mboka kaaye na endhindhiliko lyaKalunga miipala yawo” oomwedhi ntano, uule wethimbo ndyoka ombahu hayi kala nomwenyo. (Eh. 9:4, 5) Ehunganeko ndyoka olya fa tali popi aapiya yaKalunga aagwayekwa. Ohaya uvitha nuulaadhi shoka tashi ka ningilwa uuyuni mbuka wa kolokosha, shono hashi uvitha nayi mboka ye li ompinge naKalunga.

9. Eyooloko lini li li pokati koombahu ndhoka dha monika kuJoel naandhoka dha popiwa kuJohannes?

9 Odhoshili kutya opu na efaathano pokati kehunganeko ndyoka li li mEhololo naandyoka li li muJoel. Nonando ongawo, oga yoolokathana. Ndhindhilika kutya mehunganeko lyaJoel, oombahu odha hanagula po iimeno. (Joel 1:4, 6, 7) Memoniko lyaJohannes, oombahu ‘odha lombwelwa, dhaa yone po iimeno.’ (Eh. 9:4) Oombahu ndhoka Joel a mono, odha ziilile kuumbangalantu. (Joel 2:20) Ndhoka Johannes a mono, odha zi molumbogo. (Eh. 9:2, 3) Oombahu ndhoka Joel a popi, odha tidhwa po. MEhololo, oombahu kadha li dha tidhwa po, ihe odha ethiwa dhi mane iilonga yadho. Kapu na shoka tashi ulike kutya kadha li dha hokiwa kuJehova. — Tala oshimpungu, “ Omahunganeko kombinga yoombahu, oga faathana, ihe oga yoolokathana.”

10. Gandja oshiholelwa shopaMbiimbeli, shoka tashi ulike kutya oombahu ndhoka dha popiwa kuJoel nokuJohannes, otadhi thaneke iinima iyali ya yoolokathana.

10 Eyooloko enene ndyoka li li pokati komahunganeko ngoka gaali, otali tu eta puhulithodhiladhilo kutya inaga faathana. Mbela otatu ti kutya oombahu ndhoka dha popiwa kuJoel inadhi faathana noombahu ndhoka dha popiwa mEhololo? Eeno. MOmbiimbeli, omathimbo gamwe ethaneko ohali kala li na omaityo ga yoolokathana, uuna tali longithwa momikalo dhi ili nodhi ili. Pashiholelwa, mEhololo 5:5, Jesus okwa popiwa e li “onime yomezimo lyaJuda,” omanga muPetrus gwotango 5:8, Satana a popiwa “ta ndunduma a fa onime.” Molwaashoka otu na omaipulo ogendji kombinga yeuvoko ndyoka tu na ngashingeyi kombinga yehunganeko lyaJoel, otwa pumbwa eyelitho epe li na ko nasha nalyo. Eyelitho ndyoka olini?

EHUNGANEKO NDYOKA OTALI TI SHIKE?

11. Joel 1:6 nosho wo 2:1, 8, 11, otadhi tu kwathele ngiini tu uve ko kutya oolye oombahu?

11 Uuna tatu konakona oovelise dhilwe dhehunganeko lyaJoel, ohatu kala tu uvite ko kutya otali popi okuponokela kwaakwiita. (Joel 1:6; 2:1, 8, 11) Jehova okwa ti kutya ota ka longitha “oombahu” (aakwiita Aababilonia), dhi geele Aaisraeli mboka ihaaya vulika. (Joel 2:25) Oshi li mondjila sho etangakwiita ndyoka tali popiwa lya “ziilile kuumbangalantu,” molwaashoka Aababilonia oya li taya ka ponokela Israeli okuziilila kuumbangalantu. (Joel 2:20) Etangakwiita ndyoka, otali faathanithwa noshipupu shoombahu dhu unganekwa nawa. Joel okwe dhi popi a ti: “[“Kehe ndjoka [omukwiita] tayi ende nokuukila nepola lyayo,” OB-1954]. Otadhi matukile oshilando; otadhi kondo omakuma; otadhi londo omagumbo notadhi yi mo tadhi pitile momakende ngaafuthi.” (Joel 2:8, 9) Kala ando wa fa wu ya wete. Kehe pamwe opu na aakwiita. Kapu na mpoka to vulu okuholama. Kapu na ngoka ta vulu okufadhuka po etangakwiita lyaBabilonia.

12. Ehunganeko lyaJoel kombinga yoombahu olya li lya gwanithwa po ngiini?

12 Ngaashi oombahu, Aababilonia (Aakaldea) oya li ya ponokele oshilando Jerusalem mo 607 K.E.N. Ombiimbeli otayi ti: “Omukwaniilwa gwaBabilonia . . . , okwa dhipaga aagundjuka Aajuda . . . . Ina sila nando olye ohenda, omunona nenge omukuluntu, omulumentu nenge omukiintu, omuvu nenge ondjolowele. Kalunga okwe ya gandja ayehe kuye. Okwa fike po otempeli noshilando, oongulu dhasho adhihe nuuyamba washo, e ta kumuna po edhingililokuma lyoshilando.” (2 Ondjal. 36:17, 19) Sho Aababilonia ya hanagula po oshilando shoka, aantu oya li taya vulu owala okutya: ‘Evi ndika olya fa ombuga yaa na aantu nenge iinamwenyo, nolya gandjwa miikaha yAababilonia.’ — Jer. 32:43.

13. Yelitha kutya Jeremia 16:16, 18 ota ti shike.

13 Omimvo 200 lwaampono konima yehunganeko lyaJoel, Jehova okwa li a longitha Jeremia a hunganeke oshinima shilwe kombinga yeponokelo ndika. Okwa ti kutya aaponokeli otaya ka konga nuukeka Aaisraeli mboka haya longo uukolokoshi noku ya kwata po ayehe. “Omuwa ota ti: ‘Otandi tumu aayuli yoohi oyendji, ye ye ya kwate po aantu yandje. Opo ihe otandi ka tuma aakongo oyendji, ye ye ye ya yewe koondundu adhihe nokiikulundundu nomomakolombongo goondundu. Otandi ndambula ofuto yawo okufutila uukolokoshi nuulunde wawo.’” Aaisraeli mboka inaayi iyela ombedhi, kaya li taya ka vula okuholama Aababilonia mboka taye ya ponokele kutya nduno omefuta nenge omokuti. — Jer. 16:16, 18.

ETAMUKULULO

14. Joel 2:28, 29 okwa gwanithwa uunake?

14 Ngashingeyi Joel ota popi onkundana ombwanawa. Evi otali ka imika iiyimati natango. (Joel 2:23-26) Opo nduno, monakuyiwa otapu ke ya ethimbo ndyoka iikulya yopambepo tayi ka kala ya ha. Jehova ota ti: “Otandi ka tilila ombepo yandje kushaa ngoka: aana yeni aamati naakadhona otaa ku uvitha oohapu dhandje; . . . otandi ka tilila ombepo yandje kombanda yaayakuli ayehe, aalumentu naakiintu.” (Joel 2:28, 29) Ombepo yaKalunga kaya li ya tililwa aantu nziya konima sho Aaisraeli ya galulilwa mevi lyawo okuza muBabilonia. Pehala lyaashono, shoka osha ningwa konima yomathelemimvo, pOpentekoste 33 E.N. Otu shi shi ngiini?

15. Shi ikolelela kIilonga 2:16, 17, elunduluko lini Petrus a ningi moohapu dhaJoel 2:28 naashoka otashi ulike shike?

15 Omuyapostoli Petrus okwa li a nwethwa mo kombepo ondjapuki, a nyole kombinga yehunganeko lyaJoel 2:28, 29, ndyoka li na ko nasha noshiningwanima shoka sha ningwa mesiku lyOpentekoste. Lwopotundi ontimugoyi yongula, ombepo ondjapuki oya li ya tililwa aantu pashikumithalonga, shoka shi inyengitha mboka ye yi tililwa ya tameke okupopya momalaka kombinga ‘yiilonga iinene yaKalunga.’ (Iil. 2:11) Petrus okwa li a nwethwa mo kombepo ondjapuki a longithe oohapu dha yooloka ko kashona kudhaJoel, sho ta totha mehunganeko lyaJoel. Mbela owa ndhindhilika omalunduluko ngoka a ningi po? (Lesha Iilonga 2:16, 17.) Pehala lyokutameka shoka a totha mo nuutumbulilo “konima yomasiku,” Petrus okwa ti: “Pomasiku gahugunina.” Pompito ndjika, omasiku gahugunina gAajuda. Pethimbo ndyoka, ombepo yaKalunga oya li tayi ka tililwa “maantu ayehe.” Shika otashi ulike kutya opwa li pwa piti ethimbo lyontumba, manga ehunganeko lyaJoel inaali gwanithwa.

16. Ombepo yaKalunga oya li ya kwathele ngiini miilonga yokuuvitha methelemimvo lyotango, notayi tu kwathele ngiini kunena?

16 Konima sho Kalunga a tilile Aakriste ombepo ye methelemimvo lyotango, oya li ya tameke iilonga yokuuvitha, mbyoka mokweendela ko kwethimbo ya li tayi ka longwa muuyuni awuhe. Pethimbo omuyapostoli Paulus a nyolele ontumwafo ye Aakolossa, mo 61 E.N. lwaampono, okwa li a vulu okutya onkundana ombwanawa otayi ka uvithilwa “aantu ayehe yomuuyuni.” (Kol. 1:23) Pethimbo lyaPaulus, uutumbulilo “aantu ayehe,” otawu ulike kuuyuni awuhe ngaashi sha li sha tseyika pethimbo ndyono. Kekwatho lyombepo ondjapuki yaJehova ndjoka yi na oonkondo, kunena iilonga yokuuvitha otayi longwa apuhe, ano ‘muuyuni awuhe.’ — Iil. 13:47; tala oshimpungu “ Otandi ka tilila ombepo yandje.”

OSHIKE SHA LUNDULUKA?

17. Euvoko lyetu li na ko nasha nehunganeko lyaJoel kombinga yoombahu, olya lunduluka ngiini?

17 Oshike sha lunduluka? Ngashingeyi ehunganeko ndyoka tali adhika muJoel 2:7-9, otu li uvite ko nawa lela. Osha yela kutya oovelise ndhoka odha ukitha kwaashoka sha ningwa ketangakwiita lyaBabilonia, ndyoka lya li lya ponokele Jerusalem mo 607 K.E.N., ihe hakiilonga yetu yokuuvitha mbyoka hatu longo nuudhiginini.

18. Oshike inaashi lunduluka kombinga yaapiya yaJehova?

18 Oshike inaashi lunduluka? Aapiya yaJehova otaya tsikile okuuvitha onkundana ombwanawa kehe pamwe, taya longitha omukalo kehe tagu wapa. (Mat. 24:14) Kapu na epangelo tali vulu oku tu imba tu uvithe. Kekwatho lyaJehova, otwa tokola toko okuuvitha nuulaadhi onkundana ombwanawa yUukwaniilwa. Otatu tsikile neifupipiko okwiinekela Jehova e tu kwathele tu uve ko omahunganeko gOmbiimbeli, tu na uushili kutya ote ke tu kwathela tu tseye “oshili ayihe,” pethimbo lyo opala. — Joh. 16:13.

EIMBILO 97 Otatu kala nomwenyo kOohapu dhaKalunga

^ okat. 5 Uule womimvo, otwa kala twi itaala kutya ehunganeko ndyoka li li muJoel ontopolwa 1 no 2, otali popi kombinga yiilonga yetu yokuuvitha kunena. Nonando ongawo, opu na omatompelo gane omawanawa, ngoka tagu ulike kutya omolwashike twa pumbwa okulundulula euvoko lyetu kombinga yalyo. Omatompelo ngoka ogeni?

^ okat. 3 Pashiholelwa, tala oshitopolwa Ounongo waJehova ou liwetikile moinima oyo a shita,” mOshungolangelo yo 15 Apilili 2009, okat. 14-16.